Aleksandra Djuran

med zeravica

Gazdinstvo Žeravica iz Bašaida koje je učestvovalo na Etno sajmu hrane i pića u okviru štanda Grada nagrađeno je posebnim priznanjem u kategoriji meda i proizvoda od meda. Suncokretov med koji proizvodi Radovan Žeravica odlično je ocenjen, a nagrada je još značajnija kada se uzme u obzir da se na sajmu u Beogradu predstavilo više od 300 proizvođača tradicionalnih prehrambenih proizvoda. Sajam je imao međunarodni karakter, sa učesnicima iz Republike Srpske, BiH, Crne Gore i Grčke. Cilj manifestacije ostao je nepromenjen tokom godina, a to je  utemeljenje robne marke etno proizvoda.

Radovan je pčelarstvom počeo da se bavi pre sedam godina na nagovor prijatelja iz Novog Bečeja.

-Danas imam 70 košnica, a počeo sam sa četiri. Proizvodim med od uljane repice i on prvi dođe. Nakon toga sledi bagremova, pa suncokretova paša. Osim čistog meda kupcima nudimo med sa bundevinim semenom, sa koprivom, sa cimetom, suvim orašastim plodovima, sa sušenim plodovima, polenom, propolis u medu – kazao je Žeravica.

Kako bi na najbolji način iskoristili blagodeti koje pčele pružaju Radovanova ćerka Sanja Ćirić Žeravica postala je sertifikovani apiterapeut. To je osoba koja je specijalizovana za lečenje upotrebom pčelinjih proizvoda. Oformili su apikomoru sa inhalacijama gde je moguće inhalirati se vazduhom iz pčelinjih košnica. Za inhalaciju se koriste polen, med, matična mleč, propolis. Vazduh iz košnice udiše se kroz inhalator i tako se rešavaju tegoba. Apikomora izgrađena je od prirodnih materijala i radi kada su i pčele aktivne. Sanja proizvodi i meleme i kreme od pčelinjeg voska u koji se dodaju biljna ulja.

 

moja prva plata 1

Na program Nacionalne službe za zapošljavanje „Moja prva plata“, čiji je cilj podsticanje zapošljavanja mladih i podrška privredi da dođe do nedostajućeg kadra, na teritoriji Severnobanatskog upravnog okruga prijavio se 131 poslodavac sa 317 radnih mesta. Među njima je 18 poslodavaca iz javnog sektora sa 45 radnih mesta, dok je 113 firmi iz privatnog sektora sa 272 radna mesta, saznajemo od Ivane Felbab, načelnice Odeljenja za posredovanje u zapošljavanju Filijale Nacionalne službe za zapošljavanje.

-Poslodavci iz privatnog sektora najviše traže radnike sa srednjom školom i to u oblastima administracije, trgovine i mašinstva. U javnom sektoru najveća je potražnja za medicinskom strukom. Kada je reč o osobama koje imaju visoku stručnu spremu poslodavci traže diplomirane ekonomiste i tehnologe – istakla je Felbabova.

Program je namenjen društveno odgovornim poslodavcima koji su spremni da daju šansu mladim ljudima da steknu svoja prva radna iskustva, osposobljavajući ih za samostalan rad na konkretnim poslovima, a prema unapred utvrđenom planu osposobljavanja. Mladi do 30 godina imali su mogućnost da se na oglašene pozicije prijave do 6. decembra.

-Prijavilo se 96 kandidata i to najviše za administrativne poslove i oblast trgovine. Uslov je bio da se nalaze na evidenciji, da imaju najmanje srednju stručnu spremu, da su do 30 godina, da nemaju radnog iskustva ili da je ono kraće od šest meseci, da nisu ranije koristili sredstva iz programa „Moja prva plata“, kao i da nisu u prethodnih šest meseci bili u radnom odnosu kod poslodavca kod kog konkurišu – podsetila je naša sagovornica.

U toku je izbor kandidata koji traje do 22. decembra. Najkasnije do 29. decembra na portalu „Moja prva plata“ biće objavljene konačne liste poslodavaca sa brojem izabranih kandidata.

-Nakon što izađe konačna lista zaključenje trojnog ugovora između Nacionalne službe, poslodavca i odabranog kandidata biće organizovano od 1. do 19. januara naredne godine – pojasnila je Ivana Felbab.

Program „Moja prva plata“ podrazumeva osposobljavanje nezaposlenog za samostalan rad radi sticanja veština, znanja i kompetencija. Program se realizuje bez obaveze zasnivanja radnog odnosa. Po isteku osposobljavanja za rad poslodavci odlučuju da li će zasnovati radni odnos sa kandidatima.

Plata i doprinosi devet meseci

Program „Moja prva plata“ finansira se devet meseci. Srednjoškolci dobijaju 28.000 dinara, a oni sa visokim obrazovanjem imaju zaradu od 34.000 dinara. Svima se uplaćuje doprinos u slučaju povrede na radu i profesionalne bolesti. Novac im isplaćuje Nacionalna služba za zapošljavanje, a poslodavci mogu mladima da isplate i dodatna sredstva koja ne mogu da budu veća od iznosa koji isplaćuje NSZ.

 

 

393088683_1084435825892500_1258077775890304963_n

U Galeriji „Tera“ otvorena je izložba na kojoj su izložena dela apstrakcije iz fundusa slikarske kolonije udruženja građana „Krila anđela“ iz Novih Kozaraca. Izložena dela nastala su u pomenutom udruženju građana, a slike  je odabrala kustoskinja Verica Nemet.

-Na moje veliko zadovoljstvo kustoskinja je odabrala fantastične radove jer su sva ova dela bila na izložbama u Bukureštu i Temišvaru. Izložena su dela Jordana Gelevskog iz Makedonije i Milene Krstin iz Novog Miloševa koja je započela da slika apstrakciju nakon zajedničkog dogovora i njena umetnost izlagana je u inostranstvu i u galerijama našoj zemlji. Milivoje Štulović, akademski slikar iz Kragujevca kikindskoj publici predstavlja se sa četiri slike, a mogu se videti i dela master akademskog slikara Anite Bunčić, kao i Anite Gavrilović čije slike su budućnost slikarstva – istakao je predsednik udruženja „Krila anđela“ Milan Reljić.

Kako je dodao naš sagovornik izložba apstrakcije u njemu je izazvala puno emocija. Ovo je prvi put da je došlo do saradnje između „Tere“ i „Krila anđela“, a sve u interesu grada, napomenuo je Reljić.

-Naše udruženje naredne godine obeležiće deceniju postojanja i rada i mi insistiramo na tome da svi mi koji se bavimo kulturom zajedno radimo u interesu Grada – precizirao je Reljić.

Otvaranje izložbe obogatili su učenici Osnovne muzičke škole „Slobodan Malbaški“, a Milan Reljić poklonio je sliku Danijelu Perišiću iz umetničkog studija „Sombor“, sa kojim je pre dve godine potpisao Povelju o bratimljenju.

Udruženje građana „Krila anđela“ neguje ideju da likovna umetnost treba da bude dostupna svim slojevima društva. Od kada je osnovano organizuje likovna saborovanja na kojima okuplja one koji su tek počeli da stvaraju, kao i poznate slikare iz naše zemlje, Crne Gore, Rumunije, Mađarske, Hrvatske , Bosne i Hercegovine, Makedonije i Rusije. Tokom devetogodišnjeg rada realizovano je i 30 izložbi, a udruženje je uspelo da se pozicionira kao jedno od značajnijih kulturnih centara u našoj sredini.

granicna policija

Konkurs za osnovnu policijsku obuku raspisan je juče, 14. i traje do 29. decembra. Raspisalo ga je Ministarstvo unutrašnjih poslova, u zavisnosti od potreba pojedinih područnih policijskih uprava i ostalih organizacionih jedinica, na osnovu odluke Vlade o broju pripravnika koje MUP može da primi u toku jedne godine.

Za Policijsku upravu u Kikindi ima mesta za četiri  polaznika za radno mesto policajca, tri za radno mesto saobraćajnog policajca i čak 46 polaznika za radno mesto graničnog policajca.

Pravo učešća na konkursu imaju osobe koje su državljani Republike Srbije sa prebivalište u našoj zemlji, najmanje godinu dana neprekidno  pre dana podnošenja prijave na konkurs, da nemaju manje od 18, a više od 24 godine do dana zaključenja konkursa, da imaju srednje obrazovanje i vaspitanje, u četvorogodišnjem trajanju, ili da ima  završene osnovne strukovne odnosno osnovne akademske studije Kriminalističko-policijskog  univerziteta, da ne postoje bezbednosne smetnje u skladu sa Zakonom o policiji, da poseduju važeću vozačku dozvolu „B” kategorije, da ispunjavaju kriterijume zdravstvene, psihološke i fizičke sposobnosti, za zasnivanje radnog  odnosa u Ministarstvu unutrašnjih poslova na radnom mestu u statusu ovlašćenih službenih lica.

O  svim uslovima i neophodnoj dokumentaciji konkursa zainteresovani mogu da se informišu  u područnim policijskim upravama i policijskim stanicama.

405935257_302827858759629_6816201829588190057_n

Jedinici civilne zaštite uručena je vredna oprema. Kako je vod nedavno formiran donacija će pomoći da pripadnici ove jedinice budu opremljeni, ali i da se dodatno edukuju.

-Odavno postoji ideja da se na teritoriji Grada formira jedinica civilne zaštite i nedavno je sprovedena u delo. U vremenu u kom živimo česte su poplave, zemljotresi, požari, tako da se uvidela potreba da postoji vod koji će u svakom momentu biti na raspolaganju ukoliko dođe do bilo kakve vanredne situacije. Potrebe su velike, ali sam siguran da ćemo uz pomoć lokalne samouprave biti  spremni za sve nenadane situacije – rekao je Dejan Jakšić, komandir voda civilne zaštite za opšte namene.

Pomenuta Jedinica dobila je agregat, motorne testere, potapajuće pumpe i mnoštvo dodatne opreme poput megafona, reflektora, makaza za metal potrebne za  svakodnevni rad.

-Novoformiranoj Jedinici civilne zaštite kupljeni su aparati i nedostajuća oprema u vrednosti od pola miliona dinara. Na ovaj način pripadnici postaju operativni i bezbednost svih građana na ovaj način je unapređena – dodao je član Gradskog veća Nebojša Jovanov.

Jedinica civilne zaštite sačinjena je od dobrovoljnih vatrogasaca koji su se pokazali kao najbolji. Oni su već obučeni za gašenje požara i spašavanje, a u narednom periodu biće i dodatno osposobljeni za uže specijalnosti.

man-putting-empty-ballot-election-box-w1024 (1)

Građani Srbije u nedelju, 17. decembra glasaju na parlamentarnim izborima, stanovnici Vojvodine na pokrajinskim, a u 65 gradova i opština istovremeno se održavaju i izbori za lokalne skupštine. Na teritoriji Grada u birački spisak upisano je 47.038 birača.

-Imamo 720 birača manja u odnosu na prethodnu godinu, kada je pravo glasa ostvarivalo 47.758 sugrađana. Pozivi za glasanje su poslati svima i koliko smo proverili već su stigli na adrese. Ko nije dobio poziv, a upisan je u birački spisak na glasanje može da dođe sa važećim ličnom kartom ili pasošem – istakao je Petar Žigić, predsednik Gradske izborne komisije.

U Kikindi ima 60 biračkih mesta 35 u gradu i 25 u svih devet sela.

-Imamo jednu promenu u odnosu na prethodne izbore 3. aprila prošle godine. Biračko mesto 16 koje se nalazilo u nekadašnjoj Mesnoj zajednici „Nikola Francuski“, sada je prebačeno u vrtić „Kolibri“ koji se nalazi odmah pored. Izborna mesta se otvaraju u sedam, a zatvaraju u 20 časova i do nedelje će sve biti spremno, pristići će materijal, a biće završene i obuke za biračke odbore kako bi izbori protekli u najboljem redu – kaže Žigić.

Ukoliko neko nije u mogućnosti da  glasa na biračkom mestu zbog teške bolesti, starosti ili invaliditeta, o tome treba da obavestite lokalnu izbornu komisiju najranije od četvrtka, 14. decembra, a najkasnije do 17. decembra do 11 sati, odnosno birački odbor na dan glasanja najkasnije do 11 sati.

-Novina, previđena važećim Zakonom, je da postoji posebno mesto pored kutije odnosno osoba koja će da prati ubacivanje listića u glasačku kutiju kako ne bi došlo do povrede izbornog prava. Ukoliko neko iznese listić sa biračkog mesta tada se obaveštavaju nadležni organi – napominje naš sagovornik.

Republička izborna komisija utvrdila je zbirnu izbornu listu za parlamentarne izbore na kojoj se nalazi 18 lista sa ukupno 2.818 kandidata za poslanike.Na izborima za poslanike za Skupštinu Autonomne pokrajine Vojvodine učestvuje 13 izbornih lista.

 

 

401230486_374975944984145_3337726494984498366_n

Vaspitači Predškolske ustanove „Dragoljub Udicki“, već po tradiciji, mališanima iz vrtića za Novu godinu poklonili su pozorišnu predstavu. Komad je premijerno izveden u Narodnom pozorištu, a deca su uživala u avanturi Patuljčice koja traži Deda Mraza.

-Ovoga puta predstavu su pripremili vaspitači iz vrtića „Plavi čuperak“, a veliku pomoć pružile su nam kolege, pomoćno osoblje, tehnička služba, krojačica. Podršku smo imali od naše uprave na čelu sa direktorkom Kristinom Drljić. U komadu glumi 21 vaspitač i svi oni pomažu Patuljčici, koja, u iščekivanju Nove godine i Deda Mraza, ide od kontinenta do kontinenta. Na tom putovanju saznaje kako ostala deca u svetu slave dolazak Nove godine – saznajemo od vaspitačice Danijele Tamaši.

Na zanimljiv način vaspitači – glumci, pokazali su kako se novo leto dočekuje na severnom polu, u Africi, Kini, Egiptu. Patuljčica stiže i u Kikindu, najlepši grad na svetu gde i pronalazi Deda Mraza gde sa decom sveta proslavlja Novu godinu.

-Deca su odlično prihvatila predstavu. Pevali su i igrali sa nama i aktivno učestvovali u našem putovanju – istakla je Danijela Tamaši.

Interaktivna predstava „Put oko sveta” proširila je dečija znanja o drugim zemljama, njihovom jeziku, tradiciji i kulturi.Kada čujete aplauze, vidite dečije osmehe, srećne poglede i pesmu, znajte da iza toga, uvek, baš uvek stoje vaspitači, prokomentarisala je predstavu direktorka Kristina Drljić.

-Punog srca, čiste duše, uz tromesečni rad i trud, svake godine vaspitači, svojoj najvernijoj publici poklone predstavu. Veliko hvala, mojim kolegama i svim ostalima koji su na bilo koji način pomogli realizaciju ovog komada. Biti direktor ovakve ustanove, imati ovakve kolege i sve one, koji su zaposleni u našoj ustanovi, najveća je čast, zadovoljstvo i ponos – rekla je Drljićeva.

U planu je da se još jednom do kraja godine odigra ovaj komad i da bude i humanitarnog karaktera.

406651985_609742827903892_6162304439949007716_n

Nacrt Strategije razvoja sporta za Grad Kikindu od 2024. do 2030. godine je na javnom uvidu do 27. decembra. Dokument se nalazi na sajtu Grada putem kojeg se mogu dostavljati sugestije i primedbe.  Naša lokalna samouprava u kontinuitetu izrađuje strateška dokumenta važna za razvoj među kojima je i pomenuti. Dragan Pecarski, član Gradskog veća istakao je, predstavljajući strategiju, da ona obuhvata sve, počev od predškolaca do najstarijih sugrađana, uključujući i aktivne sportiste.

-Strategija je urađena tako da je usklađena sa Zakonom o sportu. Važna je jer predstavlja i plan sanacije sportske infrastrukture koju treba unaprediti. Prioritet je Sportski centar „Jezero“ koji je i hram sporta, ali i svi objekti koji se nalaze oko same zgrade. Završen je projekat za trenažnu dvoranu i atletski stadion. Razmatrani su i potrebni radovi u svim salama za fizičko vaspitanje u školama na teritoriji Grada. U planu je i izgradnja novog stadiona koji će finansirati država – pojasnio je Pecarski.

Za izradu strateškog dokumenta značajna finansijska pomoć stigla je i od nadležnog Ministarstva. Ljubomir Vasičin, stručni saradnik u timu za izradu Strategije razvoja sporta dodao je da je definisano pet ciljeva.

-Prvi je da se investira u postojeću i da se izgradi nova sportska infrastruktura kako bi bila što bolja, drugi cilj je da se poveća broj kvalifikovanih sportskih stručnjaka, treći je kontinuirana podrška postojećim sportskim organizacijama i reaktivacija neaktivnih klubova. Na četvrtom mestu je briga o školskom sportu, dok je peti cilj briga o osobama  koje su nedovoljno obuhvaćene sportskim aktivnostima. Ideja je da rekreativno bavljenje sportom bude zdravstveno preventivno, programski usmereno i praćeno od strane sportskih stručnjaka. Sve navedeno deluje zahtevno i zato je potrebno ulagati u objekte jer je strategijom predviđena sportska ambulanta, dijagnostički centar, kontinuirana edukacija sportskog kadra kako bi se na pravi način radilo sa decom. Dokument je kvalitetno urađen sa svim relevantnim podacima, međutim ukoliko se ne bude radilo na akcionom planu, koji je sastavni deo strategije, ciljni rezultati neće biti postignuti – rekao je Vasičin.

Zaposleni u Sportskom savezu uradili su anketu sa sportskim klubovima, tako da je prikupljen relevantan broj pokazatelja na osnovu kojih su urađene analize, napomenuo je generalni sekretar Zoran Blažić.

-Pozdravljam sve aktivnosti koje su prethodile izradi strategije jer je ona veoma značajna za kikindski sport. Njenom realizacijom u narednih šest godina siguran sam da će se bavljenje sportom podići na viši nivo. Zajedno sa lokalnom samoupravom Sportski savez sprovodiće u delo sve što je zacrtano i ne sumnjam u realizaciju kompletne strategije. Saglasan sam sa ocenom da bez ulaganja u infrastrukturu nećemo moći da ostvarimo zacrtane ciljeve – kazao je Blažić.

Značajno je i to što je planirano praćenje i realizacija pomenute strategije. U Srbiji se svega 12 odsto građana aktivno bavi sportom i važno je ovaj procenat uvećati.

Usklađivanje sa Zakonom

U izradi strategije učestvovale su i Tijana Sivčev iz Sekretarijata za javne službe, udruženja građana i verske zajednice i Dragana Pecarski, gradski sportski inspektor.

-Zakon o sportu usvojen je 2016. godine i moj zadatak bio je da obiđem sportske klubove kako se utvrdilo dokle su stigli sa usklađivanjem odredbi iz pomenutog Zakona. U gradu imamo 139 sportskih klubova od kojih je 90 uskladilo svoja akta sa zakonskim odredbama – precizirala je Dragana Pecarski.

 

 

 

406517426_319350424359319_4952846493753930649_n

Zahvaljujući donaciji koju je obezbedio gradski Savet za bezbednost saobraćaja, pripadnici Odeljenja Saobraćajne policije dobili su savremenu opremu koja će doprineti boljoj bezbednost saobraćaja na teritoriji Policijske uprave Kikinda. Načelnik Pavle Rajkov ovom prilikom istakao je odličnu saradnju sa lokalnom samoupravom.

– Nova oprema će doprineti bržem i boljem radu na terenu. Zaključili smo da je na teritoriji naše Policijske uprave najčešći uzrok saobraćajnih nezgoda upravo neprilagođena brzina i učinićemo sve da do njih ne dođe. Tako će prioritet Saobraćajne policije u narednoj godini biti rad na usporavanju saobraćaja – rekao je Rajkov.

Sredstva za ovu namenu obezbeđuju se tako što se od ukupnih naplaćanih kazni za saobraćajne prekršaje na teritoriji Grada, 30 odsto vraća u budžet. Nebojša Jovanov, član Gradskog veća naveo je deo opreme:

-Obezbeđen je laptop sa softverom za čitanje digitalnih tahografa, folimetar za merenje zatamnjenosti folije na auto staklima, kolektori za droga testove, ali i sve ono što su nam zaposleni u Saobraćajnoj policiji signalizirali da im je neophodno u svakodnevnom radu. Bezbednost u saobraćaju je i naš i njihov prioritet – precizirao je Jovanov.

Donirana oprema vredna je 725.000 dinara.

 

405909144_1677304386440829_6940407057884326179_n

Zaposlenima u Sektoru za vanredne situacije, Odeljenja za vanredne situacije u Kikindi MUP-a Republike Srbije dodeljena je informatička, dok je članovima Gradskog vatrogasnog saveza uručena različita vatrogasna oprema čime je završen prekogranični IPA projekat „Romanian – Serbian Cross Border Risk Monitoring in case of Emergency Situations”, RORS 218.

Predsednik Gradskog vatrogasnog saveza Erne Talpai zahvalio je na donaciji vrednoj  20.000 evra koja će pomoći  u vanrednim situacijama.

-Formirali smo Jedinicu civilne zaštite koju čini 22-je najobučenijih dobrovoljnih vatrogasca sa teritorije Grada. Oprema koja je stigla pomoći će nam da na pravi način reagujemo u svim potencijalnim vanrednim situacijama poput poplava, zemljotresa, šumskih požara. Dobili smo motornu testeru za sečenje betona, izolacione aparate, specijalna zaštitna odela, čizme, šlemove, opasače tako da možemo da pomognemo u svakoj situaciji. Ovu opremu ne bi mogli da priuštimo i sada će naša jedinica biti u potpunosti spremna za reagovanje – rekao je Talpai.

Načelnik Odeljenja za vanredne situacije Zoran Budiša dodao je da je veoma važno što je lokalna samouprava prepoznala potrebe da se ovo odeljenje informatički opremi.

-Oprema će nam pomoći da bolje povežemo jedinice unutar odeljenja, ali i Ministarstva unutrašnjih poslova. Stiglo nam je više računara i monitora sa pratećom opremom i modernim čitačima kartica. Dobili smo i projektor koji će nam poslužiti da analiziramo vežbe i događaje kako bi reagovanje vatrogasaca spasilaca bilo još efikasnije – kazao je Budiša

Projekat, koji je trajao prethodnih 18 meseci, zajednički su realizovali županija Timiš iz Rumunije, Kikinda i Zrenjanin, podsetio je član Gradskog veća Saša Tanackov.

-Ovo je jedan od složenijih projekata koje smo realizovali kako zbog broja partnera, tako i zbog brojnih aktivnosti. Organizovano je nekoliko taktičkih vežbi u Kikindi, Zrenjaninu i Rumuniji. Mladi iz Sajana imali priliku da na obuci u Rumuniji steknu nova znanja, a srednjoškolci iz susedne zemlje boravili su u Kikindi. Štampano je i uputstvo kako reagovati u vanrednim situacijama – istakao je Tanackov.

Projekat je omogućio kupovinu potrebne opreme i kamiona cisterne kapaciteta 600 litara koja je višenamenska i može da se koristi  za pijaću vodu i kao ispomoć vatrogasnim jedinicama u slučaju velikih požara, kada je neophodno dopunjavanje vatrogasnih kamiona vodom. Ona je u ranijem periodu predata na korišćenje JP „Kikinda“. Gradu je ovim projektom pripalo oko 155.000 evra i sav novac utrošen je na različitu opremu.