Jelena Trifunović

gliser-ssd

Savez socijaldemokrata, povereništvo Kikinda oglasilo se saopštenjem za javnost koje prenosimo: 

Građani Kikinde treba da znaju da se ispred kuće gospodina Krnića, kolovođe svake blokade našeg grada, odnedavno nalazi parkiran gliser!

Isti onaj koji je Kikinđanima branio da idu na posao, u bolnicu, u školu, ili da iz bilo kog drugog razloga izađu iz grada, pričao je da to radi, jer se i on i drugi paori nalaze u teškoj materijalnoj situaciji, a danas pred kućom parkira gliser, za koji se priča da je koštao nekoliko stotina hiljada evra. Eto koliko mu je teško i kako se teško živi.

Još samo na kraju da pitamo Krnića da kaže Kikinđanima hoće li sad gliserom da blokira puteve, ili će gliser da čuva da bude pravi kapetan na belu lađu kao Šojić a za banatske puteve će da šalje svoje traktoriste i nadničare da maltretiraju građane Kikinde. Ovakvi manipulatori i špekulanti smeju se u lice i rugaju se Kikinđanima koji pošteno rade, a ovakvi im ne daju da se kreću i brukaju i sramote poštene paore, skromne ljude koji teško zarađuju koru hleba, navodi se u saopštenju Saveza socijaldemokrata- povereništva u Kikindi.

 

putovanje

Anketa o dijaspori iz Kikinde sprovedena je u dva navrata, uz učešće 164 ispitanika. Podaci ukazuju na to da su Nemačka i Sjedinjene Američke Države najčešće destinacije iseljenika, dok mladi uglavnom migriraju zbog posla ili obrazovanja.

Istraživanje je pokazalo da mnogi članovi dijaspore vide potencijal za saradnju u oblastima kulture i obrazovanja, a manje u ekonomskom ulaganjima.

Anketa profesorke Danice Šantić pokazala je da se najveći broj iseljenika iz Kikinde odlučuje na odlazak zbog ekonomske situacije (75%), dok manji procenat navodi nastavak školovanja (20%).

Uprkos izazovima sa kojima se suočava lokalna zajednica, veza dijaspore sa rodnim krajem ostaje snažna, a oko 80% ispitanika redovno posećuje rodbinu i prijatelje.

Globalni program „Migracije u kontekstu razvoja“ u okviru nemačko-srpske razvojne saradnje sprovodi Nemačka organizacija za međunarodnu saradnju (GIZ), po nalogu Saveznog ministarstva za ekonomski saradnju i razvoj SR Nemačke (BMZ). Okrugli sto održan je u Kikindi sa ciljem unapređenja saradnje između lokalne zajednice i dijaspore poreklom iz Kikinde.

ucionicajpg

Reprezentativni sindikati u prosveti odlučili su da u sredu 2. oktobra stupe u jednodnevni štrajk i najavili totalnu obustavu nastave.

Na teritoriji Grada Kikinde časova neće biti ni u jednoj srednjoj školi, kao ni u osnovnim „Đura Jakšić”, „Feješ Klara”, „Žarko Zrenjanin”, „6. oktobar”, „Vasa Stajić” u Mokrinu, „Gligorije Popov” u Ruskom Selu, „1. Oktobar” u Bašaidu.

U OŠ „Vuk Karadžić” nastave u prepodnevnoj smeni neće biti, dok će nastavnici držati skraćene časove.

Časove u trajanju od 30 minuta imaće i đaci u školama „Milivoj Omorac” u Iđošu, „Petar Kočić” u Nakovu i „Slavko Rodić” u Banatskom Velikom Selu, dok će u novokozaračkoj „Ivo Lola Ribar” učitelji i deo nastavnika biti u obustavi rada, a deo nastavnika će držati skraćene časove od po 30 minuta.

Redovna nastava odvijaće se jedino u Osnovnoj školi „Bratstvo-jedinstvo” u Banatskoj Topoli.

Predstavnici sindikata obrazovanja i predškolstva danas su na sastanku s premijerom i resornim ministrom. Povećanje plata, očekuje se, biće glavna ne i jedina tema. Podsetimo, sindikati su zatražili da se predložene izmene i dopune Krivičnog zakonika nađu u javnoj raspravi i da budu usvojene u Skupštini Srbije po hitnom postupku.

Takođe, traže da se početna plata nastavnika, odnosno zaposlenog sa sedmim stepenom stručne spreme, a u skladu sa potpisanim Protokolom sa Vladom Srbije, u januaru 2025. godine izjednači sa prosečnom zaradom u Srbiji (prema poslednjem objavljenom podatku Republičkog zavoda za statistiku). Povećanje treba da bude u jednakom procentu za sve zaposlene u prosveti.  Zatraženo je i da se do kraja 2024. godine, uz konsultacije sa reprezentativnim sindikatima, izvrši izmena Uredbe o koeficijentima za obračun i isplatu plata zaposlenih u javnim službama. Takođe, sindikati traže da se zaposlenima u obrazovanju isplati „novogodišnja nagrada” u skladu sa Posebnim kolektivnim ugovorom.

baby-4100420_1280

Izmenama i dopunama Zakona o finansijskoj podršci porodici sa decom predviđeno je povećanje iznosa roditeljskog dodatka i paušala za nabavku opreme za dete, za decu rođenu 1. januara 2024. godine i kasnije.

Roditeljski dodatak za prvo dete rođeno 1. januara 2024. godine i kasnije iznosi 500.000 dinara i isplaćuje se jednokratno.

Za drugo dete rođeno 1. januara 2024. godine i kasnije ovaj dodatak je u visini od 600.000 dinara i isplaćuje se u 24 jednake mesečne rate po 25.000 dinara.

Roditeljski dodatak za treće dete rođeno 1. januara 2024. godine i kasnije utvrđen je u visini od 2.280.000 dinara i isplaćuje se u 120 jednakih mesečnih rata po 19.000 dinara.

Za četvrto dete rođeno 1. januara 2024. godine i kasnije roditeljski dodatak sada iznosi 3.180.000 dinara i isplaćuje se u 120 jednakih mesečnih rata po 26.500 dinara.

Paušal za nabavku opreme za decu koji se isplaćuje zajedno sa jednokratnim iznosom roditeljskog dodatka za prvo dete, odnosno prvom ratom roditeljskog dodatka za drugo, treće i četvrto dete iznosi 7.500 dinara.

Majkama koje ostvare pravo na roditeljski dodatak za drugo, odnosno treće dete rođeno 1. januara 2024. godine i kasnije, sleduje i jednokratna pomoć u visini od 135.000 dinara.

marina-perazic

Muzej Tera pozvao je posetioce u subotu, 5. oktobra, na program zatvaranja sadržajne i uspešne letnje sezone. Tim povodom, u Muzeju će tokom dana biti organizovane radionice, a uveče muzički program:

Od 12 sati biće održana Psihoart Lab radionica u kojima učesnici uz pomoć vizuelnih i performativnih praksi istražuju unutrašnje doživljaje, eksperimentišu sa načinima izražavanja, a zatim uz stručno vođenje verbalno obrađuju proživljeno i tako proširuju telesnu i emocionalnu svesnost. Radionica je zatvorenog tipa i za učešće je neophodna prijava, a vodi je Milena Ćuk.

U 15 sati će početi radionica izrade reljefa za decu i njihove odrasle pratioce. Radovi koji budu nastali na radionici biće sledeće sezone izloženi u kompleksu Muzeja Terra.
Radionica koja je deo pratećeg programa izložbe „Zadnje dvorište”, u kojoj će autor Vladimir Ilić sa učesnicima istraživati mogućnosti crtanja pantografom biće održana sa početkom u 17 časova.
Nastup Marine Perazić, najistaknutije ličnosti jugoslovenske elektro pop scene i pevačice grupe Denis & Denis, u saradnji sa DJ XLX najavljen je za 21 sat.

Ulaz za sve aktivnosti je besplatan.

01.-korica-bili-su-vojnici-velikog-rata

U izdanju  „Prometeja” i Radio-televizije Srbije izašla je nova knjiga istoričara Zoltana Čemerea pod naslovom „Bili su vojnici Velikog rata”.

Reč je o delu koje na osnovu raspoloživih istorijskih podataka prezentuje podatke o vojničkim parcelama iz Prvog svetskog rata na teritoriji grada Zrenjanina (ukupno 5 lokacija), sa podacima o ukupno 584 preminula vojnika, koji su poticali sa ogromnog prostora od ruske Jakutije do Rajnske oblasti u Nemačkoj (austro-ugarski, nemački, ruski, italijanski, crnogorski i srpski vojnici).

U knjizi postoji i posebna analiza o bolestima koje su harale u gradu i ovdašnjim bolnicama, kao što su tifus, kolera, tuberkuloza, a na kraju rata i veoma smrtonosna španska groznica.

Ova knjiga osvetljava kako su grobovi vojnika, nekada brojni, tiho nestajali usled ravnodušnosti društva i zanemarivanja od strane države. Autor koristi dragocene izvore, kao što je matična knjiga Carske i kraljevske rezervne bolnice, kako bi rekonstruisao priče o identitetu i poreklu vojnika sahranjenih u Zrenjaninu. Bili su vojnici Velikog rata je značajno delo koje čuva sećanje na one koji su davno otišli, ali ne smeju biti zaboravljeni.

Namera je da se u nastavku obrade i u jednoj knjizi prezentuju i podaci o vojnicima Prvog svetskog rata koji su sahranjeni na teritoriji grada Kikinde.

sasvim-licne-price

Promocija knjige „Sasvim lične priče” Stanislave Bakić Jokanić biće održana u OŠ „1. oktobar” u Bašaidu u utorak 1. oktobra sa početkom u 19 sati.

Knjiga „Sasvim lične priče“ sadrži dvadeset dve priče u sedam tematski različitih celina. Od priča o precima i zavičaju, onih o mom gradu Novom Sadu, preko tekstova inspirisanih savremenim književnim stvaraocima do tekstova o slikama i slikarima i sasvim ličnih priča poteklih iz životnog iskustva i nekih životnih uvida. Iako tematski i žanrovski različiti, svi tekstovi su inspirisani ličnim interesovanjima i obojeni ličnim tonom i emocijma.

Ova knjiga je, sadržinom i izgledom, poput porodičnog spomenara. Objavljena sa nadom da, bar u fragmentima, nadrasta lično i lokalno i nudi drugačiji i osobeni pogled i izraz te da takva može privući pažnju čitalaca, reči su autorke Stanislave Bakić Jokanić.

vucevic-milos

Premijer Srbije Miloš Vučević izjavio je danas da se na jesen 2025. godine mogu očekivati prve klase Vojske Srbije iz regrutnog sastava, a kada se podignu svi kapaciteti do maksimuma, Vojska Srbije planira da 20.000 regruta služi godišnje vojni rok.

“Uslovi služenja vojnog roka će biti drugačiji, to neće biti povratak u 80-te i 90-te, to je nemoguće i nepotrebno. Služenje vojnog roka biće društveno prihvatljivo”, rekao je Vučević gostujući na TV Prva.

Ponovio je da je predviđeno trajanje vojnog roka 75 dana i da je ideja da septembra 2025. godine Vojska Srebije bude spremna za prijem prvih generacija regruta.

“Mislim da je 75 dana društveno prihvatljivo, nećete izgubiti život, ni posao, ni studiranje, ni obrazovanje, ni emotivni život, za 75 dana neće stati svet…to je minimum za koji Vojska Srbije može da vas spremi da budete vojnik”, rekao je Vučević.

Premijer je rekao da ostaje da se definiše trajanje vojnog roka za one koji se opredele za civilno služenje.

“Trebalo bi da traje najmanje duplo za one koji ne budu redovno služili vojni rok….ne smemo i nećemo dozvoliti nepravedan odnos”, izjavio je Vučević.

Tanjug

Jelka

Nakon odličnog odjeka njenog prvenca, knjige za decu „Sovembarska bajka”, čiji je koautor, Jelka Knežević objavila je svoju drugu knjigu. Reč je o poetskoj zbirci namenjenoj odrasloj publici, a tema se nazire već samim naslovom – „Kad ljubav zamiriše”.

Inače, neobična je Jelkina odluka da se bavi književnošću. Kako sama navodi, čitala je i pisala od malena, ali se tek pre dve godine odvažila da svoje stihove prezentuje javnosti.

Zaposlena je kao poslužiteljka u Osnovnoj školi „Žarko Zrenjanin”, a ta činjenica je i odredila njenu književnu biografiju. Naime, Ružica Nedin, bibliotekarka u ovoj školi je jednom prilikom pročitala Jelkine poetske radove, oduševila se i upoznala je s tadašnjom direktorkom Kulturnog centra Kikinda Tanjom Nožicom, koja je takođe bila oduševljena Jelkinim književnim umećem. Usledilo je ohrabrenje da dalje piše, pa je vrlo brzo u izdanju Kulturnog centra izašla sada već čuvena knjiga za mališane „Sovembarska bajka”.

– Reč je o knjizi koji sam uradila u koautorstvu sa Ružicom Golubović iz Beograda i ilustratorkom Natašom Jovanović iz Paraćina. Nismo se ranije poznavale. Upoznale smo se putem fejsbuka i došlo je do kreativne saradnje. Knjigu je izdao kikindski Kulturni centar i imala je odličan odjek. To me je ohrabrilo da nastavim da pišem. Prošle godine mi je izašla i ova  druga knjiga „Kad ljubav zamiriše” u izdanju Banatskog kulturnog centra – navodi pesnikinja i dodaje da pomenuta knjiga sadrži stotinak pesama, ali da ima spremnih radova za još dve, tri zbirke. Jedino je, kako navodi, pomalo obeshrabruje činjenica da ljudi sve manje čitaju, a pogotovu poeziju.

-Moram da naglasim da imam veliko razumevanje kolega u školi u kojoj radim. Naime, kad god mi dođe inspiracija za neku pesmu, uvek se nađe neki prazan kabinet ili učionica u školi i kolege mi dozvole da se načas osamim i zabeležim početnu pesničku ideju. Kasnije stihove doterujem i dorađujem, ali sam jako zahvalna osoblju škole što mi omogući da tu prvu pesničku misao uhvatim i zabeležim.

Najintenzivnije je pisala u vreme zloglasne korone, kada smo svi bili u nekoj vrsti psihoze. Veliko rasterećenje donelo joj je baš pisanje pesama. Beleženje stihova joj je, kaže, mnogo pomoglo i u drugim teškim životnim trenucima. I tugu i radost sažela je u pesmi „Žena”: „Suze koje je naučila/da sakriva po džepovima/da u njima niko/ ne prepozna tebe”.

– Mnogo sam zahvalna Tanji Nožici, koja mi zaista daje dodatni vetar kad posustanu moja pesnička jedra. Svi se ponekad preispitujemo, a naročito su pesnici nesigurni u vrednost toga što napišu, međutim kad god imam neke poetske dileme, Tanja je tu da me ohrabri. Zahvalna sam joj mnogo za podršku koju mi pruža.

Knjiga „Kad ljubav zamiriše” predstavljena je u Jelkinom rodnom Iđošu. Očekuje se i  kikindska promocija u Kulturnom centru, a s obzirom na to da je ljubav osnovni motiv Jelkine knjige, kako bi ona sama rekla: „Nacrtaj joj najlepši osmeh/po njemu neka je pamte/i voli je…”.

N. S.

bus-1898612-1280

Nova glavna beogradska autobuska stanica u Bloku 42 na Novom Beogradu, počela je sa radom i prvi autobus je sa nove stanice krenuo za Suboticu.

Poslednji autobus sa stare stanice ispraćen je u 50 minuta posle ponoći za Ljubljanu dok je prvi autobus sa nove, koja je svečano otvorena u petak, krenuo u 3.50 časova za Suboticu.

Nova stanica ima 12 dolaznih i 53 odlazna perona.

Do nove autobuske stanice, pored sopstvenog prevoza, građani će moći da stignu i tramvajem, autobusom ili BG vozom. Nova lokacija autobuske stanice nalazi se na nekoliko minuta od stanice gradskog prevoza sa linijama koje vode ka aerodromu “Nikola Tesla”.

U neposrednoj blizini staju tramvaji 7, 9,11 i 13, kao i autobuske linije 85, 89, 94, 95, 600, E6, a do nove stanice može da se dođe i autobusima gradskog prevoza 60, 60L, 67, 93 i EKO1.

Gradonačelnik Aleksandar Šapić je rekao da se očekuje da stajalište “Jug” na Autokomandi bude završeno za dva-tri meseca.

Kako je najavio, uskoro će biti raspisan tender za izgradnju stanične zgrade na novoj autobuskoj stanici, a zatim i zgradu železničke stanice.

Izmeštanje autobuske stanice deo je sveobuhvatnog saobraćajnog master plana za Beograd koji obuhvata i novu železničku stanicu, revitalizaciju aerodroma “Nikola Tesla” i izgradnju metro sistema.

Ovaj plan, kako je ranije najavljeno, ima za cilj da po ugledu na najbolje evropske prakse učini saobraćaj u srpskoj prestonici održivim, odnosno da javni prevoz, biciklisti i pešaci konačno dobiju primat nad putničkim automobilima.

Uskoro će, prema najavama, započeti sređivanje dela grada gde se stara BAS nalazila u proteklih 58 godina.

Tanjug

error: Content is protected !!