јануар 26, 2026

Aleksandra Djuran

r-selo-dan-oslobodjenja

Polaganjem venaca na spomenik žrtvama fašizma u centru Ruskog Sela, predstavnici grada, Saveta Mesne zajednice, SUBNOR-a i Udruženja „Srpski ratni veterani“, obeležili su Dan oslobođenja u Drugom svetskom ratu.

Okupljenima se ovom prilikom obratio general major Milorad Stupar, savetnik za odbranu predsednika Republike Srbije.

-Sloboda je najveća i najtužnija reč u srpskom jeziku. Za osvajanje slobode, koju sada uživamo, dato je hiljade i hiljade ljudskih života, porušeni su domovi, fabrike, komunalna infrastruktura. Zato je naša obaveza da mladima kažemo „Nemojte da ponovo osvajamo slobodu“. Današnja vlast bori se za slobodu, teritorijalni integrintet i nezavisnost srpske države, vojnu neutralnost i bezbednost naše zemlje iu tome moramo svi da pomognemo – kazao je general major Stupar.

Rusko Selo poštuje svoju istoriju i seća se svih predaka, dodao je predsednik Saveta Mesne zajednice Dušan Marjanović.

-U proteklom periodu, zajedno smo ostvarili mnogo toga. Uređivane su javne površine, ulagano je u obnavljanje infastrukture, pomogano je školi i sportskim klubovima, brinuli smo i o najmlađima i najstarijima i pokazali da zajednica najbolje funkcioniše kada svi damo svoj doprinos. Pred nama su novi izazovi i planovi, od unapređenja infrastrukture, preko podrške kako starima tako i mladima, do razvoja kulturnih i sportskih sadržaja. Uvereni smo da ćemo, uz podršku grada Kikinda i uz snagu naših ljudi, te ciljeve I ostvariti – naveo je Marjanović.

Svečanosti je prisustvovao i predsednik Skupštine grada Dušan Popeskov.

-Jedinstvo i sloga će nas odražati u budućnosti. U proteklom peeriodu žele da nas razjedine, ali nemojte to da dozvolite. Svi zajedno moramo da podržimo našu državu Srbiju, jer drugu nemamo. Pozivam vas na saobrnost i jedinstvo jer samo tako možemo da napredujemo i očuvamo našu zemlju – istakao je Popeskov.

 

Ovo je bila prilika da se Savet Mesne zajednice oduži najzaslužnijim pojedincima i kolektivima. Na svečanoj sednici petooktobarska plaketa dodeljena je firmi „Artis 1973“ koja radi od 2021, a prouzvodnju u Ruskom Selu započeli su dve godine kasnije.

-Za sedište firme odabrali smo Rusko Selo, jer nam je cilj bio želje da u jednom malom, ali značajnom mestu zapošaljavamo lokalne stanovnike i pravimo porodičnu priču. Mi smo jedina firma u Srbiji koja se bavim proizvodnjom proteinskih čokoladica i ovsenih barova. Proizvodi su pretežno namenjeni za izvoz, a naši proizvodi su na tržištu u zemljama u regionu, kao i u svim trgovinskim lancima u Srbiji. Firma ima 16 zaposlenih, sa tendencijom da u narednom periodu povećamo broj radnika. Na nama je da ruskoselcima omogućimo dobre radni uslovi kako, između ostalog, ne bi napuštali selo. i odlazili u drugi grad. Kako nam je važna sredina u kojoj poslujemo učestvovali smo u raznim humanitarnim aktivnostima za dobrobit mesta – istako je Željko Konjik, vlasnik firme.

Zahvalnice su pripale Branetu Vojnoviću i Milanu Števinu za organizaciju turnira po ulicama u malom fudbalu, Branku i Milanu Dobraniću, za organizaciju turnira u basketu 3×3, Lovačkom udruženju „Zec“, kao najstarijem udruženju u selu, za vek trajanja, Dušanu Kuvelji, predsednik udruženja SUBNOR-a kao i za društveni doprinos u selu i udruženjima „Zavičaj moj“ i „Jedinstvo“ za organizaciju Velikogospojinskih dana.

Program su uveliičale i članice folklorne sekcije plesnog studija „Jefimija“.

U Drugom svetskom ratu život je izgubilo 77 Ruskoselaca , a mesto je oslobođeno 1944. godine.

A.Đ.

 

sta-nas-snadje-usred-ladje-(1)

U pozorištu „Lane“ večeras će premijerno biti izvedena predstava „Šta nas snađe u sred lađe“. Nakon septembarske pauze, ovo je ujedno i početak nove sezone, istakao je Aleksandar Maletin, direktor.

-Radi se o romantičnoj komediji i predstava je nesvakidašnja, tako da pozivam našu dragu publiku da budu sa nama. Komad je režirao glumac Dragan Ostojić sa kojim smo imali plodonosnu saradnju i u ranijem periodu. „Šta nas snađe u sred lađe“ na repertoaru našeg pozorišta bio je pre desetak godina i sada, sa izmenjenim likovima, vraća se na scenu. U lađi će nas snaći princeza, uplakana Katarina, koja je ima prohteve. Onog momenta kada reši da se uda dolaze razni prosci, gusari, koji bi da osvoje njeno srce, a posebno su zainteresovani za nju jer će im Katarina, ukoliko ih odabere, pokloniti lađu – otkrio nam je naš sagovornik.

Kostime i scenografiju uradio je Milan Vujić, a glume: Marta Katai, Miloš i Milan Vujić, Aleksandar Krulj i Aleksandar Maletin.

Već naredne nedelje, 12. oktobra, takođe će premijerno biti izveden komad „Deda i repa“.

-Za drugu premijeru u oktobru adaptaciju teksta uradila je glumica Gordana Rauški i ovo je lutkarska predstava. U njoj igraju Milan Vujić, Marta Katai, Miloš Vujić i Aleksandar Krulj. Dobro poznatu priču adaptirali smo na naš način i dobili smo komad pun topline o poverenju i velikom srcu koje uvek pobeđuje – naveo je Maletin.

Oktobar je, u jedinom dečijem pozorištu, mesec zlatnog lišća, a komadi se igraju u 17 sati. Kako se očekuje gužva iz „Laneta“ napominju da bi bilo dobro rezervisati ulaznice.

A.Đ.

trka-za-srec-detinjstvo-2025-(8)

Trka za srećnije detinjstvo, 36. po redu, i ove godine okupila je veliki broj učesnika. U organizaciji Crvenog krsta, pod motom „Imamo cilj, dođi na start”, trka je najveća i najmasovnija rekreativno-humanitarna manifestacija u našem gradu čiji je cilj promovisanje zdravih stilova života, humanosti i volonterizma.

Prva je bila šetnja roditelja sa bebama do godinu dana u kojoj je bilo sedam učesnica. Nagradu Crvenog krsta Vojvodine, porodični vikend u odmaralištu Vršački breg, osvojila je Dragana Raca iz Kikinde.

-Imam tri devojčice Una je najstarija i ima pet godina, Maša ima tri i Ana, sa kojom sam se takmičila, ima godinu. Drugi put učestvujem u trci i nisam očekivala nagradu. Cilj nam je da podržimo ovu manifestaciju. Drago mi je što ćemo imati priliku da provedemo vikend na Vršačkom bregu – saznali smo od Dragane Race.

U 26 trka učestvovali su predškolci osnovci, srednjoškolci, sugrađani, a na samom kraju organizovana je i trka rolera. Prvi na cilj u trci dečaka prvih razreda stigao je Luka Agostini iz OŠ „Vuk Karadžić“.

-Trka nije bila laka i pomučio sam se da budem najbolji. I kao predškolac učestvovao sam u manifestaciji i tada sam bio drugi. Treniram fudbal i volim da trčim – kazao nam je Luka koji je kao nagradu dobio bicikl.

Ni ove godine nije izostala podrška lokalne samouprave koja kao generalni pokrovitelj  prepoznaje značaj ove manifestacije.

-Humanost, solidarnost, porodica to su vrednosti kojima želimo da učimo decu. Trka sve nas, koji smo bili učesnici vraća u detinjstvo – istakao je član Gradskog veća Željko Radu.

Generalni sponzor je kompanija „Grindeks“ dok su prijatelji manifestacije firme „Jafa“ i „Kolačić sreća“.

-Ovo je deseta godina kako naša kompanija podržava najlepšu sportsko-dečiju manifestaciju u našem gradu. Čast nam je i zadovoljstvo što smo deo Trke za srećnije detinjstvo – naveo je Vojislav Bulatović iz kompanije „Grindeks“.

Sekretarka Crvenog krsta Danijela Bjeljac  napomenula da je ove godine prodato 3.200 startnih brojeva.

-Osim toga prikupili smo i donatorska sredstva u iznosu od 115.000 dinara, što je ukupno 435.000 dinara. Sav novac raspodelićemo Predškolskoj ustanovi „Dragoljub Udicki“ i školama srazmerno broju učesnika. Cilj nam je da učimo decu da budu humani, da promovišemo prave vrednosti i da mnogi od njih  postane deo porodice Crvenog krsta – rekla je Danijela Bjeljac.

Program su otvorili predškolci iz vrtića „Poletarac“ i „Plavi čuperak“ i hor „Čuperak“.

A.Đ.

 

 

zmaj-dec-igre

Najlepši deo „Zmajevih dečijih igara“ su najmlađi učesnici, deca iz Predškolske ustanove „Dragoljub Udicki“ i Baletske škole koji su bili i centralni deo ovogodišnje, 32. manifestacije. U čast dečijeg pisca Jovana Jovanovića Zmaja oni su pevali, igrali, recitovali, a podržali su ih  poznati dečiji pisci i stvaraoci Uroš Petrović, Zorica Despotov i Uroš Novakov.

-Najvažnije je da se bavimo decom. Da ih učimo da pevaju, igraju, plešu, sviraju da im posvećujemo vreme. Samo tako oni će imati dobre uzore i steći prave vrednosti. Kikinda je grad u kom rado gostujem jer na pravi način usmerava i uči najmlađe – kazao je Uroš Petrović.

Tanja Nožica, pomoćnica direktora i urednica dečijeg programa napominje da je u okviru manifestacije organizovano mnoštvo radionica i sadržaja za decu školskog i predškolskog uzrasta.

-Čika Jova Zmaj prvi je dečiji pesnik i najpoznatiji je njegov stih „Deca su ukras sveta“. Deca to zaista jesu i na nama je da ih učimo pravim vrednostima koje je Jovan Jovanović Zmaj promovisao. Do skoro Kikinda je bila jedini grad, pored Novog Sada, u kojima je ova manifestacija organizovana. Ponosni smo na to što duže od tri decenije negujemo poeziju za decu – napomenula je Tanja Nožica.

Centralnoj priredbi prisustvovala je i članica Gradskog veća Marijana Mirkov.

Ove godine program je trajao tri dana tako da su  deca uživala u predstavi „Ko se boji knjige još“, organizovani su i koncert OMŠ „Slobodan Malbaški“, književno-likovna radionica Roberta Takariča i Gorana Novakovića, monodrama u izvođenju Aleksandra Milkovića, predstavljanje zbirke nemačkih narodnih bajki Milice Šijakovića sa Katedre za germanistiku Filozofskog fakulteta u Novom Sadu.

A.Đ.

 

 

pokrajisnka-sekretarka-kultura-(1)

Aleksandra Ćirić Bošković, pokrajinska sekretarka za kulturu, javno informisanje i odnose sa verskim zajednicama i Snežana Janković, v.d. pomoćnika sekretara Sektor za kulturno nasleđe bile su u radnoj poseti našem gradu. Nakon razgovora u kabinetu gradonačelnika Mladena Bogdana, zajedno sa Marijanom Mirkov, članicom Gradskog veća, posetili su Kulturni centar. Pomenuti sekretarijat za rekonstrukcija fasade ove ustanove kulture izdvojio je 20 miliona dinara, a v.d. direktor Marko Markovljev istakao je da će radovi započeti vrlo brzo s obzirom na to da su se čekale spoljne temperature neophodne za obavljanje ovog posla.

 

-Cilj naše posete je da obiđemo ustanove kulture za koje su izdvojena sredstva iz Pokrajinskog sekretarijata za kulturu, javno informisanje i odnose sa verskim zajednicama, ali i da se upoznamo sa stanjem u institucijama i na licu mesta čujemo koji su im planovi i kako možemo da pomognemo da se oni realizuju – istakla je Aleksandra Ćirić Bošković. – U Narodnom muzeju, po obilasku stalne postavke i prostora namenjenog deci i mamutici Kiki, mogli smo da čujemo koji koraci bi trebalo da se preduzmu kako bi stalna postavka bila još bolja i bogatija.

Rad Narodnog muzeja predstavio je v.d. direktor Miloš Pušara, dok su programe ADZNM „Gusle“ obrazložili direktor Zoran Petrović i njegovi saradnici.

-U Akademskom društvu za negovanje muzike „Gusle“, koje okuplja veliki broj dece i mladih, imali smo priliku da se uverimo da su sredstva 2,8 miliona dinara, kojim su podržani FENOK i „Mali maturantski ples“ utrošena na pravi način. Ovo društvo je jedno od najstarijih u našoj zemlji, odlično rade i zaslužuju našu punu podršku. Prijatno smo iznenađeni radom, agilnošću i programima koji se organizuju u kulturnim ustanovama u Kikindi – precizirala je Aleksandra Ćirić Bošković i dodala da će Pokrajina i u narednom periodu pomagati ustanove kulture kako u realizaciji tekućih programa, tako i u kapitalnim ulaganjima.

Gradonačelnik Mladen Bogdan podsetio je da je Aleksandra Ćirić Bošković i u prethodnom periodu bila u Kikindi i da je i tada imala priliku da se uveri u to šta je urađeno radi boljeg funkcionisanja kulturnih institucija.

-Grad ima dobre planove za dalja ulaganja u ustanove kulture i ovo je bila odlična prilika da o njima razgovaramo sa pokrajinskom sekretarkom – naveo je Mladen Bogdan – Značajna sredstva izdvojena su za uređenje fasade Kulturnog centra i za sve nas ovo ulaganje je značajno jer zaokružuje ciklus velikih ulaganja u ovaj objekat. Bez pomoći Pokrajine i Republike, kapitalna ulaganja ne bi bila moguća, te je važno da se pokrajinska sekretarka na licu mesta upozna sa sadašnjim stanjem, što smo joj i omogućili posetom Narodnom muzeju. Akademsko društvo za negovanje muzike „Gusle“ značajne su, ne samo za Kikindu, nego i za srpski narod, posebno što obeležavaju 150 godina postajanja i rada. Ustanove kulture u Kikindi nalaze se zgradama koje su simbol grada i u kojima su neophodna ulaganja.

U toku je priprema budžeta svih pokrajinskih sekretarijata za 2026. godinu. Budžetom će biti predviđeno sufinansiranje programa koji su i najvažniji ustanovama kulture.

-Finansijskim planom obuhvatićemo konkurse u oblasti kulturnog nasleđa, savremenog i filmskog stvaralaštva, verskih zajednica, nacionalnih manjina, otkupa knjiga, publikacija i drugo. Verujem da će svi koji konkurišu biti podržani i da će projekti sa kojima će aplicirati biti prepoznatljivi – zaključila je pokrajinska sekretarka.

A.Đ.

idjos-dan-skole-2025-(1)

Osnovna škola „Milivoj Omorac“ iz Iđoša obeležava Dan škole. Ovom prilikom posetili su ih pesnici, korisnici „Naše kuće“, kao i učenici iz drugih škola. Zanimljivim i edukativnim radionicama učenici su, kroz igru, stekli nova znanja.

-Dan škole je 6. oktobar, ali ga ove godine obeležavamo nešto ranije jer smo imali priliku da ugostimo pisce koji učestvuju u „Zmajevim dečijim igrama“. Tema kojom proslavljamo važan dan su mostovi jer nas oni povezuju i spajaju različitosti. Želimo da ukažemo na to da su naši đaci temelj svakog mosta – navela Vesna Šavija, direktorica.

Danu škole prisustvovao je i član Gradskog veća Tihomir Farkaš.

-Učenici i zaposleni osmislili su lep program, a ovo je prilika za druženje i razmenu iskustava sa drugim školama. Želim im da nastave da rade kao i do sada s obzirom na to da je ova obrazovna ustanovama promer dobre prakse na koji način treba da se povežu deca i odrasli – kazao je Tihomir Farkaš.

Pomenutu obrazovnu ustanova pohađa 134 đaka, među kojima je 20 prvaka

-Primetna je tendencija većeg broja učenika, što je posebno značajno za seosku sredinu. Svake godine trudimo se da ulažemo u učionice i zgradu tako da je ove godine u planu adaptacija dela kotlarnice u koju će se izmestiti školska arhiva koja će najpre biti sređena. Među većim investicijama je i potpuno opremanje učionica digitalnim tehnologijama poput projektora i klimatizacija – dodala je Vena Šavija.

Iđošku školu posetili su učenici Osnovne škole „Jovan Popović“ iz Kikinde, ali i udruženja građana iz sela.

A.Đ.

dan-starih-ck-(2)

Povodom Međunarodnog dana starijih osoba, 1. oktobra u Crvenom krstu za korisnike programa „Briga o starijima“ organizovane su radionice i druženje.

Učesnice su istakle značaj programa, ali i ovakvih druženja.

-Sama sam kod kuće i znači mi to što izađem iz kuće, radim nešto korisno i naučim nešto – rekla je Ljubica Pomorišac, koja je zajedno sa desetak sugrađanki bila u Crvenom krstu. – Razgovaramo, delimo uspomene i razmenjujemo iskustva.

Program „Briga o starijima“ namenjen je osobama starijom od 65 godina i važan je radi pružanja psihosocijalne podrške.

-U okviru programa kontrolišemo zdravlje najstarijih sugrađana koji su pretežno u samačkim domaćinstvima – pojasnila je Ljiljana Bogosavljev, saradnica Crvenog krsta. – Na nama je da im pružimo podršku. Ovakve radionice značajne su za starije osobe jer im omogaćavaju da se druže, međusobno upoznaju, da se socijalizuju, ali im se u funkciji održava i fina motorika.

Ovogodišnji dan obeležava se pod sloganom „Starije osobe pokreću lokalne i globalne akcije: Naša prava, želje i blagostanje“, čime se podseća na značaj aktivnog učešća starijih u društvu.

beli-krst-basaid

Ovih dana kružni tok na ulazu u Bašaid, iz Zrenjanina, krasi Beli krst, nastao u znak sećanja
na bitku na Iljevu.

Podsetimo da se bitka odigrala na prostoru između Melenaca i Bašaida, kada je general pobunjene Košutove vojske Percel Mor napao je Melence nadmoćnijom vojskom. Srbi su pružili odlučan otpor, ali i pored velike hrabrosti u boju je stradalo 198 Srba. Uz oskudno oružje imali su i ono najdragocenije, svoje živote. Tako je među Srbima u Banatu ostala izreka „Iljevo – banatsko Kosovo“. Krst, podignut u njihovu čast, se nalazio na izlazu iz sela i nije bio uočljiv, a sada će spomenik biti prvo što se vidi na ulazu na teritoriju grada.

 

Spomenik je težak dve tone i za njega je izliveno novo betonsko postolje.

gradska-kuca

Prema podacima RHMZ jutros u šest sati najhladniji je bio Kopanonik gde je izzmerena temepratura bila dva stepena ispod nule. Na Zlatiboru i Crnom Vrhu  je bilo tek 3 stepena iznad nule, za stepen toplije bilo je u Somboru, Kikindi i Sjenici.

Republički hidrometeorološki zavod izdao je i upozorenje za području južne, centralne i istočne Srbije gde se očekuje obilna kiša, danas i sutra, 2. i 3. oktobra.

Na severozapadu Vojvodine će se zadržati suvo vreme. Obilnije padavine očekuju se u jugozapadnim, južnim, centralnim i istočnim predelima Srbije, i to posebno u četvrtak u drugom delu dana, zatim tokom noći ka petku i u petak pre podne. U većini mesta se očekuje između 60 i 100 mm, lokalno i do 120 mm kiše za period od 48 sati – navodi se u upozorenju.

Očekuje se i sneg u brdskim i nižim planinskim predelima.

Don`t copy text!