Aleksandra Djuran

ugovor-izbeglice-bogdan-(1)

Predstavnicima 73 lokalne samouprave u Srbiji uručen je 171 ugovor za stambeno zbrinjavanje izbeglih, interno raseljenih i povratnika po Sporazumu o readmisiji. Sa ministrom za javna ulaganja Darkom Glišićem i komesarkom za izbeglice i migracije Natašom Stanisavljević ugovor je potpisao i gradonačelnik Kikinde Mladen Bogdan. Radi se o tri ugovora ukupne vrednosti devet miliona dinara.

U republičkom budžetu izdvojeno 410 miliona dinara za ovu namenu, a stambeno će biti zbrinuto  328 porodica izbeglih, interno raseljenih i povratnika.

-Ovo je uspeh države Srbije koja nastavlja da podržava i pomaže sve kojima je pomoć potrebna. Od ukupnog broja uručenih ugovora, 143 odnosi na kupovinu kuće ,a vrednost po jednoj kući je 2,1 milion dinara. Dodeljeni su i ugovori za građevinski materijala, 185 ugovora a maksimalna vrednost po jednom paketu iznosi 800.000 dinara. Sredstva su bespovratna i dodeljena su jedinicama lokalnih samouprava, koje će kasnije raspisati javne pozive na koje izbegla, interno raseljena lica i povratnici mogu da se prijave i tako obezbede sebi stambenu podršku – navela je Nataša Stanisavljević.

Već 30 godina Vlada Srbije i Komesarijat za izbeglice zajedno i kontinuirano rade na rešavanju problema izbeglih tokom oružanih sukoba na prostoru bivše Jugoslavije.

-Od 2022. godine do sada je kroz stambena rešenja, odnosno stanove, kuće i građevinski materijal, zbrinuto blizu 2.000 porodica. Putem dodele paketa hrane i ogreva podržano je više od 15.000 porodica. Ministarstvo za javna ulaganja trenutno finansira izgradnju stambenog objekta za 173 izbegličke porodice u ulici dr Ivana Ribara, a plan je da se građevinski deo posla završi do februara 2026. godine. Ovo je i konkretan primer posvećenosti naše zemlje da  trajno reši stambeno pitanje porodica koje su zbog ratnih i drugih dešavanja bile primorane da napuste svoja ognjišta. Naš posao je da tražimo rešenja za sve njih – istakao je ministar Glišić.

Sredstva opredeljena Kikindi biće iskorišćena za stambeno zbrinjavanje porodica koje su godinama čekale mogućnost da reše svoje stambeno pitanje.

-Svaki dinar koji stigne u naš grad znači sigurniji i dostojanstveniji život za naše sugrađane. Država prepoznaje Kikindu kao odgovornu sredinu koja brine o svakom čoveku, i to je najbolja potvrda da idemo u dobrom pravcu – rekao je gradonačelnik Mladen Bogdan.

A.Đ.

hor-edjseg-(2)

Kulturno umetničko društvo „Eđšeg“ sutra, 18. oktobra, organizuje 9. Susret horova. Kikindskoj publici predstaviće se pet horova iz Novog Kneževca,Mola, Nove Crnje, Ruskog Sela, Sajana, kao i domaćini.

Manifestcaija počinje u 17 sati u sali „Eđšega“ i kako najavljuju organizatori cilj je razmena iskustava, negovanje tradicionalne pesme i muzike, upoznavanje i razmena iskustava, ali i promocija Kikinde.

kud-petar-kocic-(2)

Članovi Kulturno umetničkog društva „Petar Kočić“ iz Novih Kozaraca nastupili su  na 62. „Saboru izvornog narodnog stvralastva Srbije“ u Topoli. Kozarčani su nakon što su  bili pobednici festivala „Najboljih ansambala sela Srbije“ u Kličevcu i titule apsolutnog pobednika festivala „Markovi dani“ u Boljevcu stekli uslov da učestvuju i u takozvanoj srpskoj Toskani.

Ovom prilikom su predstavili igre i pesme kolonista naseljenih u Novim Kozarcima koje su zabeležene i prenete na scenu zahvaljujući višegodišnjem terenskom istraživanju koreografa Milana Vašalića. Reč je o narodnoj tradici iz Kupresa, Potkozarja, Sanskog Mosta, Zmijanja, Ključa, Mrkonjić Grada.

Sabor predstavlja krunu Oplenačke berbe i daje joj poseban pečat koji je kulturno oplemenjuje. Čine ga folklorne, pevačke grupe i instrumentalisti, odabrani na saborima i smotrama narodnog stvaralaštva Srbije.

 

vodovod-baranda-1

Zbog radova na vodovodnoj mreži, danas (sreda) od 9 do 14 časova, povremeno će bez vode biti deo Bašaida.

Kako je saopšteno iz Javnog preduzeća „Kikinda“ radovi će se obavljati na zglu ulica Vojvođanska i Đure Jakšića i u ulici Jovana Jovanovića Zmaja ispred kućnih brojeva 36 i 62.

Dial on radiator

Iako zvanično grejna sezona počinje sutra, 15. oktobra, Javno preduzeće „Toplana“ već večeras će zagrevati stanove. Kako saznajemo od v.d. direktora Dušana Marjanovića sistem će biti pokrenut u kasnim poslepodnevnim satima.

-Želja nam je da zagrejemo kompletan sistem s obzirom na to da u proteklih sedam dana nije bilo zagrevanja stanova. Kako je on kompleksan neophodno je ugrejati vodu kako bi u sutra, 15. oktobra, bez problema i zvanično započeli ovogodišnju grejnu sezonu. Korisnici će već tokom večeri imati zagrejane radijatore do 21 sata. Ta temperatura neće biti kao kada je grejna sezona – naveo je Marjanović.

Do kraja oktobra daljinsko grejanje diktiraće spoljne temperature.

-Kada spoljna temperatura pređe 12 stepeni imamo mogućnost da gasimo sistem daljinskog grejanja. Tokom prelaznog perioda  radićemo tako, a uštedećemo i energente. Na ovaj način izbeći ćemo da se u otvaraju prozori i da nas korisnici zovu i žale se da ne mogu da dišu u svojim stanovima jer se greje, a spoljna temperatura je visoka. Kotlove ćemo paliti onog momenta kada se temperatura spusti ispod 12 stepeni, kako je i regulisano gradskom odlukom – precizirao je naš sagovornik.

A.Đ.

 

rselo-atarski-put

U Ruskom Selu u toku je formiranje asfaltnog sloja u delu sela koji će povezati stari i novi deo sela. Reč je o deonici koja se nalazi na izlazu ka Banatskoj Topoli. Radove su obišli Mladen Bogdan, gradonačelnik i Dušan Marjanović, predsednik Saveta Mesne zajednice Rusko Selo, a deo atarskog puta uređuje se na zahtev meštana.

-Stari i novi deo sela do sada je bio povezan samo putem koji prolazi kroz centar sela tako da  imam situaciju da poljoprivrednici sa teškom mehanizacijom do svojih obradivih parcela prolaze kroz čitavo selo. Sada ćemo rasteretiti saobraćaj u centru, ali i sačuvati puteve. Sa druge strane poljoprivrednici će brže stizati do svojih njiva. Ravnanje terena, posipanje grebanog materijala, u dužini od 2.300 metara kvadratnih biće završeno sutra i put će biti prohodan i kada su loši vremenski uslovi – istakao je Marjanović.

Dužina trase je 650, a širina 3,6 metara.

-Ova investicija realizuje se zajedno sa Javnim preduzećem „Putevi Srbije“. Osluškujući potrebe meštana Ruskog Sela mi smo preduzeli sve neophodne korake da se posao privede kraju. Obilaskom mesnih zajednica i u razgovoru sa meštanima sela čuli smo šta je ono što im je najvažnije da se uradi. Nova trasa povezaće ulicu Sonje Marinković sa izlazom na glavni put za Banatsku Topolu. Ovom investicijom rasterećen je centar sela i bezbednost saobraćaja je puno bolja – kazao je gradonačelnik Bogdan.

Grebani asfalt obezbeđen je u saradnji sa JP „Putevi Srbije“.

-Do kraja godine uredićemo još deonica na teritoriji mesnih zajednica i radove očekujem vrlo brzo. U toku je formiranje gradskog budžeta za narednu godinu u kojem će naša sela imati značajnu podršku. Razgovaramo sa meštanima i u skladu sa njihovim zahtevima i našim mogućnostima mi ćemo im izaći u susret – istakao je prvi čovek grada.

 

 

JELISAVAC

Marko Jelisavac (38) u rodne Nove Kozarce vratio se sa suprugom Ružicom iz Beograda. U glavnom gradu živeo je od 2006. godine, završio je studije bezbednosti, našao posao i pošto se oženio i dobio dete poželeo je mirniji život koji se svideo i petogodišnjem Luki i trogodišnjoj Jani.

-Supruga je iz Kikinde, tako da joj povratak nije predstavljao problem. To nam je bio pravi potez jer se sve promenilo na bolje. Dobili smo i drugo dete i pored redovnog posla poželeli smo da se bavimo i drugim stvarima. U startu smo se odlučili za voćarstvo, jer nam je to bila davnašnja želja – kaže Jelisavac.

U prvom mahu voće su posadili u bašti porodične kuće, dok su čekali da istekne ugovor o zakupu za sopstveni voćnjak i počeli su da drže stotinak koka nosilja. Kako je to bila velika obaveza, odustali su od uzgoja koka i potpuno se posvetili voćarstvu.

-Voćnjak je očevina i naša želja je bila da proširimo postojeća stabla jabuka i da zasnujemo pitomi kesten. Od kestena smo odustali nakon što je analiza zemlje pokazala da nije pogodna za ove sadnice. Sredstva koja smo planirali da utrošimo iskoristili smo da postojeća stabla dovedemo u odlično stanje – pojašnjava naš sagovornik.

Pored jabuka, zahvaljujući sredstvima Pokrajinskog sekretarijata za poljoprivredu, šumarstvo i vodoprivredu, Jelisavci će u narednom periodu zasaditi dunje, šljive, višnje i trešnje tako da će pod voćem imati oko tri hektara. Kupiće i mehanizaciju mulčer i atomizer od hiljadu litara za prskanje. Sredstva, oko dva miliona dinara, za ovu namenu odobrena su im po programu za mlade poljoprivrednike.

-Na nagovor zaposlenih u Poljoprivrednoj stručnoj službi konkurisao sam za sredstva. Nisam puno očekivao, tako da je i mene iznenadila vest da sam dobio novac koji nam je ogromna podrška. Zahvaljujući ovom programu odjednom ću zasnovati planirane voćne vrste, za šta bi mi trebale godine, da nisam dobio subvenciju – istakao je Marko Jelisavac.

Sledeće godine planira da voćnjak obogati sa sadnicama šipka, koji se retko gaji kod nas.

-Naš cilj nije da proizvodimo samo voće, nego da konzumentima ponudimo gotov proizvod koji će promovisati našu sredinu. Projekat pod nazivom „Naše voće, Kozarački ponos“ prepoznali su nadležni u Pokrajini i dali nam vetar u leđa. I gazdinstvo će nam se ubuduće tako zvati i mislim da ćemo biti jedinstveni po tome u ovom delu Banata. Ujedno, našim primerom želimo da podstaknemo mlade prvo da se vrate na selo, a potom i da se bave nekom delatnošću – napominje Jelisavac.

Narednih godina planiraju da još više šire svoje gazdinstvo i da im voćarstvo bude primaran posao, da kupe pakerice i liniju za pravljenje marmelada i pekmeza.

A.Đ.

SAOBRACAJ-POLICIJA

Na području Policijske uprave u Kikindi za dane vikenda dogodile su se tri saobraćajne nezgode u kojima su stradale dve osobe i to jedna sa težim i jedna sa lakšim telesnim povredama. Ukupna materijalna šteta nastala u ovim saobraćajnim nezgodama procenjena je na 190.000 dinara.

Saobraćajna nezgoda se dogodile zbog radnje vozilom, vožnje u alkoholisanom stanju i zbog neprilagođene brzine.

Zbog učinjenih saobraćajnih prekršaja, zahtevi za pokretanje prekršajnog postupka podneti su protiv 37 učesnika u saobraćaju i izdato je 157 prekršajnih naloga.

Istovremeno, iz saobraćaja je zbog upravljanja vozilom pod dejstvom alkohola i psihoaktivnih supstanci isključeno 16 vozača, od kojih je šest zadržano u trajanju do 12 časova, jer im je izmerena količina alkohola u organizmu prelazila granicu od  1,20 promila  alkohola u organizmu odnosno imali su nedozvoljene psihoaktivne supstance.

Takođe, otkrivena su 53 prekršaja nekorišćenja sigurnosnog pojasa, 41 prekršaj prekoračenja dozvoljene brzine kretanja vozila i 89 ostalih prekršaja.