Aleksandra Djuran

djaci-skola-f

Upis učenika u srednje škole biće organizovan u ponedeljak, 7. i utorak, 8. jula, a u prvom krugu raspoređeno je 57.628 učenika, saopštilo je Ministarstvo prosvete.

Upis je moguć elektronskim putem preko portala „Moja srednja škola“, od 7. jula u osam do 8. jula do 15 časova i neposredno u školi u koju je učenik raspoređen (osim za muzičke i baletske škole) 7. i 8. jula od 8 do 15 časova.

Danas, 6. jula godine biće objavljen konačan raspored učenika po školama u drugom upisnom krugu.

Učenici koji iz zdravstvenih i objektivnih razloga nisu polagali završni ispit u junskom roku moći će to da urade 13, 14. i 15. avgusta.

U prvom krugu raspoređeno je 57.628 učenika, a u jednu od prve tri želje raspoređeno je 83,63 odsto učenika, što je dobar rezultat, jer su učenici i njihovi roditelji ili drugi zakonski zastupnici dobro sagledali uspeh i ostvarene bodove na završnom ispitu, navedeno je u saopštenju.

Po prvom opredeljenju raspoređeno je 36.115 učenika, po drugom 7.963, a po trećem 4.116 učenika. Svaki učenik je imao pravo da iskaže 20 različitih opredeljenja za obrazovne profile.

 

 

zunzarina-palata

Na repertoaru pozorišta „Lane“ večeras u 19 sati je komad „Zunzarina palata“. Lutkarska predstava nosi poruku tolerancije i poštovanja različitosti.

Tekst je adaptirala Tanja Dimić Stojanov i pored nje u predstavi igraju i  Marta Katai, Aleksandar Krulj, Milan Vujić, Predrag Popović i Aleksandar Maletin.

vatrogasci-takmicenje

Vatrogasci iz Srbije ostvarili su izvanredan uspeh na međunarodnom takmičenju „Najjači vatrogasac – spasilac“ održanom u Sankt Peterburgu.

Odlične rezultate postigli su i vatrogasci iz Kikinde, Jagodine i Sombora, koji su doneli još četiri medalje, među kojima se izdvaja i srebro za ekipni plasman.

U konkurenciji više od 70 vatrogasaca iz Rusije, Belorusije i Srbije, naši predstavnici osvojili su čak pet medalja i time još jednom pokazali vrhunsku spremnost i profesionalizam.

Posebnu pažnju privukla je Ana Ilić iz Vatrogasno-spasilačke jedinice iz Niša, koja je osvojila prvo mesto u ženskoj konkurenciji i time potvrdila da među najspremnijim vatrogascima ima i žena iz Srbije.

Ovaj uspeh dodatno potvrđuje da su srpski vatrogasci spremni za najveće izazove i da svojim radom i zalaganjem zaslužuju poštovanje i čestitke, stoji u saopštenju MUP-a.

sajan-zetva-2025-(1)

Sajan je bio domaćin 28. Severnobanatskim žetelačkim svečanostima. Manifestacija  je okupila je ekipe  iz Crne Bare, Mađarske iz mesta Aparthalom, Sente i Sajana.

Najstariji kosac bio je 88-godišnji Ferenc Hereši iz Sente.

-I danas, kroz ovakva okupljanja, podsećamo kako se nekada teško dolazilo do hleba. Prvi put sam kosu uzeo u ruke  sa 15 godina i prvo sam kosio detelinu, dok nisam naučio dobro da radim sa kosom. Ranije nismo imali kombajne samo kose, srpove i naše ruke. Radilo se od ujutro do uveče. Žito smo vezivali u snopove koje su vukli konji na kolima. Za kosce je najvažniji dobar alat, kosa, koja mora da bude oštra. U suprotnom kosac bi se brzo umorio. Kosu sam nasledio od oca i ona je generacijama u našoj porodici – istakao je Ferenc Hereši.

U senćanskoj ekipi bio je mladić Kristof. On će naslediti tradiciju ručnog košenja žita porodice Fekete. Naučio da kosi od bake Margite Šarvari čiji je zadatak bio da spremi ukusan fruštuk ekipi kosaca. Ona je pripremila barena jaja, baren krompir, slaninu, pogačice sa čvarcima, sir, proju i još mnogo toga. Bilo je i slatkih kolača za one koji su mogli da ih priušte

Fruštuk, pre ulaska u njivu, mora da bude sit, potvrdila nam je Ildika Abraham iz Crne Bare.

-Kao što je to moja baka radila nekada i ja sam umesila domaći hleb. Nije bilo teško. Ona je to radila maltene svakog dana, a ja nekoliko puta godišnje. Na parčad smo mazali mast i papriku, uz kobasicu, krastavce, slaninu. Zadatak žena je sakupljaju pokošeno žito i da klasje ređaju u krst. Već 15 godina, kao članica kulturnog udruženja iz našeg mesta učestvujem na žetelačkoj svečanosti –  navela je naša sagovornica.

U ekipi iz Crne Bare bio je i Dalibor Stojkov, kosac.

 

-Sa 15, 16 godina naučio sam da kosim od dede. Dobra kosa je pola posla i uz dobar doručak čitav dan može da se radi. Važno je da mladi nauče kako je to bilo nekada. Sada uz, uz dobar kombajn, žetva se završi za deset dana. Ranije je ona trajala i po mesec dana – naveo je Stojkov.

Domaćini iz Sajana imali su najmlađu ekipu. Članovi KUD-a „Adi Endre“ Atila Benjocki, Akoš Benjocki, Aleksandar Mitrevski i i Henrik Koso nastavljaju seosku tradiciju.

-Imamo od 15 do 19 godina i četvrti put učestvujemo u kosidbi. Naučili smo od očeva i deda da držimo kosu, da je oštrimo i da radimo u polju sa njom. Nije teško ali želimo da sačuvamo ono tradicionalnu manifestaciju u našem selu – rekao nam je Atila Benjocki.

 

Prikaži ovu objavu u aplikaciji Instagram

 

Objava koju deli Kikindski portal (@portalkikindski)

Sa gostima iz mađarskog grada Aparthalma Sajan se pobratimio 2013. godine i već 11 godina oni su deo svečanosti. Susedi vole okupljanje koje ih vraća u prošlost i rado dolaze.

Manifestaciju je podržala i lokalna samouprava,a ovom događaju prisustvovali su gradonačelnik Mladen Bogdan, pomoćnica gradonačelnika Dijana Jakšić Kiurski i članica Gradskog veća Melita Gombar. I prvi čovek grada oprobao se u ručnom košenju „hlebnog zrna“.

-Važno je očuvati običaje, jer ukoliko ne znate prošlost svog naroda, ostajete bez korena. Sajanske žetelačke svečanost su tu i da nas podsete kako je to nekada bilo, a na nama je da mi ovu tradiciju prenesemo na mlade. Ovo je ujedno i počast precima bez kojih ni nas ne bi bilo – precizirao je gradonačelnik Bogdan.

Vršidba žita je jedan od najvažnijih poljoprivrednih radova, a kosidba je imala i ulogu jačanja zajednice.

-Značaj ovakvih manifestacija je, osim što neguju tradiciju, i promocija pravih porodične vrednosti. Važno nam je da mladi to uvide i da znaju da za sve treba da se potrude i da sopstvenim radom stignu do rezultata – kazao je predsednik Saveta MZ Sajan Zoltan Tot.

KUD „Adi Endre“ čuva ovu manifestaciju jer je žetva  bila dan radosti i zajedništva.

-Naša dužnost je da očuvamo narodnu tradiciju i da je prenesemo na mlade. Kada vide kako se teško dolazilo do hrane na trpezi, mladi će više ceniti ono što sada imaju – napomenula je Šara Benjocki, predsednica KUD-a.

Pomoć žetelačkim svečanostima pružili su i Pokrajina i fondacija „Betlen Gabor“ iz Mađarske.

A.Đ.

car-brozhers-(3)

U nedelju od 16 sati na Gradskom trgu biće održan „Tuning show“, u organizaciji automobilskog sportskog kluba „Car brothers“.

-Oko 200 četvorotočkaša učestvovaće u  takmičenju u stajlingu odnosno izgledu automobila. Četvrti šou okupiće i dvotočkaše i oldtajmera. Biće organizovana simulacija vožnje i razne druge igre u cilju promocije automobilizma – istakao je Saša Jakša, potpredsednik kluba.

Najavljeni su gosti iz naše zemlje, ali i Mađarske, Rumunije, Bosne i Hercegovine. „Car brothers“ okuplja 40 članova iz Kikinde, Zrenjanina i Novog Bečeja.

rashladjivanjw

U Kikindi je u četvrtak, 3. jula, izmerena najviša dnevna temperatura od 37,5 stepeni Celzijusa i naš grad bio je među najtoplijim u Srbiji. Slične temperature izmerene su i u Novom Sadu, Zrenjaninu, Sremskoj Mitrovici, Velikom Gradištu, Ćupriji, Nišu i Leskovcu.

Kako saznajemo u Meteorološkoj stanici u Kikindi za danas, 4. jul očekuju se još više temperature.

-I u narednim danima zadržaće se temperature iznad proseka za ovo doba godine i sa tropskim noćima jer temperature neće padati ispod 20 stepeni Celzijusa. Tek od utorka i srede očekuje se manji pad, sa temperaturama ispod 30 stepeni. Najviša temperatura zabeležena je 26. juna kada je izmereno 39 stepeni. Narednog dana palo je oko 7 litara kiše po kvadratnom metru u ranim jutarnjim satima i to su jedine padavine koje smo imali prošlog meseca – navode u Meteorološkoj službi.

Sa porastom temperatura, Služba Hitne pomoći kikindskog Doma zdravlja imala je mnogo više posla, a pored hroničnih bolesnika, za pomoć se obraćaju i pacijenti koji do sada nisu imali ozbiljnijih zdravstvenih tegoba. Broj poziva povećao se za više od 50 procenata, a naročito poslednjih nedelja, od kada su počele letnje vrućine.

Evropa se suočava s ekstremno visokim temperaturama, što je prema klimatskoj agenciji UN postalo učestalije zbog „ljudski izazvanih klimatskih promena“. Španija i Engleska zabeležile su najtopliji jun otkad postoje merenja. U Francuskoj je ovo bio drugi najtopliji jun od 1900. godine.

A.Đ.

psenica-zrno

Vlada Srbije usvojila je zaključak kojim se odobrava da Direkcija za robne rezerve pristupi otkupu određene količine pšenice roda 2025. godine, radi obezbeđivanja stabilnosti tržišta i zaštite domaćih poljoprivrednih proizvođača, saopštilo danas Ministarstvo poljoprivrede.

Prema usvojenom zaključku, otkupna cena pšenice iznosiće 23 dinara po kilogramu, uz dodatak poreza na dodatu vrednost (PDV), što predstavlja jasan signal podrške proizvođačima u aktuelnim agroekonomskim okolnostima, navedeno je u saopštenju.

Kako je istaklo Ministarstvo poljoprivrede, ova mera deo je šire politike vlade usmerene ka očuvanju sigurnosti proizvodnje i prihoda poljoprivrednika, kao i snabdevenosti domaćeg tržišta osnovnim žitaricama.

aleksa-litvanija-jpg

Aleksa Tomić, koji je završio osmi razred u Osnovnoj školi „Sveti Sava“, osvojio je bronzanu medalju na Evropskoj geografskoj olimpijadi u Litvaniji.

Na ovom nadmetanju, koje je trajalo od 29. juna do 3. jula, predstavljao je svoju školu, grad i zemlju. Plasman na evropsko takmičenje stekao je zahvaljujući prvom mestu na Nacionalnoj geografskoj olimpijadi, koje je osvajao dve godine zaredom, u sedmom i osmom razredu. Njegov mentor je nastavnik Miroslav Grujić, a Aleksa je i član Regionalnog centra za talente „Dušan Vasiljev“.

Zbog svojih uspeha bio je đak generacije u osnovnoj školi.

 

stipendije-ugovori-2025-(8)

Dodeljivanje ugovora za stipendije i podsticaje upriličeno je u Gradskoj kući. Ove godine, gradonačelnik Mladen Bogdan potpisao je ukupno 257 ugovora sa mladima koji su stekli pravo da dobiju sredstva.

Među stipendistima je i Jovana Zavišin, studentkinja druge godine Medicinskog fakulteta u Novom Sadu.

-I prošle godine bila sam stipendista grada i to pravo ostvarila sam i ove godine. Novac znači, posebno što su udžbenici i neophodna literatura za medicinu skupi. Isto tako i život van kuće puno košta, te je ovo pomoć koja je došla u pravom trenutku – saznali smo od Jovane.

Bogdan Injac brucoš je na Fakultetu tehničkih nauka u Novom sadu, smer računarstvo i automatika.

-Stipendija koju sam dobio pomoći će našem kućnom budžetu. Za toliku ću manje novca uzimati od roditelja. Najviše sredstva utrošiću na život u Novom Sadu – kazao nam je Bogdan.

Una Kresoja, završila je prvu godinu Visoke škole strukovnih studija za obrazovanje vaspitača.

-Trudila sam se i učenjem uspela da dođem do toga da ove godine dobijem stipendiju. I ova sredstva, podstrek su nama, studentima, da budemo što bolji. Stipendija od 10.000 dinara nije malo i puno će mi značiti – dodala je Una.

Na insistiranje gradonačelnika Bogdana raspisivanje javnog konkursa za dodelu stipendija ove godine organizovano je kasnije u odnosu na ranije godine kako bi studenti mogli od svojih fakulteta i visokih škola da prikupe neophodnu dokumentaciju.

– Stipendija ove godine iznosi 10.000 dinara, dok je podsticaj 5.000 dinara i uvećani su u odnosu na prošlu. I pravilnik je promenjen tako da su izmenjeni kriterijumi za dodelu. Tako su stipendije dobili studenti sa prosekom iznad 8,5 odnosno srednjoškolci koji su brucoši koji su školu završili sa prosekom iznad 4,50. Podsticaji su dodeljeni mladima sa prosekom od 7,5 do 8,5 odnosno sa srednjoškolskim prosekom, od 4,00 do 4,50. Cilj nam je da nagradimo najvrednije i one koji su se trudili i učili. Žao mi je i što pojedini fakulteti još uvek nisu počeli da rade, te ni pojedini studenti nisu mogli da preuzmu neophodne potvrde – precizirao je gradonačelnik Bogdan i istakao da očekuje da se po završetku studija vrate u svoj rodni grad i pomognu njegovom razvoju.

Za brucoše je opredeljeno 70 stipendija, 80 za studente druge i ostalih godina studija, dok je osam stipendija odobreno za mlade sa hendikepom, hroničnim bolestima i romske populacije. Podsticaje će dobiti i 11 studenata prve godine i 88 druge i ostalih godina studija.

A.Đ.

Komarci-2

Tretman odraslih formi komaraca hemijskim putem iz vazduha na teritoriji grada  i naseljenih mesta planiran za danas, 3. jul, otkazan je usled nepovoljnih meteoroloških uslova odnosno visokih temperatur.

O narednom terminu tretmana javnost će biti blagovremeno obaveštena.