Jelena Trifunović

bos-fabrika

Kompanija „Boš“, jedan od najpoznatijih snabdevača automobilske industrije u Evropi, objavila je da će do kraja 2030. godine ukinuti čak 13.000 radnih mesta u Nemačkoj. Kako su naveli iz sedišta kompanije u Gerlingenu, razlog za ovu odluku leži u „smanjenoj potražnji“ i „sporijem razvoju električne mobilnosti“, zbog čega su, kako tvrde, ovakve mere neizbežne, piše portal Srpski ugao.

Otpuštanja će najviše pogoditi sektore vezane za mobilnost, a posebno lokaciju u Roitlingenu, gde je predviđeno ukidanje 1.100 radnih mesta. Kompanija planira da kroz ovu racionalizaciju ostvari godišnju uštedu od 2,5 milijardi evra.

Vest je naišla na oštro protivljenje najjačeg nemačkog sindikata IG Metall. Njihova predsednica Kristijane Bener poručila je da rukovodstvo Boša „gazi principe odgovornosti i fer odnosa prema radnicima“, te upozorila da bi masovna otpuštanja mogla ozbiljno da poremete ne samo porodične budžete, već i industrijsku mrežu čitavog regiona.

“Nakon vaših najava, Robert Boš bi se okretao u grobu”, poručila je Benerova u zvaničnom saopštenju.

Sindikat traži hitan dijalog sa upravom i apeluje da se pronađu druga rešenja pre nego što se zatvore pogoni i ljudi ostanu bez posla.

Pogled redakcije portala Srpski ugao

Dok najveće privrede Evrope zatvaraju fabrike, Srbija uspeva da sačuva radna mesta i privuče nove investitore. Primer iz Vranja to najbolje potvrđuje. Kada je italijanski Geox 2021. godine zatvorio fabriku obuće i otpustio više od 1.200 radnika, činilo se da će grad teško prebroditi taj udar. Međutim, već naredne godine turski Teklas otvorio je fabriku auto-delova u istom gradu, na istoj lokaciji. Nova proizvodnja je brzo krenula, a stotine bivših radnika Geoxa ponovo su našli posao.

Izvor: Srpski ugao

WhatsApp-Image-2025-09-25-at-13.37.02.jpeg.pagespeed.ce.9cKNLc4mzo

Na jednoj fasadi u centru Beograda osvanuo je mural posvećen Čarliju Kirku, mladom patrioti i borcu za istinu koji je tragično stradao od ruke anarhista 10. septembra ove godine.

Mural je izradio Centar za društvenu stabilnost (CZDS), u znak sećanja na čoveka čije su ideje i uverenja inspirisale milione širom sveta.
– Za nas u CZDS-u, Čarli Kirk nije bio samo glas slobode, već i simbol tradicionalnih vrednosti i normalnosti u vremenu kada su te vrednosti pod stalnim udarom. Branio je porodicu, veru i slobodu govora: stubove bez kojih nijedno društvo ne može da opstane – navodi se u saopštenju Centra.

Iz CZDS-a ističu da je Kirk postao žrtva onih koji su želeli da ućutkaju drugačiji stav, ali da njegova poruka ostaje snažnija nego ikada.

– Ovim muralom želeli smo da pokažemo da Čarlijeve ideje i uverenja nisu nestale sa njim. Naša je dužnost da tu borbu nastavimo, a ovaj zid u Beogradu neka bude svedočanstvo da istina i hrabrost ne mogu biti izbrisane – poručili su.

Mural posvećen Čarliju Kirku predstavljaće trajni simbol otpora, ali i podsećanje da ideali slobode, porodice i vere žive kroz svakoga ko ima hrabrosti da ih brani.

Charles James Kirk (14.10.1993 – 10.09.2025) – počivaj u miru.

Izvor: nsuživo.rs

banatskovelikoselo
Povodom Dana kolonizacije i obeležavanja osam decenija “osme ofanzive”, u Banatskom Velikom Selu će u petak 26. septembra biti upriličen niz događaja posvećenih kolonizaciji ovog mesta.
Program će početi izložbom u organizaciji Kulturnog centra Novi Sad, posvećenom krajiškom piscu Branku Ćopiću.
Kako navode organizatori, ova postavka će biti svojevrsni kolaž sastavljem od fotografija, rukopisa, novinskih isečaka i anegdota posvećenih omiljenom književniku. Izložba je u potpunosti prilagođena školskom uzrastu i s obzirom na Brankov duhoviti način pisanja i bogat život, mladi, ali i stariji Velikoselci moći će da se još jednom podsete pisca koji je mnogima ulepšavao detinjstvo.
Program će dalje pratiti i prezentacija na temu kolonizacije Vojvodine 1945-1948. a centralni događaj te večeri biće istorijsko predavanje posvećano naseljavanju Velikog Sela kolonistima iz Bosanske krajine.
Predavači na ovoj tribini biće dr Jelena Veselinov, istoričar prava i upravnica poslova Matice srpske, ovdašnji istoričar Dušan Dejanac, potom Bogdan Šekarić, etnolog iz Muzeja vojvodine i dr Milan Micić, generalni sekretar Matice srpske, kojem je i inače tema kolonizacije uža specijalnost.
Milan Micić, je, podsetimo, doktor istorijskih nauka, autor velikog broja knjiga iz oblasti kolonizacije, a u vezi sa predstojećim predavanjem navodi niz egzaktnih detalja vezanih za naseljavanje Velikog Sela.
-Najveći broj kolonista deselio se iz Petrovca, Drvara i Bihaća. Bavim se u svom naučnom radu temama vezanim za kolonizaciju a jedan deo se odnosi i na naseljavanje Vojvodine nakon Drugog svetskog rata-navodi Micić.
Ova, druga kolonizacija je možda manje izazovna za istoričare, jer je, kako kaže ovaj istoričar, kolonizacija od 1945. ubedljivo je najbolje ogranizovana kolonizacija našeg naroda od svih koje su sprovođene.
Program posvećen kolonizaciji u Velikom Selu održaće se u sali za venčanja Mesne zajednice u petak 26. septembra sa početkom u 19 časova.
U VOJVODINI KOLONIZOVANO 114 NASELJA
Ukupno je, navodi naš sagovornik, kolonizacija sprovedena u 114 naselja i njome je obuhvaćeno oko 250.000 ljudi i malo je primera koji se mogu nazvati senzacionalnim i koji bi bilo zanimljivi hroničarima, istoričarima ili onima koji bi želeli da pronađu neki presedan.
U pitanju je vrlo pedantno vođena dokumentacija o toj najbolje organizovanoj kolonizaciji a takva je i arhivska građa.
– Sveti Hubert, Šarlevil i Soltur su, kao što je poznato, bila tri naselja naseljena nemačkim življem. U skoro opustela sela, počevši od 1945. doselilo se u Šarlevil 179 domaćinstava, 294 u Hubert, a u Soltur 184. Inače, dodaje Micić, ta tri takozvana “nemačka sestrinska naselja” formirali su kako Nemci, tako i Francuzi iz okoline Meca. Kako je selo pripadalo Carevini i mnogi Francuzi  iz ova tri sela, a naročito iz Šarlevila nosili su ponemčena prezimena.
Kolonizacija iz Krajine počela je novembra 1945. i trajala je sve do 1948. (ne uključujući potonje autokoloniste) i najveći deo naseljenika je ostao da u Banatu počne novi život.  Manji deo se ipak vratio u Krajinu, ne mogavši da se privikne na ovdašnju klimu i druge uslove života.
N. Savić
protivblokada

Svi građani koji se protive fizičkim blokadama fakulteta i saobraćajnica, teroru i haosu u našem društvu, pozvani su da se pridruže do sada najvećoj mirnoj i porodičnoj šetnji, koja će biti održana u nedelju, 28. septembra, u oko 200 mesta širom Srbije.

U Kikindi je skup građana planiran ispred Gradske kuće, na trgu, sa početkom u 16.30 časova.

Okupljanja građana koji se protive blokadama održana su do sada pet puta počev od 20. avgusta, a svaki put je broj okupljenih i broj mesta u kojima su skupovi održani bio veći.

Svi skupovi bili su prijavljeni i protekli su mirno, bez incidenata sa jasnim porukama protiv nasilja i blokada.

Okupljeni građani su poručili da žele da se vrati normalan život kakav su imali pre blokada, da se slobodno kreću, rade i uče i da blokade ometaju svakodnevno funkcionisanje.

U Kikindi je na proteklim skupovima zabeležen veliki odziv građana.

 

IMG-5125

Na današnjoj sednici na kojoj je usvojen rebalans gradskog budžeta, gradonačelnik Mladen Bogdan je naglasio značaj predstojećeg ulaganja od 400 miliona dinara za rekonstrukciju Osnovne škole “Feješ Klara”. Podsetimo, sredstva će biti opredeljena iz pokrajinske kase, od toga 100 miliona u ovoj godini.

-Zaključkom Pokrajinske vlade Gradu se obezbeđuju sredstva od 400 miliona za školu „Feješ Klara“ što je pokazatelj da lokalna samouprava radi dobro. Podsetiću da će se raditi i fasada škole „Vuk Karadžić“, da će biti radova i u Muzičkoj školi „Slobodan Malbaški“ i SSŠ „Miloš Crnjanski“. Više od milijardu dinara ulazi u obrazovanje. Želim sugrađanima i da poručim da nastavljamo sa svim započetim investicijama- rekao je Bogdan.

Odbornik Nandor Šili istakao je da Savez vojvođanskih Mađara podržava rebalans.

– Ove godine krenuće rekonstrukcija jedine dvojezične škole na teritoriji Grada Kikinde i jedine u kojoj se odvija nastava na mađarskom jeziku. Projekat za rekonstrukciju je finansirao Nacionalni savet mađarske nacionalne manjine, a bez podrške naših koalicionih partnera Srpske napredne stranke ne bismo mogli da realizujemo ovaj važan i kapitalan projekat. Nadamo se skoroj realizaciji projekta. Očekujemo da će đaci i nastavno osoblje imati bolje i kvalitetnije uslove za rad- kazao je Šili.

Podsetimo, rekonstrukcija zgrade Gimnazije i Ekonomsko-trgovinske škole je u toku i realizuje se zahvaljajući sredstvima Ministarstva za javna ulaganja.

sednica-240925

Na današnjoj sednici Skupštine grada, imenovana su i nova kadrovska rešenja na čelnim pozicijama u Narodnom muzeju, Istorijskom arhivu, Centrau za stručno usavršavanje, Turističkoj organizaciji i Kulturno- sportskom centru “Jezero”.

Mirjana Stepanov izabrana je za direktoricu Centra za stručno usavršavanje. Kako se navodi u njenoj biografiji, Stepanov je rođena je u Beogradu gde je i završila srednju školu i Pedagošku akademiju, a fakultet u Somboru. Ima 25 godina staža u prosveti. Radila je u osnovnim školama u Beogradu i Mokrinu. Učestvovala je u raznim školskim projektima, pohađala različite kurseve i stručne seminare radi usavršavanja.

Mirjana Stepanov

Inače, Upravni odbor CSU raspisao je 4. avgusta konkurs za imenovanje direktora ustanove. Nakon isteka roka za prijavu, Upravni odbor je na sednici doneo Odluku kojom se za direktora ustanove predlaže Mirjana Stepanov.

Za v. d. direktoricu Istorijskog arhiva imenovana je Katarina Kovačević Janković. Rođena je u Kikindi, gde je i završila osnovnu i srednju školu. Diplomirala je na beogradskom Filozofskom fakultetu na katedri za sociologiju. Master studije završila je na Fakultetu organizacionih nauka-Odsek za kadrovski menadžment. Od 2016-2019. godine radila je kao profesor sociologije u tri kikindske srednje škole. Od 2019-2023. zaposlena u Centru za podršku ženama kao savetnica. Od 2023. godine radi u Istorijskom arhivu Kikinda, ima zvanje arhiviste.

Jasmina Orašanin i Katarina Kovačević Janković

Jasmina Orašanin sada je na čelu Turističke organizacije Grada Kikinde. Orašanin je završila studije na Ekonomskom fakultetu u Beogradu, smer Međunarodna ekonomija i spoljna trgovina. Položila je državni stručni ispit 2022. godine, a 2025. i ispit za inspektora. Radno iskustvo sticala je u više komercijalnih kompanija u Kikindi, nakon čega je od 2009. bila zaposlena u Severnobanatskom upravnom okrugu kao tehnički sekretar. U periodu 2020–2024.godine obavljala je poslove šefa Službe Skupštine,gradonačelnika i Gradskog veća, a 2024. godine je postavljena za turističkog inspektora u Sekretarijatu za inspekcijske poslove.Od 2021. do 2024. godine obavljala je funkciju predsednice Upravnog odbora Turističke organizacije.

Dragan Pecarski

Dragan Pecarski imenovan je za v. d. direktora Kulturno- sportskog centra „Jezero”. Pecarski je profesor fizičkog vaspitanja i sporta. Radio je u Sportskom centru „Jezero“ deset godina, od toga četiri godine kao rukovodilac Sportske službe. Pored toga, dugogodišnji je sportski radnik u oblasti odbojke. Od 2020. do 2024. godine obavljao je funkciju člana Gradskog veća zaduženog za sport i omladinu. Dao je veliki doprinos razvoju sporta u gradu, kao i na izradi dokumenta „Strategija sporta grada Kikinde sa akcionim planom za period od 2024-2030. godine“. Od 2024. je zaposlen u Gradskoj upravi grada Kikinde, gde obavlja poslove sekretara Sekretarijata za socijalnu zaštitu.

Miloš Pušara

Za v. d. direktora Narodnog muzeja imenovan je Miloš Pušara. Završio je novosadsku Gimnaziju „Laza Kostić“, a potom osnovne akademske i master studije na Filozofskom fakultetu u Novom Sadu gde je stekao zvanje master istoričar.Nakon kratkotrajnog angažmana u osnovnoj školi „Sveti Sava“ u Kikindi, gde je radio kao nastavnik istorije na zameni, 2019. godine zaposlio se u Narodnom muzeju Kikinda. Državni ispit položio je 2021. godine i stekao zvanje kustos istoričar.

 

 

fejes-klara

Među najvažnijim tačkama 12. sednice Skupštine grada je donošenje Odluke o izmenama i dopunama odluke o budžetu za 2025. godinu sa projekcijama za 2026. i 2027. godinu. Rebalansom budžeta u gradsku kasu biće uvrštena sredstva za rekonstrukciju OŠ „Feješ Klara“, istakla je pomoćnica gradonačelnika Dijana Jakšić Kiurski.

Upravo ovo kapitalno ulaganje vredno 400 miliona dinara je prevashodni razlog drugog po redu rebalansa gradskog budžeta.

-Prema ugovoru koji je grad sklopio sa Upravom za kapitalna ulaganja u avgustu ukupno će u rekonstrukciju biti utrošeno 400 miliona dinara. Kako su već Grad Kikinda i AP 4. avgusta zaključili ugovor o prenosu 100 miliona dinara za finansiranje ove investicije u ovoj godini, a da bismo mogli što pre da raspišemo javnu nabavku za izvođača radova, moramo uraditi rebalans. Za narednu godinu planirano je da se izdvoji preostalih 300 miliona dinara za ovo kapitalno ulaganje– istakla je Dijana Jakšić Kiurski.

Ovim izdvajanjem iz pokrajinske kase namenjenim za kikindsku osnovnu školu, ujedno je i stavljena tačka na insinuacije da se od ovog projekta odustalo.

 

banatskovelikoselo

Povodom Dana kolonizacije, u organizaciji Mesne zajednice Banatsko Veliko Selo, u petak 26. septembra biće upriličena izložba i prezentacija na temu „Kolonizacija Vojvodine 1945-1948“.

Predavači će biti: dr Jelena Veselinov, istoričar prava i upravnica poslova Matice srpske, dr Milan Micić, istoričar i generalni sekretar Matice srpske i Bogdan Šekarić, etnolog iz Muzeja Vojvodine.

Događaj će biti održan u sali za venčanje Mesne zajednice, sa početkom u 19 sati.

najbolji-u-sudokuu

U okviru „Dana ludaje“ tradicionalno se održavaju dva enigmatska takmičenja. Na prvenstvu Kikinde u rešavanju enigmatskih zadataka pobedila je Sofija Necin iz Novog Sada, ispred Nataše Štimac i Zvonka Štimca iz Sremske Mitrovice. Sofiji je ovo četvrta pobeda zaredom. Na prvenstvu u rešavanju sudokua pobedila je Nataša Štimac, kojoj je to treća pobeda zaredom i četvrta ukupno na prvenstvu u Kikindi. Drugo mesto osvojili su Kikinđani: Nevenka Mijatović, Milena Obradov i Mateja Vukmirica. Svi su imali isti broj bodova.

Na dopisnom takmičenju u sastavljanju ukrštenice, anagrama i rebusa učestvovala su 62 autora iz šest zemalja. Najbolju ukrštenicu sastavio je Živko Barišić iz Rijeke, drugi je bio Marko Mihaljević iz Omiša, a treći Dragoslav Rosić iz Šapca. Pehar za najbolji anagram osvojio je Stipan Medo iz Zaprešića, dok su na pobedničkom postolju još i Predrag Grbić iz Prijepolja i Zdenko Capan iz Karlovca. Sva tri najbolja rebusa stigla su od izvrsnih enigmata iz Hrvatske. Pobednik u ovoj najbrojnijoj disciplini (208 rebusa) je Luka Pavičić iz Splita, a prate ga Aljoša Vuković iz Šibenika i Dinko Prašelj iz Zagreba.

gradska-kuca-(2)

Među najvažnijim tačkama 12. sednice Skupštine grada zakazane za sredu u 10 sati je donošenje Odluke o izmenama i dopunama odluke o budžetu za 2025. godinu sa projekcijama za 2026. i 2027. godinu. Rebalansom budžeta u gradsku kasu biće uvrštena sredstva za rekonstrukciju OŠ „Feješ Klara“, za šta je u ovoj godini od strane Pokrajine odobreno 100 miliona dinara.

Na dnevnom redu biće biće i donošenje rešenja o prestanku funkcije članu Gradskog veća. Aleksandar Aćimov, u veću zadužen za sport i omladinu, podneo je ostavku.

Na mesto direktora Centra za stručno usavršavanje umesto Dejana Karanovića kom je prestao mandat biće imenovana Mirjana Stepanov, profesorka razredne nastave–master učitelj iz Mokrina.

Marku Rakinu, prestaje dužnost v.d. direktora Kulturno-sportskog centra „Jezero“ Kikinda, zbog isteka mandata na koji je imenovan. Na ovu dužnost, na godinu dana, biće imenovan Dragan Pecarski, profesor fizičkog vaspitanja i sporta.

Kako je i Srđanu Sivčevu, istekao mandat vršioca dužnosti direktora Istorijskog arhiva na njegovo mesto biće imenovana Katarina Kovačević Janković, diplomirani sociolog i master menadžer ljudskih resursa iz Kikinde, inače zaposlena u Arhivu.

Jasmina Orašanin, diplomirani ekonomista iz Kikinde biće imenovana na mesto v.d. direktorice Turističke organizacije pošto je Jasmini Milankov, istekao mandat.

Čelnu poziciju u Narodnom muzeju, nakon dosadašnje direktorke Lidije Milašinović, preuzeće Miloš Pušara, master istoričar iz Kikinde, inače zaposlen u Muzeju. Predloženo je da bude imenovan za  v.d. direktora ove ustanove kulture, na period od godinu dana.

error: Content is protected !!