јануар 26, 2026

Jelena Trifunović

Velika Kikinda

U periodu kada je proglašena za grad sa samostalnim senatom i magistratom 1892. godine, Velika Kikinda imala je oko 23.000 stanovnika. Sa širokim i blatnjavim ulicama, više je ličila na neuređeno selo, nego na grad.

U centru, pokraj pijace, između Kurije i varoške kafane, često se zadržavala velika bara sa ustajalom vodom, a s jeseni i proleća, blato je bilo duboko do kolena. Trotoara i uređenih prelaza na ulicama gotovo da nije ni bilo čak ni u centru. Da bi se prešla ulica, u kišnim danima, prostirala se kukuruzovina ili slama.

Inicijativom opštinskog načelnika, kasnije prvog gradonačelnika Velike Kikinde Riste Telečkog, 1891. godine podignut je zajam u visini od 100.000 forinti, zahvaljujući kom su kaldrmisane glavne ulice, iskopani novi arterski bunari, dograđena opštinska kuća. Iste godine 1891, počela je izgradnja nove jednospratne gradske kuće, koja je završena 1894. godine.

Zanimljiv podatak je da se prvi bicikl na ulicama Kikinde pojavio 1894. godine, kao novo prevozno sredstvo posebno pogodno za ravničarske krajeve. Saobraćajni propisi, međutim, nisu postojali sve do 1896.

Prvi gradonačelnik Kristifor Rista Telečki (1844-1914) bio je advokat, ali je kao političar često bio na važnim funkcijama. Takođe, bio je jedan od osnivača Narodne privredne banke, poslanik na Ugarskom saboru, osnovao je Crveni krst u Kikindi, bio predsednik crkvene opštine.

Velike komunalne probleme rešavao je njegov naslednik na toj funkciji Živko Bogdan, advokat i doktor prava. Gradonačelnik Velike Kikinde bio je od 1895. do 1910. godine, kada je Kikinda i poprimila glavna obeležja uređenog grada. Godine 1896. izgrađeno je 23.420 m2 kaldrme, uređena je pijaca, zasađeni drvoredi lipa u glavnoj ulici, pošumljeno vašarište, velika pažnja je posvećena kišnoj kanalizaciji i gradnji prelaza, jendeka, trotoara. Iste godine industrijalac Bon je sproveo struju u svojoj gostioni, ali je bio obavezan od strane vlasti da postavi dve sijalice i na pijaci.

Na ulicama Kikinde 1896. godine pojavio se omnibus. Uvedena je prva linija javne rasvete od trga do parnog mlina. Izbušeno je osam arterskih bunara po frtaljima. Većina ulica dobila je nazive 1898, a godinu dana kasnije sagrađena je Suvača na uglu Nemanjine i Moravske.

Na prelazu iz XIX u XX vek grade se mnogi objekti građanske i stilske arhitekture koji danas čine prepoznatljivo graditeljsko nasleđe. Kikinda sve više liči na grad, a početkom XX veka ubraja se među najbogatije gradove Banata. Njena imovina procenjena je na 5,8 miliona kruna.

Zanimljive detalje iz biografije dva velikokikindska gradonačelnika beleži istoričar Vladislav Vujin u knjizi „Kaži prstom- Velika Kikinda kroz novinske oglase i reklame“. 

Horovođa „Gusala” komponovao marš u čast gradonačelnika

Tolingerov naslednik na mestu horovođe „Gusala“, Čeh Hranislav Hartl komponovao je za klavir „Marš Riste Telečkog“ u čast velikokikindskog gradonačelnika koji je u julu 1896. godine od cara Franje Josifa odlikovan mađarskim krunisanim zlatnim krstom. Orden je Risti Telečkom uručio zamenik župana Torontalske županije dr Lajoš Delimanić, a posle ceremonije upriličen je banket.
Inače, kako je zabeležila tadašnja štampa, partitura je mogla da se kupi u školskoj zgradi, a prihod je bio namenjen sirotinjskom fondu.

Živko od Iđoša

Jedan od najistaknutijih gradonačelnika u istoriji Kikinde Živko Bogdan rođen je u Iđošu 1853. godine. Kao poslanik Ugarskog sabora 1912.godine, od cara Franje Josifa dobio je plemstvo i porodični grb. Postao je Bogdan de Tiszahegyes Zsivko to jest Živko Bogdan od Iđoša. Titulu je posle njegove smti nosio njegov sin Ivan, mađarski diplomata. Živko Bogdan je umro 1913. u Budimpešti. Sahranjen je na Melinom groblju.

hrana

Veterinarska inspekcija apelovala je na potrošače, uoči praznika, da hranu životinjskog porekla kupuju isključivo u registrovanim objektima, saopštilo je danas Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede.

Građani se upozoravaju da proizvode životinjskog porekla ne kupuju na otvorenim tezgama ili drugim nedakvatnim mestima, na i van pijačnog mesta, ili na ulici, „sa ciljem kupovine jeftinijeg, često i sa idejom kupovine domaćeg proizvoda”, jer se na taj način, ističe se, potrošači izlažu rizicima od bolesti koju se mogu preneti hranom, bilo zbog bakterijske ili virusne kontaminacije. Dodaje se da svi objekti u kojima se proizvodi hrana životinjskog porekla (meso, proizvodi od mleka, riba, jaja, med), moraju biti odobreni ili registrovani u Upravi za veterinu i pod nadzorom veterinarske inspekcije.

Istovremeno, Ministarstvo je potrošačima izdalo preporuke da se hrana kupuje isključivo u registrovanim ili odobrenim objektima za proizvodnju i prodaju hrane – samoposlugama, hipermarketima, specijalizovanim maloprodajnim objektima, da se na pijacama jaja kupuju od registrovanih proizvođača. Preporučeno je i da se obrati pažnja na higijenu lica koja manipulišu hranom, higijenu posuda i alata koji se koriste pri rukovanju hranom, da se proveri deklaraciju proizvoda koja treba da sadrži najmanje naziv proizvođača, kontrolni broj objekta, datum klanja/proizvodnje/zamrzavanja, rok upotrebe i temperaturu čuvanja hrane.

Takođe, potrošači bi trebalo da obrate pažnju na uputstva proizvođača o načinu pripreme hrane i načinu konzumacije, a da se naročito obrati pažnja na rok trajanja proizvoda pre i posle otvaranja, na kvalitet proizvoda, da se ne kupuje unapred samleveno meso, da se sačuvaju fiskalni računi. Navodi se da je potrebno da se potrošači obrate nadležnoj inspekciji u slučaju uočenih nepravilnosti.

„Uprava za veterinu skreće pažnju na obavezu da se svinjsko meso životinje zaklane na gazdinstvu proveri u veterinarskoj stanici ili ambulanti na prisustvo larvi trihinele”, navodi se u saopštenju i dodaje da veterinarska inspekcija vrši službene kontrole u objektima za proizvodnju i promet hrane životinjskog porekla, kroz akcijske i kontrole po prijavi potrošača.

jedan paketić puno ljubavi

U akciji solidarnosti „Jedan paketić, puno ljubavi“, sugrađani su donirali 910 kilograma konditorskih proizvoda od kojih su volonteri Crvenog krsta pripremili novogodišnje paketiće za decu u stanju socijalne potrebe. Humanitarnoj akciji odazvale su se škole, vrtići, preduzeća, udruženja građana i drugi.

– Prikupili smo i više od planirane količine slatkiša i slaniša. Pripremljeno je 500 novogodišnjih paketića. tako da ćemo obuhvatiti i drugu decu u stanju socijalne potrebe pored korisnika narodne kuhinje- decu u hraniteljskim porodicama i sa smetnjama u razvoju- kaže za Kikindski portal Danijela Bjeljac, sekretarka Crvenog krsta Kikinda.

Kraj decembra je vreme i za tradicionalne humanitarne akcije „Čaj od srca“ i „Deca deci“. Volonteri Crvenog krsta su na Novogodišnjem bazaru koji traje do 23. do 30. decembra, a sva prikupljena sredstva od dobrovoljnih priloga i prodaje čestitki biće usmerena dečijem odeljenju Opšte bolnice u Kikindi.

Još jedna aktivnost Crvenog krsta- „Zimska škola humanosti“, prilika je da se volonteri ove organizacije upoznaju sa njenom istorijom, principima i aktivnostima, programom prve pomoći, prevencijom trgovine ljudima, smanjenjem rizika od elementarnih nepogoda, kao i promocijom humanih vrednosti.

Stanislava Hrnjak

Da Grad Kikinda i u narednoj godini može da računa na konkretnu podršku Pokrajinske vlade u realizaciji razvojnih projekata i investicionih ulaganja, svedoči crno na belo, budžet AP Vojvodine za 2023. godinu usvojen na poslednjoj skupštinskoj sednici.

Rešavanje problema pijaće vode u selima biće započeto u narednoj godini izgradnjom mini postrojenja za prečišćavanje pijaće vode u Nakovu, Mokrinu, Banatskom Velikom Selu i Iđošu, za šta je u pokrajinskoj kasi opredeljeno 160 miliona dinara.

U intervjuu za Kikindski portal, pokrajinska poslanica Stanislava Hrnjak ističe koji će to sve projekti biti podržani, a koji su uspešno privedeni kraju zahvaljujući potpori sa pokrajinskog nivoa.

– Srpska napredna stranka je 2016. godine preuzela odgovornost za rukovođenje Pokrajinskom vladom i tada je budžet bio za 46 milijardi dinara manji nego što je projektovani budžet za 2023. godinu, što govori u prilog svim ekonomskim i finansijskim pokazateljima. Ono što karakteriše budžet pokrajine za 2023. je njegov kapitalni deo od 34,5 milijardi dinara, koji praktično čini 32%. U periodu od 2016. do 2023.godine vi imate povećanje izdvajanja u svim segmentima , a ono što je posebno važno je to što su u fokusu najznačajniji projekti koje podržava AP Vojvodina i u oblasti zdravstva, poljoprivrede, komunalne infrastrukture, socijalne politike…- ukazuje poslanica u Skupštini AP Vojvodine Stanislava Hrnjak.

Zahvaljujući sredstvima iz pokrajinske kase, u Kikindi se intenzivno radi na rekonstrukciji vodovodne mreže. Investiranje se nastavlja i u 2023.godini.

-Dok dinamika izgradnje fabrike vode u Kikindi teče svojim tokom i u predviđenim rokovima, mi smo na listu prioriteta uvrstili rešavanje problema pijaće vode u selima. Za to su planirana sredstva. Ono što je dogovoreno je da Pokrajinski sekretarijat za poljoprivredu, vodoprivredu i šumarstvo obezbedi najveći deo sredstava, prema onome što imamo kao projekciju potrebnih ulaganja za prva četiri sela. To je 160 miliona dinara, a grad Kikinda 80 miliona, nakon čega će se nastaviti i u 2024.godini sa rešavanjem ovog pitanja u ostalim seoskim mesnim zajednicama. Pored tih izdvajanja, za uređenje kanalske mreže Kikindi je opredeljeno 20 miliona, a za atarske puteve i izgradnju otresišta 5 miliona dinara. – precizira Hrnjak.

Značajne stavke za poljoprivredu i vodoprivredu

-Kako sam istakla i na poslednjoj sednici Skupštine, budžet za poljoprivredu u AP Vojvodini prvi put je prešao onu psihološku granicu od 10 milijardi dinara i iznosi 10,27 milijardi dinara. Povećan je za 22,8 odsto, dok je budžet za integralno upravljanje vodama veći za 44 odsto i iznosi 6,78 milijardi dinara. Za izgradnju postrojenja za pijaću vodu u seoskim sredinama planirano je 481,69 miliona, ukazuje naša sagovornica.

-Za JVP „Vode Vojvodine” koje je stalni partner lokalnim samoupravama opredeljeno je 6,12 milijardi. „Vode Vojvodine” su potpisale ugovor sa 38 od 45 lokalnih samouprava u Vojvodini, a pomažu i one sa kojima nemaju sklopljene ugovore. To su pitanja koja lokalne samouprave nemaju kapacitete da same rešavaju. Takođe, za skupštinskom govornicom sam istakla važnost činjenice da je milijardu dinara namenjeno za unapređenje ruralnih sredina, što je takođe, od velike važnosti- napominje pokrajinska poslanica.

Iz pokrajinske kase za Kikindu: Od komunalne infrastrukture do škola i kulture

Naša sagovornica ukazuje da je ukupno ulaganje iz budžeta APV u tekućoj godini dostiglo 450 miliona dinara. Kada je reč o rekonstrukciji vodovodne mreže, ističe, Uprava za kapitalna ulaganja finansirala je projekte u u oblasti vodosnabdevanja sa 200 miliona za zamenu 8 km vodovodne mreže, od čega je 95 miliona realizovano u ovoj godini, a radovi se nastavljaju zamenom azbestnih cevi u narednoj godini- ukazuje Hrnjakova i ističe da je grad aktivno učestvovao na brojnim konkursima. Predočava poduži spisak ulaganja u godini na izmaku:

-Pokrajinski sekretarijat za poljoprivredu je za magistralni vod opredelio 36 miliona, 12 miliona za uređenje atarskih puteva, 3,6 miliona za izgradnju kanalizacione mreže. Sekretarijat za sport i omladinu 5 miliona za investiciono održavanje objekta FK „Crvena zvezda“ u Ruskom Selu, Sekretarijat za građevinarstvo, energetiku i saobraćaj obezbedio je 4,8 miliona za uvođenje sistema za merenje brzine vozila na raskrsnicama Miloša Velikog, Stevana Sinđelića i Stevana Sremca,. Pokrajinski sekretarijat za urbanizam je 3,3 miliona obezbedio za izradu Prostornog plana Kikinde i Plana generalne regulacije severoistočnog dela Kikinde, a za rekonstrukciju crpne stanice Jaša Tomić milion dinara. Pokrajinski sekretarijat za obrazovanje finansirao je radove i nabavku opreme u više škola: „Jovan Popović”, „Žarko Zrenjanin”, Tehnička škola, „Feješ Klara”, „Gligorije Popov”, Ekonomsko-trgovinska škola, „Milivoj Omorac”, „Vasa Stajić”, Srednja stručna škola, „Miloš Crnjanski”.

Pokrajinski sekretarijat za regionalni razvoj i međuregionalnu saradnju i lokalnu samoupravu dao je 3 miliona za Dane ludaje, a milion za izradu dokumentacije za izgradnju biciklističke staze. Sekretarijat za energetiku i građevinarstvo  2, 2 miliona za projekat štedljive rasvete u Sportskom centru „Jezero”, a Sekretarijat za obrazovanje, propise, upravu i nacionalne manjine za regresiranje prevoza srednjoškolaca 5 miliona. Za projekat Ekolejks, Sekretarijat za finansije dao je dva miliona dinara, Pokrajinski sekretarijat za kulturu 1,5 miliona za realizaciju projekta izrade protivpožarne PTD za zgradu Kurije, a 400.000 dinara za projekat Narodnog pozorišta. Pokrajinski sekretarijat za sport je izdvojio 678.000 dinara za OFK Kikindu. Za izgradnju javne rasvete od industrijske zone „Rasadnik“ do Svetosavske ulice nedavno je opredeljeno 54,2 miliona dinara. Ukupna ulaganja iz pokrajinske kase u narednoj godini uz nenamenske transfere i tekuće prihode za pripremno predškolski program premašiće 550 miliona, navodi Stanislava Hrnjak. 

Budžet AP Vojvodine veći za petinu

Skupština AP Vojvodine na poslednjoj sednici usvojila je predlog pokrajinskog budžeta za 2023.godinu čija visina je 108,5  milijardi dinara što je za  20,1 milijardu odnosno 22,7 odsto više u odnosu na ovogodišnji budžet. Fiskalni  deficit projektovan je u iznosu od 9,3 milijardi što je 9,5 odsto ukupnih prihoda- navodi poslanica iz Kikinde koja je u Skupštini Vojvodine predsednica Odbora za obrazovanje i nauku i predsednica Zelene parlamentarne grupe.

-O kapitalnom delu budžeta svedoče i planirana rekonstrukcija Kamenice 3, rekonstrukcija Kamenice 1, rekonstrukcija klinika za urologiju, oftalmologiju, maksifacijalnu hirurgiju, otorinolaringologiju i plastičnu hirurgiju u Kliničkom centru Vojvodine, zatim jedinice intenzivne nege na kardiohirurgiji Instituta za kardiovaskularne bolesti- ukazuje na pojedina od planiranih ulaganja.

I gradska pijaca udruženim sredstvima

-Najveći kapitalni projekat koji je Pokrajinska vlada podržala na teritoriji grada u prethodnom periodu je izgradnja nove, moderne gradske pijace. Ukupna investicija vredna je 334 miliona dinara, od čega je pokrajina izdvojila nešto više od 72 odsto što je 242 miliona dinara, a Grad Kikinda 92 miliona- podseća naša sagovornica.

Politički program SNS

Stanislava Hrnjak izabrana je za poslanicu u Skupštini AP Vojvodine na izborima u junu 2020. Sa značajnim političkim iskustvom i talentom, uspešno zalaganje za svoj grad kod viših instanci, temelji na jasnoj viziji razvoja i prepoznavanju potreba građana kao okosnicama politike SNS.

-Politički program i politički ciljevi Srpske napredne stranke sada su praktično došli na jedan nivo diskusije o postignutim rezultatima za ove godine, gde se priča o obimu i kvalitetu rezultata koji više niko neće moći da spusti lestvicu niže. Podigli smo standard očekivanih rezultata zahvaljujući programu i političkim ciljevima Srpske napredne stranke- jasna je Hrnjak, koja je, kao poverenica, zajedno sa Nikolom Lukačem, na čelu Gradskog odbora naprednjaka.

 

 

 

 

vrata na pijaci

U Javnom preduzeću za komunalnu infrastrukturu Kikinda nisu ostali gluvi na primedbe prodavaca na kikindskoj pijaci. Nakon što su se uselili u nov, prostran i moderan pijačni prostor, sa dolaskom hladnijeg vremena ispostavilo se da bi ulaze u pijacu trebalo zatvoriti.

Promaja na radnom mestu nije dobrodošla, a ne prija ni kupcima.

Klizna vrata na sva tri ulaza sada su postavljena, a posle povezivanja sa električnim instalacijama, biće, kako saznajemo, u funkciji narednih dana.

 

 

 

 

 

Nagradna-igra-2023

Vlada Republike Srbije, uz podršku NALED-a, organizuje novi ciklus nagradne igre „Uzmi račun i pobedi“. Prvi krug trajaće od 12. januara do 25. februara 2023, a umesto slanja fiskalnih računa u kovertama, građani će pravo učešća ostvariti registrovanjem računa putem mobilne aplikacije „Uzmi račun i pobedi“, koju je razvila Poreska uprava Srbije.

Aplikacija „Uzmi račun i pobedi“ dostupna je u Gugl Plej i Epl prodavnicama, a skeniranje računa počelo je od subote, 24. decembra. U igri mogu da učestvuju samo računi koji sadrže QR kod, a druga važna novina jeste da svaki račun može da bude dobitni – nije propisana minimalna vrednost i svaki učesnik može da registruje neograničeni broj računa.

Ukupni nagradni fond obuhvata 10 stanova u Beogradu, ukupne vrednosti od skoro 1,7 miliona evra. Predviđeno je pet javnih izvlačenja, u emisiji koja će biti emitovana uživo na Prvom programu RTS-a, subotom od 18 časova, od 28. januara do 25. februara. U svakoj od emisija biće dodeljena po dva stana. Pravo učešća u prvom i svakom narednom izvlačenju imaće fiskalni računi uneti do 12 časova na dan izvlačenja. Oni računi koji budu registrovani nakon toga ili koji ne budu izvučeni u emisiji, imaju pravo učešća u narednom izvlačenju. Takođe, svi računi koji ne budu dobitni u ovom krugu nagradne igre, biće u konkurenciji za nagradu u drugom krugu nagradne igre u drugoj polovini 2023. godine.

Pravo učešća imaju svi punoletni građani sa prebivalištem ili boravištem u Republici Srbiji, a procedura registracije za učešće je vrlo jednostavna. Nakon preuzimanja i instaliranja aplikacije, potrebno je da se napravi korisnički nalog. Neophodno je uneti broj mobilnog telefona, ime i prezime, mesto, adresu i broj lične karte i označiti polja koja potvrđuju da je reč o punoletnoj osobi i da prihvata pravila nagradne igre i privatnosti. Nakon klika na dugme „Registracija“, učesnik će na broj mobilnog telefona dobiti SMS poruku sa kodom koji je potrebno uneti u aplikaciju i završiti kreiranje profila. Svaki građanin, pored svog, u aplikaciji može da otvori još četiri naloga, primera radi za članove svoje porodice što će olakšati starijim osobama i drugim licima kojima je potrebna pomoć s novom tehnologijom, da učestvuju u nagradnoj igri.

U igri mogu da učestvuju samo računi koji sadrže QR kod i izdati su na teritoriji Republike Srbije u skladu sa Zakonom o fiskalizaciji. Svaki fiskalni račun može da bude registrovan u aplikaciji na dva načina – jednostavnim skeniranjem QR koda ili ručnim unošenjem PFR broja i PFR vremena, koji su otisnuti na donjoj polovini svakog računa. Važno je obratiti pažnju na to da je reč o vrsti računa „Promet-prodaja“ (oznaka se nalazi u gornjem delu računa, iznad spiska kupljenih proizvoda ili usluga). Aplikacija će svakom učesniku poslati obaveštenje da li je uspešno uneo račun i neće dozvoljavati registraciju istog računa više puta. Takođe, učesnici će moći da ostvare uvid u sve svoje skenirane račune putem aplikacije, tako da ne moraju da čuvaju račune u papiru.

Za svaki uspešno skenirani ili ručno uneti račun, učesnici će dobijati svoj jedinstveni kod koji se sastoji od dva slova i šest brojeva (npr. AA000000). Umesto koverata iz bazena, u novoj nagradnoj igri biće izvlačeni ovi kodovi. Do dobitnog koda će se dolaziti izvlačenjem kuglica iz bubnja Državne lutrije Srbije, u studiju Radio-televizije Srbije.

Sva pitanja o nagradnoj igri građani će moći da postave kontakt centru koji će voditi NALED, putem i-mejl adrese kontakt@uzmiracun.rs. Kao i do sad, najvažnije informacije o „poreskoj lutriji“ i suzbijanju sive ekonomije biće dostupne na nacionalnom portalu www.uzmiracun.rs.

IMG_2424 (Large)

U toku je zamena magistralnog voda u dužini od 470 metara, od fabrike vode do ulice Marka Miljanova. Cevovod koji od vodozahvata Šumice vodom snabdeva grad star je više od 40 godina.

Radove finansiraju Pokrajinski sekretarijat za poljoprivredu, vodoprivredu i šumarstvo sa 36 miliona i Grad sa 18 miliona dinara. Gradilište su danas obišli gradonačelnik Nikola Lukač i član Gradskog veća Miroslav Dučić zajedno sa Čedom Gverom, v.d. direktora JP Kikinda.

Gradonačelnik Lukač istakao je važnost podrške republike i pokrajine kako bi Grad Kikinda rešio višedecenijski problem pijaće vode. Očekivanja su da početkom 2024. godine fabrika vode bude kompletno u funkciji, rekao je gradonačelnik i istakao da u 2023. kreće izgradnja mini postrojenja u četiri sela, a nakon toga i u ostalim mesnim zajednicama.

U JP Kikinda navode da će rekonstrukcija magistralnog voda biti završena i pre roka od 270 dana.

penzioneri

Prema kalendaru januarskih isplata Fonda za penzijsko i invalidsko osiguranje, penzije će sledeće godine prvi dobiti korisnici iz kategorije samostalnih delatnosti i to u četvrtak 5. januara, kada će primanja za decembar početi da pristižu i onima koji ih primaju preko tekućih računa i onima kojima penzije stižu na kućne adrese ili ih podižu na šalterima pošta.

Dan kasnije, 6. januara počeće isplata za vojne i poljoprivredne penzionere, bez obzira na to za koji način isplate su se opredelili, dok će najbrojniji, dakle penzioneri iz kategorije zaposlenih penzije početi da dobijaju 10. januara. Tada će početi isplata za one korisnike koji primanja dobijaju putem tekućih računa, a dan kasnije za ostale.

Sa decembarskim čekom penzionerima će stići isti iznosi kao i prilikom prethodne, novembarske isplate, dok će čekovi za povišicom od 12,1 odsto početi da im pristižu početkom februara, kada sleduje isplata penzija za januar.

(Tanjug)

321075964_1370084397061871_9000509376141877177_n

U Opštoj bolnici Kikinda danas, u 98-oj godini preminuo je sugrađanin Marko Vuković, počasni građanin Kikinde i do sada, poslednji preživeli učesnik oslobođenja grada u Drugom svetskom ratu.

Vuković je rođen 1925. godine u Cetini u Dalmaciji, a njegova porodica se ubrzo potom naselila u Rusko Selo jer je otac, kao dobrovoljac u Prvom svetskom ratu, tu dobio zemlju. Ratne okolnosti i okupacija zemlje, od mladića su, pričao je, načinili skojevca. Ranjen je na Sremskom frontu. Rođeni brat Petar poginuo je u ratu, u selu Jabuka.

-Od početka smo znali da se mora istrajati u borbi protiv okupatora. Bili smo jasno za oslobođenje zemlje i narodnooslobodilački pokret. A ja sam bio snalažljiv, prodoran. Zvali su me Makica- pričao je Vuković.

Posle rata, završio je Vojnu akademiju u Beogradu i službovao u Sarajevu, Požarevcu, Bijeljini i Tuzli. Uspešno se oprobao i na daskama koje život znače.

Za počasnog građanina Kikinde proglašen je 6. oktobra prošle godine, na 77. godišnjicu obeležavanja oslobođenja grada.  Vitalan, bistrog i živog duha plenio je vedrinom i bio redovan učesnik obeležavanja svih važnih istorijskih datuma iz NOR-a.

Sahrana će se obaviti u sredu u 13 sati na Mokrinskom groblju.

 

 

 

ponoćna misa

U Rimokatoličkoj crkvi „Svetog Franje Asiškog” u Kikindi u ponoć između Badnjeg dana i Božića, najradosnijeg hrišćanskog praznika, služena je sveta misa koja se zove Ponoćka. Veruje se da baš tada dolazi iz mraka Božije svetlo. Božićnoj misi koju je služio župnik Laslo Beviz prisustvovao je veliki broj vernika, kao i gradonačelnik Nikola Lukač sa saradnicima.

Na Badnje veče i Božić katolički vernici dolaze na poklon jaslama koje se nalaze u svim hramovima. Ovaj običaj je sećanje na poklonjenje tri mudraca sa Istoka koji su, prema predanju, stigli u Vitlejem prateći najsjajniju zvezdu. Putovanje mudraca sa istoka trajalo je 40 dana pa toliko traje i božićni hrišćanski post koji se završava sa početkom praznovanja Božića.

Božićno slavlje kod Rimokatolika traje sve do praznika Sveta tri kralja 6. januara.

U kućama vernika -advent je ispleten od slame i borovih grančica, ukrašen purpurnim vrpcama i ima četiri crvene sveće, zbog četiri nedelje posta, koje se pale jedna po jedna, svake nedelje uoči Božića.

Osim katolika, Božić u Srbiji danas slave i protestantske crkve, ali i pripadnici rumunske nacionalne zajednice, iako su pravoslavne veroispovesti, jer poštuju takozvani revidirani julijanski kalendar.

Svima koji danas slave Božić, Kikindski portal čestita praznik uz najlepše želje.

Gradski čelnici na svečanoj misi

U Rimokatoličkoj crkvi u Kikindi posle nekoliko godina, ponovo je Božićna misa služena u ponoć, a ne u večernjim satima. Pored gradonačelnika Lukača, ponoćnoj misi prisustvovala je i zamenica gradonačelnika Dijana Jakšić Kiurski, predsednik skupštine Mladen Bogdan, članovi Gradskog veća Ramona Tot, Miroslav Dučić, Saša Tanackov, kao i Šandor Talpai, pomoćnik gradonačelnika. Ponoćnu misu koja je služena u Rimokatoličkoj crkvi „Svetog Franje Asiškog“ prenosila je uživo i Radio televizija Vojvodine. Božićnu čestitku sugrađanima uputili su župnik Laslo Beviz, gradonačelnik Nikola Lukač i članica Gradskog veća Ramona Tot.

 

 

 

 

Don`t copy text!