Jelena Trifunović

311054636_1157109618226295_1804718890208990073_n

Dvodnevna likovna kolonija u Legatu Zdravka Mandića u Novim Kozarcima okupila je dvadesetak umetnika iz Beograda, Novog Sada, Bečeja i Kikinde. Održava se u okviru manifestacije „Miholjski susreti sela“ koju organizuje Ministarstvo za brigu o selu.

Ove godine, „Miholjski susreti“ sela traju od 1. jula do 1. decembra i okupiće 1.300 sela u 87 lokalnih samouprava. Sadržaji su različiti- od kulturno-umetničkih, literarnih, pa do sportskih i gastronomskih.

„Ovo je susret naših poznatih slikara, najviše ih je došlo iz Beograda. Tema je slobodna, a umetnost je najlepša sloboda. Najčešće slikarske tehnike su ulje na platnu i akrilne boje“, kaže Braco Azarić, slikar i rukovodilac Galerije „Zdravko Mandić“.

Grad je učestvovao na konkursu Ministarstva za brigu o selu i podržao ovu manifestaciju, ukazuje Ljuban Sredić, član Gradskog veća zadužen za poljoprivredu i mesne zajednice.

„Manifestaciju smo realizovali iz tri dela, letos u Banatskom Velikom Selu i Ruskom Selu, a sada u Novim Kozarcima. Cilj je da se obogati društveni život na selu, da se zaustavi iseljavanje sa sela i da mladi ostaju- rekao je Sredić i istakao  da je Grad Kikinda među prve tri lokalne samouprave po broju kupljenih kuća na selu, a u okviru javnog konkursa za dodelu bespovratnih sredstava, koji realizuje Ministarstvo za brigu o selu.

 

 

IMG_20221007_145755

Centar za pružanje usluga socijalne zaštite organizovao je humanitarnu prodaju sobnog bilja. Prihod  je namenjen sugrađaninu  Jugu Radisavljeviću (11) kom je neophodna operacija da bi izbegao upotrebu invalidskih kolica.  Jug boluje od cerebralne paralize.

Zbog regresije bolesti, u proteklih  godinu dana došlo je do potpune nemogućnosti hoda kao posledica nepravilno formiranih stopala, skraćenja tetiva, pomeranja zglobova, zbog čega mu je neophodna hitna operacija i rehabilitacija. Za operaciju, fizikalne terapije i neurorehabilitaciju robotikom potrebno je 70.000 evra.

Podršku humanitarnoj akciji pružila je članica Gradskog veća zadužena za kulturu i obrazovanje  Valentina Mickovski.

Za pomoć Jugu, pošaljite sms sadržine: 343 na broj 3030. Cena je 200 dinara.

Današnjom humanitarnom akcijom, ova kikindska ustanova socijalne zaštite pridružila se obeležavanju Svetskog dana cerebralne paralize i Svetskog dana mentalnog zdravlja.

Duma 02

Sugrađanin Milan Prunić Duma, poznati vojvođanski kantautor i interpretator, dvočasovnim koncertom  „50 godina muzike, pesme i ljubavi” u Narodnom pozorištu u Kikindi proslavio je pet decenija umetničkog rada.

Bard vojvođanske muzike nastupio je u pratnji Velikog orkestra Radio – televizije Vojvodine, a na sceni su mu se pridružili i Aleksandra Padrov, solistkinja Radio – televizije Vojvodine i Radio Beograda i sopran Danijela Jovanović, prvakinja opere Srpskog narodnog pozorišta.

-Drago mi je što je publika došla u velikom broju. U Kikindi sam 74 godine i nema lepše nego kada upravo u svom gradu nastupite i obeležite pola veka rada. Prvi koncert imao sam u Domu sindikata u Beogradu-  rekao je Duma i prisetio se svojih početaka kada je,kao student, nastupao  u Beogradu i Kikindi.

Da je velika čast sarađivati sa renomiranim izvođačem i kantautorom , istakao je Bojan Trenkić, rukovodilac sektora muzičke produkcije RTV.

-Dokazao se kao solista kroz brojne nastupe u zemlji i inostranstvu, ali i kao autor brojnih pesama koje su nastale u duhu naše muzičke tradicije.

Na kraju koncerta, Milanu Pruniću Dumi uručen je veliki portret, autora Predraga Radoševića i plaketa Saveza tamburaških društava Vojvodine.

Među brojnom publikom koja je uživala u, za ovu posebnu priliku, odabranom repertoaru, bili su i gradonačelnik Nikola Lukač,  zamenica gradonačelnika  Dijana Jakšić Kiurski i Valentina Mickovski, članica Gradskog veća.

-Milan Prunić je ponos našeg grada. Njegova blistava karijera obeležena je očuvanjem tradicionalne vojvođanske muzike i starogradskih pesama. Sigurno je da će biti upamćen kao jedan od najvećih čuvara istinskog vojvođanskog melosa. Čestitala bih mu ovaj jubilej i poželela dobro zdravlje, da još dugo nastupa i ima mnogo ovako divnih susreta sa svojom publikom- rekla je Dijana Jakšić Kiurski.

Organizator koncerta koji je pripreman četiri meseca bio je kikindski Kulturni centar.

-Gospodin Duma je zaista legenda ovog grada. Možda on to na neki način i ne oseća, ali ja verujem da građani Kikinde vole njegov rad, svu muziku i ljubav prema gradu koju pruža kroz svoje pesme-  istakao je Marko Markovljev, v.d.  direktor Kulturnog centra.

bvs park (7)-w1024

Radna akcija u centru Banatskog Velikog Sela okupila je predstavnike Mesne zajednice, članove udruženja građana i brojne druge meštane. Uređenje parka inicirali su vatrogasci NIS-a. Posađene su nove sadnice hrastova, ofarban je amfiteatar, zamenjene su oštećene kante za otpatke i uređene betonske žardinjere.

– Sve što se dešava u selu, obično se odvija u parku gde se nalazi i Zavičajna kuća i amfiteatar, u kom se odvijaju kulturni programi tokom leta. Raduje me što je odziv bio zaista veliki, podršku su nam pružila sva naša udruženja, a spremili smo i ručak za sve učesnike radne akcije u kom su nam pomogli naši lovci- rekla je Mira Pećanac, predsednica Saveta Mesne zajednice Banatsko Veliko Selo.

Radnu akciju pohvalio je Mladen Bogdan, predsednik Skupštine grada.

-Lepo je što se veliki broj ljudi odazvao, što znači da meštani i te kako vode računa o svojoj Mesnoj zajednici, o zdravoj životnoj sredini, ali i daju dobar primer sadašnjim i budućim generacijama kako se treba odnositi prema svojoj okolini- ukazao  je Bogdan.

Zajedno sa NIS-ovim vatrogascima, letos je održana akcija čišćenja okoline bušotine termalnog izvora u centru sela.

 

 

 

CDA_9511-w1024

Kikinda je svečano i dostojanstveno obeležila Dan oslobođenja grada u Drugom svetskom ratu. Nakon polaganja venaca na Spomenik žrtvama fašizma od 1941. do 1945. godine i prigodnog programa, u gradskoj kući je upriličen prijem za predstavnike Vojske Srbije, SUBNOR-a i drugih boračkih organizacija.

-Šesti oktobar je izuzetno značajan datum u istoriji Kikinde. Prošlo je 78 godina od kako su se naši preci izborili za slobodu u kojoj mi danas živimo. Mlade naraštaje treba upoznati sa istorijskim činjenicama i zlom koje se tada nadvilo nad svetom. Kikinda je uvek sledila tekovine antifašističke borbe. Novi izazovi siguran sam da nas neće pokolebati u istrajnosti da cenimo antifašizam, naše pretke i da čuvamo slobodu, mir i stabilnost- poručio je gradonačelnik Nikola Lukač.

Leto 1944. godine bilo je presudno za dalji tok istorije, uakzao je predsednik gradskog odbora SUBNOR-a Savo Orelj.

-Tada je dogovorom Tita i Staljina u Moskvi dat signal već ojačanim partizanskim odredima u Banatu da se kreće u akciju konačnog oslobođenja zemlje. Prvo je oslobođeno Rusko Selo, a Crvena armija je snažnim udarom razbila ostatke nemačkih jedinica i ušla u Kikindu- rekao je Orelj.

Značaj istorijskog datuma podvukao je i Jovo Baroševčić, potpredsednik SUBNOR-a Srbije i potpredsednik pokrajinskog odbora SUBNOR-a:

-Šesti oktobar je dan slobode. Nikada nećemo zaboraviti one koji su svoje živote dali za slobodu. Srbija je opredeljena ka antifašizmu i rodoljublju.

Spomenik žrtvama fašizma na Trgu srpskih dobrovoljaca delo je Aleksandra Zarina. Podignut je 1961.godine, a restauriran 2017. godine. Pored gradskih čelnika, pripadnika Vojske i policije, kao i članova boračkih udruženja, vence su položili i predstavnici ambasade Ruske Federacije.

 

 

 

 

Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova u Kikindi, brzom i efikasnom akcijom, uhapsili su R. P. (1984) i N. P. (1985) iz Ruskog Sela, zbog postojanja osnova sumnje da su izvršili krivično delo razbojništvo.

Njih dvoje se sumnjiče da su juče na ulici u Ruskom Selu, napali dvadesetosmogodišnjeg muškarca, uvukli ga u njihovu kuću, a potom ga lakše povredili nožem i metalnom šipkom i oteli mu 100 evra i 5.000 dinara.

Policija je kod njih pronašla sav ukradeni novac i vratila ga vlasniku. Osumnjičenima je određeno zadržavanje do 48 sati nakon čega će, uz krivičnu prijavu, biti privedeni Osnovnom javnom tužilaštvu u Kikindi.

CDA-8844-w1024

Polaganjem venaca na spomenik podignut u znak sećanja na Dan oslobođenja u Drugom svetskom ratu i dodelom priznanja zaslužnim meštanima, u Bašaidu je obeležen Dan sela.

Povenje su dobili: Saša Petrović, za donacije kojima je pomogao održavanje brojnih manifestacija, Željko Pejin, predsednik Dobrovoljnog vatrogasnog društva za predan rad, Igor Kovačev, stolar i tesar, za besplatne zanatske usluge, Zvonko Rakić, za podršku vatrogascima i Udruženje žena Bašaid kao aktivan učesnik svih manifestacija i važnih događaja u selu.

Da je Dan oslobođenja u Drugom svetskom ratu jedan od najznačajnijih datuma koji okuplja meštane Bašaida, naglasio je gradonačelnik Nikola Lukač.

-Bašaici se bore za svoje selo i bolje uslove za život, a Grad će ih i dalje podržavati u tome. Poklonili smo se senima onih koji su nam omogućili da živimo u slobodi i to kroz obeležavanje ovakvih datuma moramo prenositi na mlađe generacije- istakao je Lukač.

U Savetu Mesne zajednice Bašaid ukazuju da se nastavlja realizacija započetih projekata i da su definisani prioriteti za naredni period.

-Urađena je rekonstrukcija unutrašnjeg dela Mesne zajednice, imamo novu salu za venčanja, rekonstruisan je Dom penzionera, a počela je i prva faza izgradnje kapele. U narednom periodu u planu je renoviranje Doma zdravlja, asfaltiranje Ulice Jovana Popovića u Bikaču, glavne ulice u Bašaidu i druga faza izgradnje kapele- navela je Aneta Jankov, zamenica predsednika Saveta Mesne zajednice.

Pored gradskih čelnika, predstavnika boračkih organizacija i drugih udruženja, svečanom događaju prisustvovala je i prva sekretarka ambasade Ruske Federacije Natalija Kliščenkova.

skola-(3)-w1024

Svečani prijem nove generacije studenata upriličen je danas u Visokoj školi strukovnih studija za obrazovanje vaspitača. Osnovne studije na ovoj visokoškolskoj ustanovi upisalo je 60 studenata, od kojih 45 na smeru strukovni vaspitač dece predškolskog uzrasta, a 15 na smeru za tradicionalne igre. Među brucošima je i Danka Tomić iz Gradiške.

-Upisala sam ovaj fakultet zbog ljubavi prema tradiciji, kulturi i folkloru. Dugogodišnja sam članica kulturno-umetničkog društva iz Gradiške. Želim da proširim svoje znanje i prenesem ga deci i omladini- kaže ova studentkinja prve godine.

Nastava će početi u ponedeljak 3. oktobra.
-Konkurs za master strukovne studije je završen, u toku je glasanje za rang listu, a upis sledi 13. i 14. oktobra. Ukoliko ostane još mesta, raspisaćemo i treći upisni rok- navodi dr Angela Mesaroš Živkov, direktorica VŠSSOV.

Svečanosti u amfiteatru škole prisustvovala je i Valentina Mickovski, članica Gradskog veća zadužena za kulturu i obrazovanje.

-Svaki uspeh dolazi uz marljiv rad, trud, disciplinu i mnogo odricanja. Grad Kikinda ima obavezu prema studentima, da im obezbedi kvalitetno obrazovanje. Ova ustanova ima kvalitetan kadar koji će studentima obezbediti sva potrebna znanja i veštine- istakla je Mickovski.

U svečanoj sali Narodnog muzeja Kikinda u četvrtak će biti upriličen koncert solo pesama za glas i klavir “Srbija nas spaja”.  Nastupiće sopran Agota Vitkai Kučera u klavirskoj pratnji Jelene Simonović Kovačević.

Agota Vitkai Kučera redovna je profesorka na Akademiji umetnosti Univerziteta u Novom Sadu. Pored pedagoškog rada bavi se koncertnim i operskim pevanjem, aktivno izlaže na kongresima i konferencijama, vodi stručne seminare, bavi se glasovnim obrazovanjem elitnih vokalnih profesionalaca. Autorka je brojnih stručnih i naučnih radova i knjiga i dobitnica nekoliko priznanja i nagrada.

Koncert u Muzeju biće održan u četvrtak 29. septembra sa početkom u 19 sati. Ulazak je besplatan.

 

startup-g9479804fa-1280

U Srbiji u subotu počinje popis stanovništva, domaćinstava i stanova i trajaće do kraja oktobra. Od 8 časova popisivači izlaze na teren i intervjue sprovode od vrata do vrata.
Svako ima zakonsku obavezu da odgovori na postavljena pitanja tačno. Građani će odgovorati na 69 pitanja, a popis okvirno traje 30 minuta. Ako niste kod kuće, popisivač obilazi ponovo, a ukoliko ste i tada odsutni, stavlja obaveštenje u poštansko sanduče na kojem ostavlja svoje podatke i kontakt popisnog info-centra sa kojim zatim stupate u kontakt, a kasnije sa popisivačem ugovarate njegov dolazak.

Direktor Zavoda za statistiku Miladin Kovačević kaže za RTS da se popis sprovodi jednom u deset godina, ali da ovaj popis kasni jednu godinu zbog pandemije, budući da je bio planiran za april prošle godine. Dodaje da su sva pitanja bila postavljena i na popisu 2011. godine, pa i na ranijim.

“Najveća inovacija u ovom popisu je elektronsko popisivanje. Popisivači idu sa računarima i u laptopima je aplikacija koju je izradio sam Zavod, to je proizvod domaće pameti, i to će mnogo da ubrza postupak, jer se preskaču operacije koje slede nakon popisa, a to je unos podataka”, naglašava Kovačević.

Objašnjava da se to sada sve odigrava onlajn, jer popisivač svakog dana nakon obavljenog posla šalje sve podatke u centralnu bazu. Svi popisivači imaće legitimaciju Republičkog zavoda za statistiku i ovlašćenje. Postoje i pitanja na koja ne moramo da odgovorimo na popisu, a to su etnička pitanja – nacionalna pripadnost, veroispovest i maternji jezik.

Kazne od 20.000 do 50.000 dinara

Ukoliko odbijemo da učestvujemo u popisu, sledi kazna.

“Prema zakonu o popisu uvek se uvodi ta sankcija i ona je krajnji instrument – nešto što nikako nije cilj same operacije. Popisi su jedna tekovina i istorijska i kulturna, a pre svega državna i oni se sprovode u svim državama koje imaju statističke ustanove”, objašnjava Kovačević.

Kada je reč o visini kazne, ona je od 20.000 do 50.000 dinara.

“Nešto se odnosi i na popisivače ukoliko izađu izvan svojih uobičajenih ovlašćenja, a deo i na građane koji odbiju da učestvuju u popisu”, zaključio je Kovačević.

error: Content is protected !!