Jelena Trifunović

FABRIKA-VODE-MAJ-2025-019

Kompanija „Metito Utilities“, globalni investitor za razvoj i implementaciju održivih rešenja za upravljanje vodama, u partnerstvu sa Gradom Zrenjaninom i JKP „Vodovod i kanalizacija” Zrenjanin, postigla je važan operativni cilj u realizaciji ugovora o prečišćavanju vode za grad Zrenjanin — prvog javno-privatnog projekta u sektoru vodosnabdevanja u Srbiji.

Od 22. aprila, kada je postrojenje za prečišćavanje vode preuzelo snabdevanje grada vodom i započelo sa kontinuiranim probnim radom, vrši se konstantna optimizacija kvaliteta vode i njeno testiranje. Rezultati analize vode Zavoda za javno zdravlje Zrenjanin od 20. maja pokazuju da je voda na izlazu iz postrojenja postigla usklađenost sa Pravilnikom o higijenskoj ispravnosti vode za piće u Republici Srbiji.

Ovo predstavlja značajan korak ka rešavanju dugogodišnjeg problema obezbeđivanja pitke vode za građane Zrenjanina.
Povodom okončanja investicije u objekte i tehnologiju postrojenja, dosadašnjeg uspešno sprovedenog probnog rada i dobijenih rezultata kvaliteta vode, organizovana je poseta i obilazak postrojenja, kojoj su prisustvovali visoki zvaničnici i partneri na projektu: Dragan Glamočić, ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srbije sa saradnicima, njegova ekselencija Ahmed Almenhali, ambasador Ujedinjenih Arapskih Emirata u Srbiji, Simo Salapura, gradonačelnik Zrenjanina sa saradnicima, Rami Gandur, generalni direktor kompanije „Metito Utilities“, Predrag Bodiroga, direktor JKP „Vodovod i kanalizacija Zrenjanin“ sa saradnicima, Valid Madvar, direktor za komercijalne poslove u kompaniji „Metito Utilities“ i Branislav Zec, menadžer za Srbiju u kompaniji „Metito Utilities“, kao i predstavnici izvođača radova.

Ministar Glamočić je izrazio zadovoljstvo što je prisustvovao ovom događaju, posebno iz razloga što je, kako je naveo, upoznat sa tim koliko dugo grad Zrenjanin ima veliki problem sa snabdevanjem vodom, kao što je to slučaj sa još nekoliko mesta, posebno na severu Srbije, u AP Vojvodini.

-Vlada Republike Srbije je 2022. godine potpisala sporazum sa poznatom kompanijom u ovom sektoru i koliko sam ja čuo u 43 države sveta već oni su učestvovali u izgradnji ovakvih fabrika za snabdevanje vodom, a 2023. počela je rekonstrukcija ove fabrike i kao što vidite to zaista izgleda impozantno, reč je o ozbiljnoj investiciji od 19 miliona evra. Ono što je važno reći da jeste da je završena druga faza, da u narednih tridesetak dana počinje testiranje ove vode koje će nadzirati Zavod za javno zdravlje Zrenjanin, uzimaće se uzorci i uveren sam da će ta voda zadovoljiti sve standarde kako propisuju naši zakonski propisi i da će, konačno, građani Zrenjanina imati vodu za piće iz vodovodne cevi i da neće morati da je kupuju u prodavnicama – rekao je on i u ime Vlade Republike Srbije poželeo da ova investicija urodi plodom i da građani Zrenjanina dobiju ispravnu vodu za piće.

Gradonačelnik Zrenjanina Simo Salapura izrazio je zadovoljstvo uspešnom saradnjom u okviru ovog JPP projekta.

– Zadovoljni smo radovima koje je izvela kompanija „Metito Utilities“ i nastavljamo da radimo dalje, uvereni da zajedno sa investitorom konačno rešavamo ovaj istorijski problem kada je u pitanju snabdevanje zdravom pijaćom vodom u gradu Zrenjaninu. Naravno, pored naših i napora kompanije Metito, veoma cenimo zalaganje i podršku Vlade Republike Srbije i Pokrajinske vlade. U svakodnevnoj smo komunikaciji sa svim stranama u procesu i uvereni smo da će ugovorne obaveze biti ispunjene. Kvalitet vode u gradskoj mreži se stalno prati, a preliminarni rezultati nam ulivaju poverenje da smo na dobrom putu. Kao i do sada, sve što smo radili ima za cilj da građani Zrenjanina dobiju ispravnu vodu – izjavio je Salapura.

– Kompanija „Metito Utilities“ je posvećena isporuci ekološki odgovornih i društveno korisnih rešenja za upravljanje vodama. Ovaj projekat, uz investiciju od 19 miliona evra, predstavlja model održivog partnerstva, prilagođenog inženjeringa i pozitivnog društvenog uticaja i već je pozicioniran kao referenca za slične inicijative u regionu – izjavio je Rami Gandur, generalni direktor „Metito Utilities“.

Projekat je dodeljen u skladu sa Sporazumom o saradnji Vlade Republike Srbije i Vlade Ujedinjenih Arapskih Emirata, ratifikovanim u Skupštini Republike Srbije Zakonom o potvrđivanju Sporazuma o saradnji Vlade Republike Srbije i Vlade Ujedinjenih Arapskih Emirata, koji je potpisan sa kompanijom „Metito Utilities“ 2022. godine, a obuhvata razvoj, modernizaciju i upravljanje postrojenjem za prečišćavanje vode u Zrenjaninu.

Grad Zrenjanin

paprikas

U Tordi, naselju u Opštini Žitište, proteklog vikenda, tradicionalni buč posvećen Svetom Ivanu Nepomuku, protekao je uz zapaženo učešće gostiju s teritorije Grada Kikinde. Uz zabavne sadržaje za decu, već po torđanskoj tradiciji upriličeno je ribolovačko, kao i takmičenje u spremanju pilećeg paprikaša.

Kulinarska ekipa Kulturno-umetničkog društva iz obližnjeg Bašaida, ovog puta je osvojila treću nagradu u generalnom plasmanu u pripremanju ovog jela od piletine.

Kapiten bašaidske ekipe Goran Birimac naglašava kako su se i ove godine nadali dobrom plasmanu, jer je on prošle godine osvojio drugo mesto na istom nadmetanju, tako da u kulinarstvu za njih odavno nema tajni.

–Žao mi je jedino što nije bilo više takmičara s teritorije Grada Kikinde, ali smo ove godine mi, Bašaici, uspešno predstavljali severnobanatski kraj. Nadam se dogodine većem odzivu Kikinđana, jer su se domaćini pokazali u najboljem svetlu- navodi Birimac.

U večernjem delu programu goste je razgalio i nastup još jedne Kikinđanke, Donate Detari, koja je sa svojim prijateljima upotpunila muzički deo programa.

N. S.

vucic-hala-(6)

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je da nije bilo dileme da li će biti u Nišu na skupu u okviru svenarodnog sabora i istakao da je Srbija slobodna zemlja i da taj slobodarski duh niko ne može pobediti.

Na pitanje da prokomentariše kritike što navodno pravi „Ćacilend” i u Nišu, Vučić je rekao da pravi „Ćacilend” svuda po Srbiji.

„To će biti jedna od najvažnijih tačaka programa, da mi svuda imamo decu koja hoće da uče. Da se vrati znanje u škole, da se vrati znanje na fakultete. Ta deca su na ponos, ne samo njihovim roditeljima, već i celoj našoj zemlji. Zato što ta deca hoće da rade ono što je njihov posao, ono što je njihova dužnost”, ukazao je Vučić.

Kako je dodao, oni koje nazivaju „ćacijima” neće da tuku neke druge ljude, neće da blokiraju bilo koga. „Naša je dužnost da se njima jasno kaže da je to ideal kojem težimo.

Da, ponosan sam na to da kažem, ‘Ćacilend’ svuda, deca koja hoće da uče, studenti koji hoće da uče, đaci koji hoće da uče, a ne oni koji misle da treba da tuku starije ljude, da ih gađaju jajima i da misle da to može da prođe”, rekao je Vučić. Predsednik je svim građanima uputio poruku: „Ne damo Srbiju!”, prenosi Tanjug.

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je da sledi pitanje odgovornosti za sve koji su nam kroz blokade uništavali decu i Srbiju i poručio da od odgovrnosti neće moći da pobegnu.

“A ja da ponovim glavnu poruku – sa zahtevima je gotovo. Niš je novi slobodni grad, nova oslobođena teritorija. Cela Srbija biće uskoro slobodna i oslobođena. Za vas koji ste nam decu uvlačili u prljave političke igre, i vi odavde i vi spolja, imam istu poruku – vuk je zimu preživeo, ali je dobro zapamtio ko je Srbiju hteo da ruši. Sledi pitanje odgovornosti i za jedne i za druge. I od te odgovornosti nećete moći da pobegnete”, poručio je Vučić.

Naglasio je da bismo to što su nam uništavali Srbiju možda i mogli da im oprostimo, ali ne i to što su nam uništavali decu.

“To što ste nam uništavali škole, vrtiće, fakultete, sve. E nećemo vam ni oprostiti ni zaboraviti. E za to ćete da odgovarate. E takvo i dobro vreme Srbije tek dolazi. A uvek ste dobrodošli da razgovaramo. Ali za odgovornost nema sklanjanja pogleda u stranu. Nema i neće ga biti. Beskrajno vam hvala na svemu. Molim vas da se borimo. Molim vas da budete ovako jaki, snažni, hrabri kao što ste bili i danas”, naveo je Vučić.

Predsednik je rekao da u Nišu i nije imao niko nikoga ni da napadne, jer se na protestu u tom gradu, iako su pozivali sve moguće da se skupe, okupilo manje od dve hiljade i nešto ljudi.

“A pogledajte ove desetine i desetine hiljada koje su se slivale iz svih ulica ka centru grada ovde u Nišu. Mnogo vam hvala, mnogo vas volim. A sada ću da učinim ono što činim svuda. Da razvijem barjak slobode, ovu našu srpsku zastavu. Neka živi Srbija, živi Niš, živela sloboda do konačne pobede”, poručio je Vučić na kraju obraćanja.

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić pozvao je još jednom političke protivnike na dijalog, da probleme ne rešavaju na ulici, već da se vrate u institucije i da ih tamo rešavaju zajedno, iako, kako je rekao, odgovor unapred svi znaju.

“Ovo je zemlja svih nas i zato ću i večeras, i našim političkim protivnicima, i opozicionim političkim strankama, iako im odgovor unapred znam, i svi ga znate, još jednom ću da pružim ruku i da kažem, ljudi, uvek smo spremni da razgovaramo, da vidimo kuda to želimo Srbiju da vodimo u budućnosti, gde želimo Srbiju da vidimo”, rekao je Vučić na centralnom skupu svenarodnog sabora u Nišu pod nazivom “Ne damo Srbiju”.

On je pozvao političke protivnike da ne rešavaju probleme na ulici, već da se vrate u institucije sistema i da ih tamo rešavaju i da rade zajedno.

“Ajde da budemo zajedno, da budemo ujedinjeni i da Srbija ide brže napred. Neka se nerviraju svi drugi oko nas, a da mi idemo napred kao brzi voz u odnosu na sve u regionu i u odnosu na druge u Evropi. Sve to možemo i odbiće nas i mi ćemo opet da im pružamo ruku, jer mi znamo da Srbija pripada svima, ali nikada nećemo dozvoliti da najveći deo naroda proglašavaju za nedobrodošao po našim gradovima, po našim selima”, naveo je Vučić.

On je rekao i da bi pobedila obojena revolucija da u jednom trenutku nisu rešili da im se suprotstave.

“Da u jednom trenutku nismo rešili i rekli, dosta je bilo, ne možete da nam uništite zemlju i ne damo vam Srbiju. Kad smo krenuli da se suprotstavljamo, sve se okrenulo. Na njihovim skupovima sve je manje, a na našim skupovima sve više ljudi. I tako će i da bude u budućnosti. Svi su govorili da ne smemo da dođemo u Niš, a mi smo napravili najveći skup ikada u Nišu. I tako ćemo u svaki grad da odemo. I u Valjevo, i u Kragujevac, i u Novi Sad, i u Suboticu, i u Sombor, i u svako drugo mesto u Srbiji”, rekao je Vučić.

Istakao je da Srbija pripada svakom njenom građaninu.

“Nije ovo njihova, a posebno ne onih koji su plaćali ovu obojenu revoluciju zemlja. Ova zemlja pripada našem narodu, svakom njenom čoveku, svakom deki, svakoj baki, svakoj ženi, svakoj supruzi, svakoj sestri, svakom bratu, svakom detetu. Ali ova zemlja hoće da ide napred. Ova zemlja hoće da uči i da radi”, rekao je Vučić.

Kako je rekao, studenti se bave svim, osim onim što im je posao, a to je da uče i da se pripremaju za naporan rad posle završenih studija.

“Mnogi od tih mladih ljudi su zavedeni, manipulisani različitim trikovima, kako se društvenih mreža, tako i njihovih profesora. E, za te profesore, što jedino dolaze da pregovaraju kod predsednika vlade Đure Macuta, kome odajem izuzetno poštovanje za ogroman trud, i za to što može da ih sluša kada dolaze sa takvim zahtevima, mogu samo da im kažem, nećete dobiti prebijenog dinara dok ne počnete da radite svoj posao. Tek kad počnete da radite, tad možete da dobijete pare”, istakao je Vučić.

Dodao je da za, kako je rekao, nerad i za njihov politički aktivizam, para nema.

“Nazad na fakultete, da vratiš državi ono zašta te država plaća, pa kad se vratiš na fakultet, onda pare možeš da dobiješ. A do tada, žali se kome hoćeš. Od Strazbura do Brisela, a sad možete i da plivate preko Atlantika, verujem da ćete to za tri sata da preplivate, kako brzo trčite do Brisela iz Strazbura, kad preplivate Atlantik za tri sata i njima se žalite, ali para nema”, poručio je Vučić.

Izvor: Tanjug, Vojvodina uživo, RTV

fakultet-Novi-Sad-slika-Wikimedia-commons

Na današnjem sastanku Pokrajinskog sekretara za visoko obrazovanje i nauku, prof. dr Branka Markoskog, sa dekanima svih fakulteta Univerziteta u Novom Sadu, potvrđena je puna spremnost visokoškolskih ustanova za realizaciju upisne 2025/2026. godine.

Usvojene su upisne kvote, a zaključeno je da će se prijemni ispiti održati u skladu sa predviđenim planom i akademskim kalendarom, prenosi portal Vojvodina uživo.

S obzirom na izazove sa kojima se sistem visokog obrazovanja trenutno suočava, sastanak je predstavljao važan korak ka vraćanju stabilnosti akademskom životu i jačanju poverenja u obrazovne institucije. Razmatrani su konkretni uslovi na svim fakultetima, s ciljem da se kroz dijalog i saradnju obezbede uslovi za uspešan završetak školske godine.

„Pozivamo buduće studente, njihove roditelje, ali i sve članove akademske zajednice da zajedno doprinesemo vraćanju obrazovanja u fokus. Vreme je da se vratimo u učionice, laboratorije i amfiteatre – mesta gde se znanje stiče, deli i unapređuje“, poručio je sekretar Markoski.

Istaknuto je da će se sastanci ovog tipa nastaviti u prostorijama Sekretarijata, kako bi se kroz kontinuirani dijalog i konstruktivna rešenja prevazišli aktuelni problemi i osigurao nesmetan rad visokoškolskih ustanova u Vojvodini.

blokada-suda-u-novom-sadu

Novi Sad – Ispred zgrade Višeg suda u Novom Sadu traje drugi dan blokade u organizaciji studenata koji blokiraju fakultete, opozicionih političara i pojedinih građanskih grupa.

Iako su studenti blokaderi pre samo dva meseca javno osudili i ogradili se od organizacija STAV i Pokret slobodnih građana (PSG), danas upravo za njihove članove zahtevaju puštanje iz pritvora.
Kao razlog za blokadu, studenti blokaderi i opozicija su naveli odluku o produženju pritvora za članove STAV-a i PSG-a, koji su 14. marta optuženi za pokušaj rušenja ustavnog poretka Republike Srbije.

Iako su studenti blokaderi u martu tvrdili da nemaju nikakve veze sa pomenutim organizacijama i oštro se distancirali od njihovih izjava i aktivnosti, ovih sana menjaju stav. Ili pak gledaju šta je politički isplativo, pa sada nasilno zahtevaju njihovo oslobađanje, pokazujući time da im doslednost nije jača strana.
Podsećamo, u martu su studenti Filozofskog fakulteta Univerziteta u Novom Sadu, koji su tada bili u blokadi, jasno saopštili da se ograđuju od sastanka predstavnika STAV-a i PSG-a, te su javno istakli da „ništa što je na tom sastanku rečeno ne predstavlja volju studenata u blokadi“. U saopštenju su naveli i da „studentska borba nije politički projekat i ne sme biti zloupotrebljena“.

Uprkos takvoj, jasnoj izjavi da studentska borba nije politički projekat, studenti blokaderi su pre nekoliko dana izneli stav da žele da se raspišu vanredni izbori, a da oni predvode liste i odrđuju ko može, a ko ne da se kandiduje.

Izgleda da studentima blokaderima doslednost nije jača strana. Politika ih više privlači od knjiga i znanja.

Potvrda da studenatima blokaderima pomaže i opozicija je prisustvo političara Marinike Tepić, Radivoja Jovovića i Mirana Pogačara i drugih ispred Suda u Novom Sadu. Sve ovo dodatno ukazuje na snažnu političku pozadinu događaja koje zajednicki “pumpaju” studenti u blokadi i opozicija.

Iako su studenti u blokadi ranije isticali da nemaju veze sa partijama, i da ne žele da se bave politikom, njihova prisutnost na protestu govori suprotno. Izgleda da su im političke fotelje postale udobnije od stolica u učionicama.

Izvor: Vojvodina uživo

Milivoj-Vukojevic-(11)
Milivoj Vukojević, slikar i strip crtač iz Novih Kozaraca, izložiće u utorak 20. maja svojih dvadesetak likovnih radova u žitištanskoj biblioteci.
Ova izložba predstavlja uvertiru u tamošnji tradicionalni 25. Književni maraton, koji će uslediti nakon otvaranja izložbe. O Vukojevićevom stvaralaštvu govoriće novokozarački slikar Braco Azarić.
Pored pomenute dvojice likovnih umetnika, poziv za učešće od tamošnje biblioteke ove godine dobili su i kikindski umetnici Boris Staparac i Zorica Markov. Program u Žitištu počinje u 18 sati.
sergej-premijera

Po rođenju Belorus, po opredeljenju Kikinđanin, Sergej Savčuk, snimio je film koji će, uveren je, pomeriti granice evropske kinematografije

U okviru obeležavanja Dana pobede 9. maja, u prepunoj sali Ruskog doma u Beogradu prikazan je ruski-beloruski istorijski spektakl film “U spiskovima nije evidentiran”, čiji je jedan od stvaralaca i naš sugrađanin Sergej Savčuk. O ovom nesvakidašnjem umetniku “Komuna” je već upoznala svoje čitaoce, ali, podsetimo, da je ovaj reditelj rođen i odrastao u gradu Brestu na belorusko-poljskoj granici. Ljubav ga je dovela na sever Banata i već nekoliko godina Sergej je naš sugrađanin, a supruga mu je Ela Banković, poznata kikindska pijanistkinja.

-Moj rodni grad je bio vrlo važna strateška tačka u Drugom svetskom ratu. Tvrđavu u Brestu su nemački osvajači po svaku cenu hteli da osvoje. I okvir našeg filma “U spiskovima nije evidentiran” upravo govori tome- navodi Sergej.

Naš sagovornik je oduševljen odjekom ovog filma u Rusiji, gde je premijeru imao 1. maja, a 9. maja na Dan pobede i u Ruskom domu u Beogradu.

-Ovaj film je rađen po jednom literarnom delu, koje je bazirano na istinitom događaju. Ja sam u ovom ostvarenju bio asistent reditelju Sergeju Koratajevu i rad u filmskoj ekipi bio je i velika čast ali i uživanje. S obzirom da sam relativno poznato ime u ruskoj filmskoj industriji, nije me iznenadio poziv da budem deo filmske ekipe, ali je njih iznenadilo kad su posle saznali da je lokacija za snimanje ujedno i moj rodni grad, pa sam im bio i vodič, a znao sam i neke skrivene niše u tvrđavi u Brestu, jer sam se kao mali tamo često igrao. To je mnogo značilo prilikom dočaravanja atmosfere samog filma. Naš grad je inače u Sovjetskom Savezu imao status Grada-heroja, a to nije bila mala stvar, ni onda, a ni danas- ponosan je Savčuk.

Radnja filma govori o vojniku koji je kao tek svršeni pitomac vojne škole došao u vojnu jedinicu u Brestu čekajući od komande ratni raspored. Govore mu, s obzirom da je stigao uveče, da će ujutru dobiti raspored. Međutim, već te noći Nemci napadaju tvrđavu i uspevaju da je zauzmu. On ipak uspeva da ostane živ sakrivši se u lagume utvrđenja. Dok nacisti nadiru prema Moskvi, on sve vreme živi u tvrđavi i izlazi iz nje samo kako bi pribavio provijant i vršio diverzije. Ukupno 300 dana je proveo u utvrđenju i lovio šta je stigao, kako nemačke soldate, tako i hranu. Kad su ga napokon uhvatili, već je bio prilično narušenog zdravlja. Pitali su ga kojoj jedinici pripada, a on nije mogao da im odgovori s obzirom da nije ni stigao da dobije raspored, jer su Nemci već prve noći njegovog boravka izvršili napad na utvrđenje. Otud i naziv filma “U spiskovima nije evidentiran”.

-To je jedan od mnogih neznanih junaka kojih ima u svakom ratu i u svakom narodu i mi smo prema tom istinitom događaju snimili film. Ovo ostvarenja su podržali i belorusko i rusko Ministarstvo kulture i budžet filma je iznosio milijardu rubalja. To je spektakularan film i verujem da će i u Srbiji imati odličan odjek, kao što je imao u Rusiji. Premijera u Ruskom domu u Beogradu je protekla izvanredno i ja sam ponosan što sam bio deo ovog projekta, jer želim da čuvamo tekovine naše istorije.

– Zanimljivo je, dodaje naš sagovornik, da je u Rusiji, a vidim da je tako sve više i u Srbiji, lep običaj na premijeri da gledaoci ne izlaze nakon poslednjeg kadra filma, nego čitaju imena na odjavnoj špici, kako bi posle projekcije svim stvaraocima nekog filma uputili poseban aplauz za trud.

Inače, našim gledaocima je poznat ruski film “T-34” u čijem je stvaranju Sergej takođe učestvovao, tako da ima veliko kinematografsko iskustvo. Kad je u pitanju Kikinda, i dalje je čvrsto rešen da nastavi da živi i radi na severu Banata, a želeo bi da snimi i neki film s ovdašnjim temama.

Domaći producenti su već zapazili njegovo umeće, tako da već ima poziv da učestvuje i u jednom ambicioznom ovdašnjem projektu, ali, kao on sam kaže – otom-potom.

N. Savić

ilustracija

Kada jedan narod izgubi kriterijume i poveruje kako je sve tuđe i bolje, dobije elitu kakvu zaslužuje. A kada se mediji usude da bludnice, narkomane, starlete i raspale zabavljače proglašavaju za „glas razuma“, onda više nije reč o krizi morala, nego o organizovanom, sistematskom planu društvene degradacije. I onda dolazimo do momenta gde vidimo da ono što je nekad bilo društvena margina, danas se prodaje kao uzor.

U vreme kada je čast imala na značaju, glumci i pevaljke nisu smeli ni da priđu oltaru. Dobro je poznata istorijska činjenica da su se glumci sahranjivali van crkvenih grobalja, pevaljke smatrane prljavim, sumnjivim, često hapšenim zbog prostitucije. Bile su to žene koje su više živele od iznajmljivanja tela, nego od svog glasa. Glumci su i dan danas poznati kao boemi, alkoholičari, narkomani, često i umetnička sirotinja sa mikrofonom u ruci.

Danas nam, ne samo prozapadni mediji, već svi mejnstrim mediji, sve radi tiraža i čitanosti, sa sve agendom da se narod prevaspita, serviraju tu istu bulumentu kao nekakvu„elitu“. Jedni ih predstavljaju kao elitu i sinonim za uspeh, a drugi, pokvareniji, prateći tu liniju, poturaju i kao političku, moralnu, intelektualnu – čak i kao potencijalne narodne vođe.

Pa tako, Nova S, koja ne propušta priliku da napljuje sve što ima miris domaćeg, srpskog, tradicionalnog, izlazi sa naslovima da bi neki pevači trebalo da postanu ministri. Ljudi koji su život proveli po binama, javnim kućama, više pijani nego trezni – sada bi po njima trebalo da vode državu, da odlučuju o zdravstvu, školskom sistemu, u ime cele nacije.

Osobe koje su već decenijama poznate kao sinonimi za drogu, nasilje, javne svađe, snimanje pornografskih spotova, zaslužni za propagandu i relativizaciju svake vrste javnog nemorala. Osobe koje nisu u stanju da izgovore jednu pravilnu rečenicu bez psovke. I izgleda da je dovoljno samo to da imaju milion pratilaca. Jer, kako je to na zapadu, mora biti i kod nas? Za zapadne agende, dovoljno je da budeš medijski manipulisan, osvajaš skandalima, golotinjom, što morbidnije to bolje i lakše za nametanje novih „normalnosti“.

Glumci? Pola njih bi u normalnoj državi, da takva postoji,  bilo na odvikavanju. Ali ne, u ovakvom društvu oni su savest i glasnogovornici društva. Zovu se u emisije kao „intelektualci“. Oni se pitaju za političke stavove, za zdravstveni sistem, za crkvene praznike. Glumci odlučuju da li treba smeniti patrijarha jer nije podržao njihovu političku opciju. Čitav život su glumili, i to je jedina stvar u kojoj su uspeli. Ali sada glume da su misaoni ljudi i odlučuju o budućnosti Srpske pravoslavne crkve. Oni će nas, kažu, osloboditi od „režima“. Oni, koji nisu u stanju da oslobode ni sebe od čaša viskija i praška u nozdrvama.

A rijaliti učesnici? Njih više niko ni ne mora da glumi. Oni su već elita. Eksperti. Oni se pozivaju na tribine, oni daju svoje mišljenje koje studenti slušaju i aplaudiraju. Njima se daje prostor u udarnim terminima. A ko se usudi da kaže da je car go , dobije etiketu mračnjaka, konzervativca, zatucanog.

Ovo nije više ni kulturna kontaminacija. Ovo je svesna, planska zamena vrednosti. Izvesna „elita“ koja se godinama školuje u Londonima i Briselima, vraća se sa zadatkom, da razori svaku predstavu o tome šta je normalno. A šta bolje služi toj svrsi nego da narodu pod nos guraš prostake, razvratnike i narkomane kao autoritet?

I ne radi se ovde o umetnosti. Radi se o propagandi. Radi se o sistemu u kome se svako ko još ima obraz, vera i nacionalni osećaj mora ukloniti ili ismevati. A na njegovo mesto dovesti nekog ko će pričati o ljubavi i toleranciji, dok u isto vreme snima polupornografske spotove, deli savete o rodnoj ravnopravnosti i psuje sve što je tradicionalno.

I to je ta borba koju vodimo, ne politička, već civilizacijska. Da li će nam deca čitati Dostojevskog ili gledati rijaliti. Da li će nas u Skupštini predstavljati profesori, lekari, domaćini, srpski seljaci, čestiti ljudi,  ili oni koji su javno priznali da su pet godina živeli od „sponzorstva“.

Ako ne prestanemo da aplaudiramo zabavljačima, jednog dana ćemo shvatiti da smo se smejali dok su nam krali dostojanstvo. Samo što će tada već biti kasno.

Autor: Milutin Nedeljković / Vaseljenska

Izvor. Vaseljenska

road-220058_1280

JP Putevi Srbije upozorili su da je bezbednost svih građana u saobraćaju ozbiljno ugrožena zbog sve učestalijih krađa saobraćajne signalizacije i opreme puta, a najveći broj krađa beleži se u zonama petlji i u blizini mostova, posebno onih koji povezuju atarske i lokalne puteve preko autoputeva i brzih saobraćajnica, na mestima gde postoji lak pristup žičanoj ogradi.

Putevi Srbije ističu da je krađa ili oštećenje elemenata saobraćajne signalizacije i druge putne opreme ne samo društveno neodgovorno, već i kažnjivo prema Zakonu o bezbednosti saobraćaja na putevima, koji predviđa novčane kazne, zatvor ili obe mere za ugrožavanje bezbednosti saobraćaja.

U proteklom periodu zabeležene su učestale krađe kapija i žičane ograde na novoizgrađenim deonicama, autoputu Ruma – Šabac i brzoj saobraćajnici Šabac – Loznica, što predstavlja ozbiljan bezbednosni problem i otežava redovno održavanje i zaštitu državnog puta, navode Putevi Srbije.

Na deonici od Šapca do Prnjavora, od ukupno 60 ugrađenih kapija, kako je istaknuto, ukradeno je 14, dok je na deonici Ruma-Šabac, od 34 ugrađene kapije, ukradeno 7.

Takođe, na istoj deonici ukradeno je i oko 2 kilometra lima koji je postavljen na žičanoj ogradi u cilju zaštite vodozemaca. Putevi Srbije naglašavaju da ovakav vid vandalizma i krađe predstavlja ne samo materijalnu štetu, već i potencijalni bezbednosni rizik, jer uklanjanjem zaštitne ograde postoji mogućnost ulaska životinja na put, čime se direktno ugrožava bezbednost svih učesnika u saobraćaju.

Putevi Srbije apeluju na građane da ne učestvuju u ovakvim protivzakonitim radnjama, već da prijave nadležnim organima svaki uočeni oblik krađe ili uništavanja javne imovine, kako bismo zajedno doprineli bezbednijem i odgovornijem okruženju za sve učesnike u saobraćaju.

field-3714380-1280

Ministarstvo privrede raspisalo je javni poziv za dodelu bespovratnih sredstava u okviru Programa podrške za razvoj preduzetništva žena na selu u 2025. godini.

Cilj programa je da ohrabri i podrži žene koje žive i rade na selu – one koje proizvode hranu, vode mikro biznise, zadruge ili samostalne delatnosti. Podrška se dodeljuje u iznosu od 300.000 do 500.000 dinara, a sredstva su namenjena za kupovinu nove opreme i/ili repromaterijala.

Posebna pogodnost ovog programa je što se finansiranje vrši u potpunosti – 100% vrednosti ulaganja, bez potrebe za kreditima ili kamatama.

Rok za prijavu je 30. jun 2025. godine, a sve zainteresovane žene mogu dobiti stručnu pomoć u pripremi dokumentacije, u saradnji sa regionalnim razvojnim agencijama.

error: Content is protected !!