Aleksandra Djuran

MELIZMI-POJASEVI-(2)

Radionica pod nazivom „Povezujuće niti: izrada pojaseva za narodnu nošnju“ održana je u Etno kući „Đeram“ u Mokrinu. Događaj su organizovale članice Ženske pevačke grupe „Melizmi“.

-Imamo sekciju za očuvanje banatske nošnje i običaja, a naš projekat čiji je cilj da naučimo kako se izrađuje srpski pojas, podržao je kabinet ministra bez portfelja Đorđa Milićevića kroz jačanje odnosa dijaspore i matične države. Ručno tkanje je najstariji zanat i na seminaru smo ugostili više od dvadesetak učesnica iz Makedonije, Rumunije, Mađarske, sa Pala i naše zemlje koje su bile zainteresovane da nauče i od zaborava sačuvaju tkanje – istakla je Biljana Mandić, osnivač grupe „Melizmi“.

Skupu su prisustvovali Nikola Lukač, gradonačelnik, Mladen Bogdan, predsednik Skupštine grada i Goran Ristić, predsednik Saveta MZ Mokrin.

-Očuvanje tradicije i negovanje starih zanata nam je važno. Spoj mladosti i iskustva pravi je put da tkanje ostane sačuvano i da se prenese na mlađe generacije ne samo iz naše, nego i iz drugih država – naveo je gradonačelnik Lukač.

Goran Ristić, predsednik Saveta MZ Mokrin istakao je da mu je drago što je Mokrin deo ovog događaja i dodao da je važno očuvati tradiciju i narodne nošnje kojih je sve manje.

A.Đ.

dan-djura-jaksic-4

Učenici i zaposleni u Osnovnoj školi „Đura Jakšić“ nizom zajedničkih aktivnosti obeležili su Dan škole. Ova obrazovna ustanova osnovana je 28. septembra 1950. godine.

-Naš 74. rođendan obeležili smo u školi na inicijativu Đačkog parlamenta. Učenici nižih razreda, zajedno sa svojim učiteljima organizovali su dečiju pijacu, a đaci od petog do osmog razreda organizovali su prijateljske utakmice u fudbalu, košarci i odbojci zajedno sa vršnjacima iz drugih škola. Ovom prilikom oslikani su i zidovi školskog dvorišta – istakla je Biljana Šimon, direktorica.

Tokom leta završena je adaptacija podova u dvema učionica, zamenjena su vrata na svim učionicama u prizemlju, uređen je dnevni boravak i završena je poslednja faza rekonstrukcije sanitarnih čvorova. Podršku u svim aktivnostima škola ima od lokalne samouprave, tako da su obeležavanju prisustvovali gradonačelnik Nikola Lukač i članovi Gradskog veća Tihomir Farkaš i Aleksandar Aćimov.

-Osnovna škola „Đura Jakšić“  jedna je od najboljih u našoj sredini. Mnoge generacije prošle su kroz ovu obrazovnu ustanovu i najvažnije što su naučili je da budu dobri ljudi. Zajedno sa pokrajinskim i državnim institucijama vodimo brigu o svim školama na teritoriji grada kako bi deca imala što kvalitetnije uslove za sticanje novih znanja – rekao je gradonačelnik Lukač.

Ova škola ima 405 učenika.

A.Đ.

svetski-dan-turizma-(3)

Svetski dan turizma, 27. septembar, zaposleni u Turističkoj organizaciji obeležili su sa mališanima iz vrtića „Plavi čuperak“ i „Leptirić“. Njih su upoznali sa istorijatom Gradskog trga, ali i sa najvažnijim turističkim znamenitostima: „Danima ludaje“, mamuticom Kikom, sovama, najlepšom ulicom u Srbiji. Ispred Gradske kuće najmlađe turističke vodiče dočekao je gradonačelnik Nikola Lukač.

-Upoznajući najmlađe sa lepotama rodnog grada prenosimo im ljubav prema Kikindi. Osim toga, oni će svoje prijatelje kada odu negde ili onima koji im dođu u posetu ispričati šta to ima u njihovoj sredini. Mi smo grad dobrih ljudi sa mnoštvom turističke ponude koji svakom gostu ima puno toga da ponudi – rekao je gradonačelnik Lukač.

Kako je istakla v.d. direktorica Turističke organizacije Jasmina Milankov ovaj dan obeležava se četvrti put.

-Deca iz svih vrtića Predškolske ustanove „Dragoljub Udicki“ imaće priliku da se upoznaju sa turističkim lepotama grada. Isto tako, seoski vrtići nama će biti domaćini koji će nam reći šta je to najinteresantnije u njihovoj mesnoj zajednici – rekla je Jasmina Milankov.

Svetska turistička organizacija je odredila 27. septembar kao Svetski dan turizma, jer je na taj dan 1970. godine u Meksiku usvojen statut ove organizacije. Od 1979. ovaj datum obeležava se širom sveta.

A.Đ.

 

glass-475451_640

Zbog radova u ulici Mihajla Pupina sutra, 27. septembra, od 7:30 do 15 časova bez vode će biti potrošači u ulici Uglješe Terzin od Mihajla Pupina do Kosovske.  U slučaju potrebe, deo obuhvaćen prekidom vodosnabdevanja, može biti proširen i na ulicu Mihajla Pupina od ugla Braće Tatić do Jovana Jovanovića Zmaja.

JP “Kikinda” mole potrošače da obezbede dovoljnu količinu vode za svoje potrebe.

 

GOCA-RODIC-OENZIJA-(2)-(1)

Dugogodišnja načelnica Doma zdravlja i pomoćnica direktorice za medicinska pitanja dr Gordana Rodić nakon 35 godina provedenih u službi otišla je u zasluženu penziju. Prava penzionerka bila je ni manje ni više nego čitava tri dana. Naime zvanično je poslednji radni dan bio 1. septembar, a već 5. ponovo je primala pacijente u ambulanti u Kralja Petra Prvog 106.

Otkriva nam i kako se opredelila za jedan od najhumanijih poziva.

– Kada je trebalo da se odlučim za upis u srednju školu dvoumila sam se da li da upišem jezike, međutim poslušala sam savet tetke koja mi je uvek govorila da treba da upišem nešto „konkretno“. U ondašnjoj Pedagoškoj akademiji bila je srednja medicinska škola  i moj izbor je pao na nju – otkriva nam dr Rodić.

Rado se priseća srednjoškolskih dana i navodi da su bili znatno drugačiji u odnosu na one kakvi su danas.

-U to vreme bilo je više praktične nastave i puno više vremena provodili smo na bolničkim odeljenjima. Sestra koja je bila zadužena za nas, učenike medicinskog smera, bila je Mira Popović, koja je i zaslužna što sam upisala medicinu. Ona je sada moj pacijent i svima pričam kao anegdotu kako sam ja zapravo postala lekar. Kada god dođe na pregled kolegama kažem da je ona zaslužna za to što sam danas – ističe naša sagovornica i priseća se kako je sve počelo.

-Kao mlada imala sam izuzetno oštru kosu, a u vreme kada sam bila srednjoškolka medicinske sestre su nosile bele mantile i na sakupljenu kosu  imali smo uštirkanu belu kapu. Koliko god da sam stavljala šnala da drži pomenutu kapu, uvek mi je stajala nakrivo ili je spadala. Sestra Mira me je opominjala da kapu namestim kako treba. Tada sam u sebi razmišljala: „Neću ti ja nositi ovu kapu na glavi čitav radni vek, nema šanse“. To je bio prvi razlog što sam se opredelila za studije medicine – pojasnila je dr Gordana Rodić.

Kada je došlo vreme upisa na fakultet sakupila je potrebnu dokumentaciju i uputila se u Novi Sad da je preda na Medicinski fakultet. Po završetku studija zajedno sa diplomom naša sagovornica već je bila majka. Na trećoj godini studija rodila je dete, ali je to nije omelo da završi fakultet. Vratila se u Kikindu i tu gde je počela i završila radni vek.

-Konkurisala sam za specijalizacije za higijenu i ginekologiju. Nisam ih dobila i uvek sam razmišljala da je to zbog nečega dobro. Dopadala mi se i interna medicina i na kraju sam specijalizirala opštu medicinu. Ona je obuhvata sve i zadovoljna sam što sam je odabrala. Moraš da budeš potkovan iz svih grana medicine da bi mogao da pomogneš pacijentima koji dolaze u ambulantu – dodaje dr Rodić. – Koliko je teško raditi u ovoj oblasti govori i činjenica da svi koji dođu posle studija odlaze na specijalizacije određene oblasti. Normativ za lekara opšte prakse je od 1.200 do 1.600 pacijenata, a mi ih imamo trostruko. Prvu godinu radnog staža radila sam u Hitnoj službi i jedva sam čekala da pređem u ambulantu. Svakog pacijenta ispratim od početka do kraja lečenja, kako ono teče, da li ga treba slati dalje. Postanemo prijatelji, pa i porodica.

Vitalna i dobrog zdravlja dr Gordana Rodić nije se puno razmišljala da li će da nastavi da radi, posebno u situaciji kada nema dovoljno kolega.

ISPRAĆAJ U PENZIJU

Ispraćaj u penziju doživela je emotivno. Na jednom mestu sakupile su se kolege, ali i ostali zaposleni sa kojima je provela više od tri decenije. Uputili su joj, kaže, divne poruke, bez obzira na to što su svi znali da i dalje ostaje u službi.

-Od njih sam se oprostila kao načelnica i kao rukovodilac. Moje kolege „okitile“ su me zlatnom ogrlicom koja će mi ostati jedna od najlepših uspomena – napomenula je dr Gordana Rodić.

PLETENJE, CVEĆE I KOLAČI

Pošto dođe kući s posla doktorka prvo u ruke uzima pletivo. To joj je kaže najlepše opuštanje posle napornog dana. Osim pletenja voli cveće koje rado uzgaja, da pravi kolače, da eksperimentiše sa receptima i da kvalitetno provodi vreme sa unukom.

POŠTOVANJE LEKARA

Naša sagovornica trudi se da pacijenti iz njene ordinacije odlaze nasmejani i kako kaže, u većini slučajeva uspeva u tome. Prisetila se i anegdote.

-Često je na pregled dolazila Romkinja Kata. Živela je preskromno i preživljavala je tako što je čistila tuđe kuće, održavala dvorišta, bašte, išla u nadnicu. Nikada u ordinaciju nije ušla obuvena, nego se uvek izula ispred vrata. Imala je jedne papuče i jedne cipele i u njima je i radila i nije želela da zaprlja prostor u koji dolaze pacijenti – navela je dr Gordana Rodić.

A.Đ.

1578919090-Dq2olIoXcAAVnAV

Udruženje NURDOR obeležava Zlatni septembar, mesec podrške deci oboleloj od malignih bolesti. U petak,  27. septembra sa početkom u 16 sati na Gradskom trgu biće organizovane kreativne radionice i program za decu.

„U Srbiji svakog dana jedno dete oboli od raka. Na nama kao društvu je odgovornost da obezbedimo najbolje moguće uslove i kvalitet lečenja u svim zdravstvenim centrima u Srbiji. To podrazumeva rekonstrukciju odnosno adaptaciju hematoonkoloških odeljenja prema najvišim standardima, ulaganje u opremu i zdravstveni kadar. Zahvaljujući podršci donatora, NURDOR kontinuirano radi na ulaganju u svih šest hematoonkoloških odeljenja u zemlji. Godine 2018. izgrađeno je potpuno novo hematoonkološko odeljenje u Nišu i u potpunosti renovirano odeljenje u Kragujevcu. Za 20 godina postojanja ukupno je uloženo  više od 3 miliona evra za opremanje svih odeljenja, organizovano stručno usavršavanje lekara i medicinskih sestara. Pred nama je projekat rekonstrukcije hematoonkološkog odeljenja u Institutu za zaštitu dece i omladine Vojvodine kao i rekonstrukcija hematookološkog odeljenja u Univerzitetskoj dečijoj bolnici u Tiršovoj. Kako bi svi zajedno nastavili da se borimo za bolnice po meri deteta, ove godine mesec podrške deci oboleloj od raka Zlatni septembar posvećujemo širenju vizije o značaju kontinuirane podrške hrabroj deci i njihovim porodicama tokom velikih životnih bitki, kao i prikupljanju sredstava za realizaciju predstojećih projekata i nastavku ulaganja u podizanje nivoa zdravstvene zaštite u svim centrima lečenja” – stoji u saopštenju.

Iz NURODOR-a pozivaju sve građane i društveno odgovorne kompanije da im se pridruže na događaju, kao i da podrže akciju putem NURDOR izazova na društvenim mrežama, slanjem poruke 2 na broj 1150 za redovno mesečno doniranje u iznosu od 200 dinara.

 

 

 

skola-rukometa-1

U osnovnim školama u gradu i na selima u toku je promocija ženskog rukometa. Ženski rukometni klub „Kikinda“ iznedrio je brojne članice reprezentacije i tokom svoje istorije imao je velike uspehe i u prvoligaškim nadmetanjima.

-Cilj je da animiramo devojčice kako bi se bavile sportom. Ženski rukomet ima dugu tradiciju i naša želja je da nam se priključi što više polaznica u Školu rukometa. Ona je besplatna, ne naplaćuje se članarina, pošto nam je najvažnije da se devojčice pronađu u ovom sportu. Upisujemo devojčice koje su treći, četvrti i peti razred osnovne škole. Ukoliko neko želi da trenira rukomet, a nije pomenutog uzrasta može da dođe i pridruži nam se  – rekao je Dejan Karanović, trener ŽORK „Kikinda“.

Treninzi su u Tehničkoj školi su ponedeljkom, sredom i petkom od 20 do 21 sata i utorkom i četvrtkom u Osnovnoj školi „Žarko Zrenjanin“ od 18 do 19 časova.

A.Đ.

mokrin-nis-2

Stanovnici ulice Zlatne grede u Mokrinu imaju velikih problema s obzirom na to da im kuće svakodnevno propadaju. Bez obzira na to koje godine su stambeni objekti izgrađeni i od kakvog materijala zidovi i temelji na njima su popucali i sležu se. Grupa meštana smatra da je uzrok svakodnevnim promenama na kućama remont bušotine Naftne industrije Srbije, te su ovoj kompaniji uputili tužbu. Bušotina se nalazi na stotinak metara od kuća, a remont je rađen jula i trajao je mesec dana, nakon čega je na kućama došlo do oštećenja.

Dragan Popov živi u ulici Zlatne grede 54 i malo je reći da je ogorčen šta mu se dešava sa kućom od letos.

-Kuća je uništena. Ne postoji prostorija  u kojoj su zidovi celi. Prošle godine potpuno sam renovirao kupatilo: nove pločice, cevi, sanitarija. Uložio sam, za mene značajan novac. Sada su pločice popucale i otpadaju. Zajedno sa mnom još osmoro mojih komšija imalo je hrabrosti da presavije tabak, angažuje advokata i tuži NIS. Po našim saznanjima još je minimalno dvadesetak kuća koje su popucala poput naših i u isto vreme. Mi tražimo vansudsko poravnanje. Neka dođu procenitelji koje NIS odredi, nemamo ništa protiv toga. Želimo da dobijemo nadoknadu za štetu na kućama kako bismo uradili neophodne popravke i spremno dočekali zimu – precizira Popov i napominje da je kuća u kojoj živi počela da se razilazi na pola.

I kuća Živojina Dražića puca i sleže se. On je istakao da su se slične stvari dešavale i 2003. godine.

-Te godine NIS je radio ispitivanje tla u potrazi za naftom. I ta godina je bila sušna kao i ova, a naftaši kada izvlače naftu iz onoga što izvuku 10 odsto je nafta, a 90 procenata je isplaka koja se vraća nazad u zemlju. Od isplake koja se vraća u zemlju 30 odsto ispari i to dovodi do toga da Mokrin tone. Ranije smo na svakom ćošku u selu imali arterski bunar, a protekle tri decenije nema nijedan jer je od silnog izvlačenja nafte nivo vode spušten – rekao je Dražić  i napomenuo da je promene na kući primetio još u julu dok je trajao remont.

-Pucaju zidovi, temelj i ploča. Praktično svakog dana pukotine postaju sve veće. Nema veze da li je kuća nova ili stara, u svima su isti problemi – potvrđuje Dražić.

Goran Stojkov saglasan je sa svojim komšijama:

-Mi to sami ne možemo da saniramo. Oštećenja su velika i zahtevaju ulaganja. Remont je rađen teškom mehanizacijom i svi imali imali smo utisak da nam avioni poleću u komšiluku – otkrio nam je Stojkov.

U tužbi koja je upućena NIS-u traži se vansudsko poravnanje i da se nadoknadi šteta nastala usled remonta bušotine. Oštećeni traže da procenitelji izađu na teren i utvrde stvarno stanje u kućama i na osnovu toga da im se isplati šteta koja će pokriti sanaciju i adaptaciju kuća.

-Ukoliko NIS ne prihvati naš predlog pokrenućemo sudski postupak. Nećemo odustati od naše namere da nam se nadoknadi šteta. Problem je što će kišni period i zima brzo stići, a naše kuće prokišnjavaju i kroz njih duva vetar  – kaže Popov.

Naši sagovornici navode i da svake godine ulažu u svoje kuće. Ove niko nije ništa renovirao, krečio, farbao jer čekaju dolazak procenitelja i ishod tužbe.

NIS DA BUDE DRUŠTVENO ODGOVORAN

Stanovnici Zlatne grede i predstavnike Saveta mesne zajednice upoznali su sa svojim mukama.

-Mokrin više od dve decenije ima problem sa štetama koje su nastale od NIS-ove mehanizacije, mašina i radova. Osim na kućama, tu su i oštećenja na putevima. Kuće koje su oštećene u ulici Zlatna greda stare su 40, 50 godina, a pojedine nisu ni završene, još uvek su u izgradnji, a stradale su. Kako su me moji moji meštani obavestili rešeni su da budu uporni do kraja. Pozivam kompaniju NIS da bude društveno odgovorna, da se sastane sa ovom grupom građana i da zajednički dođu do rešenja – kazao je Goran Ristić, predsednik Saveta MZ Mokrin.

NEGIRAJU NAVODE GRUPE MOKRINČANA

Povodom slučaja stanovnika u ulici Zlatna greda kontaktirali smo kompaniju NIS čiji odgovor prenosimo u celosti:

„Kompanija NIS posluje u skladu sa propisima Republike Srbije i poseduje sve dozvole i saglasnosti  nadležnih organa za izvođenje radova. Tokom svojih aktivnosti, NIS koristi savremenu opremu, poštuje sve bezbednosne procedure i nastoji da u što manjoj meri remeti svakodnevni život i rad meštana. Kao rezultat, u dosadašnjoj praksi NIS-a ne postoje slučajevi da je došlo do oštećenja građevinskih objekata na zemljinoj površini usled remonta u bušotini kakvi su vršeni i na lokaciji u Mokrinu. Isto tako, kompanija NIS ne vrši transport radnih mašina i opreme na deonicama ulice Zlatna greda u Mokrinu na koje se odnosi upit. Kao društveno-odgovorna kompanija, NIS je spreman za konstruktivnu saradnju sa lokalnim zajednicama u obostranom interesu“.

A.Đ.

glass-475451_640

Zbog radova u ulici Mihajla Pupina  u utorak, 24. septembra, od 7:30 do 15 časova, bez vode će biti potrošači u pomenutoj ulici i to od ugla Svetosavske do Braće Tatića uključujući OMV pumpu i svih osam ulaza u Bloku A.

Iz JP „Kikinda” mole potrošače da obezbede dovoljnu količinu vode za svoje potrebe.