јануар 26, 2026

Aleksandra Djuran

svinje-(2)

Na tržištu mesa došlo je do razlika u ceni stoke na stočnim pijacama. Sa druge strane analitičari ne predviđaju značajnije promene u maloprodaji.

Prema podacima Sistema tržišnih informacija poljoprivrede Srcebebije (STIPS) cena jagnjadi je viša u odnosu na prethodni period,  prasića, svinja, kao i teladi u klanicama i veleprodaji imaju nešto nižu cenu.

Pad otkupne cene teladi simentalske rase, mase do 160 kilograma, registrovan je u više delova Srbije. Telad je otkupljivana po ceni od  730 do 800 dinara po kilogramu.

Uprkos slaboj ponudi u Kikindi, smanjena je i cena tovne junadi teže od 480 kilograma, koja je iznosila oko 430 dinara po kilogramu. Cene krava za klanje i tovnih bikova su uglavnom ostale nepromenjene.

Otkupne cene svinja takođe su u padu. U srednjem Banatu, tovne svinje od 80 do 120 kilograma bile  su 260 dinara za kilogram, dok su prasići bili jeftiniji u većini regiona.

PUDAR-MIONICA

U Mionici su  svečano potpisani  ugovori u okviru Nacionalnog programa energetske sanacije objekata od javnog značaja u jedinicama lokalne samouprave (JLS). Među 43 gradova i opština  i Kikindi su odobrena sredstva za finansiranje projekta unapređenja energetske efikasnosti i energetske sanacije zgrade komunalnih delatnosti – JP „Kikinda“. Za ovaj projekat biće izdvojeno 27,7 miliona dinara.

Ugovor je zameniku gradonačelnika, Dejanu Pudaru, u ime Ministarstva rudarstva i energetike, svečano uručila državna sekretarka Sonja Vlahović.

-Nastavljamo sa ulaganjima u održivi razvoj i modernizaciju lokalne zajednice. Koristim priliku da se zahvalim Republici Srbiji i Ministarstvu rudarstva i energetike na kontinuiranoj podršci u našim naporima. Planirani radovi obuhvataju primenu savremenih rešenja za smanjenje potrošnje energenata, obnovu fasada i unapređenje sistema grejanja, što će doprineti ekološkoj i finansijskoj održivosti javnih objekata. Kikinda ne gradi samo objekte – mi gradimo budućnost. Svaki projekat energetske efikasnosti je korak ka jačoj, zdravijoj i odgovornijoj zajednici. Naš cilj je da pokažemo da grad, uz jasan plan i posvećenost, može biti primer kako se čuva energija, priroda i javni interes – istakao je Pudar.

putevi-grebani-asfalt-(4)

Nakon Ruskog Sela, nastavljeno je nanošenje grebanog asfalta i na drugim lokacijama, kako je i najavio gradonačelnik Mladen Bogdan prilikom posete ovom selu.

U saradnji sa JP „Putevi Srbije“, obezbeđeno je 1.000 tona grebanog asfalta koji će se iskoristiti za sanaciju ulica i deonica na obodima grada, kao i u Mokrinu, koje su pretrpele znatna oštećenja usled čestog kretanja poljoprivrednih i radnih mašina.

-Na zahteve i sugestije građana koji, pre svega, stanuju i kreću se tim ulicama odgovorili smo pozitivno kako bi im ublažili probleme. Svakako ćemo imati u vidu i druge deonice i delove grada u kojima postoje ovakvi problemi. Imamo dobru saradnju sa JP „Putevi Srbije“ i očekujemo da i u narednom periodu zajednički radimo u interesu sugrađana – kazao je gradonačelnik Bogdan.

U Kikindi na potesu Oluš nasuto je 250 metara grebanog asfalta, na Strelištu 360, na Putu za pristanište 500 metara, dok će u Mokrinu biti obuhvaćeno više lokacija. Reč je o deonicama koje se nalaze  van građevinskog rejona, na rubovima grada i u vikend naseljima.

A.Đ.

ugovor-izbeglice-bogdan-(1)

Predstavnicima 73 lokalne samouprave u Srbiji uručen je 171 ugovor za stambeno zbrinjavanje izbeglih, interno raseljenih i povratnika po Sporazumu o readmisiji. Sa ministrom za javna ulaganja Darkom Glišićem i komesarkom za izbeglice i migracije Natašom Stanisavljević ugovor je potpisao i gradonačelnik Kikinde Mladen Bogdan. Radi se o tri ugovora ukupne vrednosti devet miliona dinara.

U republičkom budžetu izdvojeno 410 miliona dinara za ovu namenu, a stambeno će biti zbrinuto  328 porodica izbeglih, interno raseljenih i povratnika.

-Ovo je uspeh države Srbije koja nastavlja da podržava i pomaže sve kojima je pomoć potrebna. Od ukupnog broja uručenih ugovora, 143 odnosi na kupovinu kuće ,a vrednost po jednoj kući je 2,1 milion dinara. Dodeljeni su i ugovori za građevinski materijala, 185 ugovora a maksimalna vrednost po jednom paketu iznosi 800.000 dinara. Sredstva su bespovratna i dodeljena su jedinicama lokalnih samouprava, koje će kasnije raspisati javne pozive na koje izbegla, interno raseljena lica i povratnici mogu da se prijave i tako obezbede sebi stambenu podršku – navela je Nataša Stanisavljević.

Već 30 godina Vlada Srbije i Komesarijat za izbeglice zajedno i kontinuirano rade na rešavanju problema izbeglih tokom oružanih sukoba na prostoru bivše Jugoslavije.

-Od 2022. godine do sada je kroz stambena rešenja, odnosno stanove, kuće i građevinski materijal, zbrinuto blizu 2.000 porodica. Putem dodele paketa hrane i ogreva podržano je više od 15.000 porodica. Ministarstvo za javna ulaganja trenutno finansira izgradnju stambenog objekta za 173 izbegličke porodice u ulici dr Ivana Ribara, a plan je da se građevinski deo posla završi do februara 2026. godine. Ovo je i konkretan primer posvećenosti naše zemlje da  trajno reši stambeno pitanje porodica koje su zbog ratnih i drugih dešavanja bile primorane da napuste svoja ognjišta. Naš posao je da tražimo rešenja za sve njih – istakao je ministar Glišić.

Sredstva opredeljena Kikindi biće iskorišćena za stambeno zbrinjavanje porodica koje su godinama čekale mogućnost da reše svoje stambeno pitanje.

-Svaki dinar koji stigne u naš grad znači sigurniji i dostojanstveniji život za naše sugrađane. Država prepoznaje Kikindu kao odgovornu sredinu koja brine o svakom čoveku, i to je najbolja potvrda da idemo u dobrom pravcu – rekao je gradonačelnik Mladen Bogdan.

A.Đ.

hor-edjseg-(2)

Kulturno umetničko društvo „Eđšeg“ sutra, 18. oktobra, organizuje 9. Susret horova. Kikindskoj publici predstaviće se pet horova iz Novog Kneževca,Mola, Nove Crnje, Ruskog Sela, Sajana, kao i domaćini.

Manifestcaija počinje u 17 sati u sali „Eđšega“ i kako najavljuju organizatori cilj je razmena iskustava, negovanje tradicionalne pesme i muzike, upoznavanje i razmena iskustava, ali i promocija Kikinde.

kud-petar-kocic-(2)

Članovi Kulturno umetničkog društva „Petar Kočić“ iz Novih Kozaraca nastupili su  na 62. „Saboru izvornog narodnog stvralastva Srbije“ u Topoli. Kozarčani su nakon što su  bili pobednici festivala „Najboljih ansambala sela Srbije“ u Kličevcu i titule apsolutnog pobednika festivala „Markovi dani“ u Boljevcu stekli uslov da učestvuju i u takozvanoj srpskoj Toskani.

Ovom prilikom su predstavili igre i pesme kolonista naseljenih u Novim Kozarcima koje su zabeležene i prenete na scenu zahvaljujući višegodišnjem terenskom istraživanju koreografa Milana Vašalića. Reč je o narodnoj tradici iz Kupresa, Potkozarja, Sanskog Mosta, Zmijanja, Ključa, Mrkonjić Grada.

Sabor predstavlja krunu Oplenačke berbe i daje joj poseban pečat koji je kulturno oplemenjuje. Čine ga folklorne, pevačke grupe i instrumentalisti, odabrani na saborima i smotrama narodnog stvaralaštva Srbije.

 

vodovod-baranda-1

Zbog radova na vodovodnoj mreži, danas (sreda) od 9 do 14 časova, povremeno će bez vode biti deo Bašaida.

Kako je saopšteno iz Javnog preduzeća „Kikinda“ radovi će se obavljati na zglu ulica Vojvođanska i Đure Jakšića i u ulici Jovana Jovanovića Zmaja ispred kućnih brojeva 36 i 62.

Dial on radiator

Iako zvanično grejna sezona počinje sutra, 15. oktobra, Javno preduzeće „Toplana“ već večeras će zagrevati stanove. Kako saznajemo od v.d. direktora Dušana Marjanovića sistem će biti pokrenut u kasnim poslepodnevnim satima.

-Želja nam je da zagrejemo kompletan sistem s obzirom na to da u proteklih sedam dana nije bilo zagrevanja stanova. Kako je on kompleksan neophodno je ugrejati vodu kako bi u sutra, 15. oktobra, bez problema i zvanično započeli ovogodišnju grejnu sezonu. Korisnici će već tokom večeri imati zagrejane radijatore do 21 sata. Ta temperatura neće biti kao kada je grejna sezona – naveo je Marjanović.

Do kraja oktobra daljinsko grejanje diktiraće spoljne temperature.

-Kada spoljna temperatura pređe 12 stepeni imamo mogućnost da gasimo sistem daljinskog grejanja. Tokom prelaznog perioda  radićemo tako, a uštedećemo i energente. Na ovaj način izbeći ćemo da se u otvaraju prozori i da nas korisnici zovu i žale se da ne mogu da dišu u svojim stanovima jer se greje, a spoljna temperatura je visoka. Kotlove ćemo paliti onog momenta kada se temperatura spusti ispod 12 stepeni, kako je i regulisano gradskom odlukom – precizirao je naš sagovornik.

A.Đ.

 

Don`t copy text!