јануар 26, 2026

Igor Crnogorac

Tanja-Nozica-(4)-1

U okviru Ilinskih dana, dvodnevne manifestacije koja ujedno predstavlja Slavu sela Aleksandrova, upriličena je i izložba slika naše sugrađanke Tanje Nožice, zamenice direktora kikindskog Kulturnog centra. Uz prigodan scenski, književni i muzički program, Tanjinih dvadesetak izloženih slika bile su uvertira premijernog izdanja Pesničkog maratona, na kojem su, pored domaćih, učešće uzeli i pesnici iz Kule, Žitišta, Zrenjanina i Kikinde. Muzički deo programa na seoskom trgu upotpunio je Dejan Cukić sa svojim „Spori ritam“ bendom, a pomenuta izložba i književni maraton u biblioteci u Aleksandrovu, bili su povod da se u razgovoru s ovom našom sugrađankom osvrnemo kako na njene likovne početke, tako i na sadašnje preokupacije.

– Slikarstvom se bavim od 2021. godine. Tad je u našem Kulturnom centru počela s radom likovna radionica „Stvaram ono što sanjam“ koju je vodila slikarka Smiljana Šalgo, i u početku je ta radionica bila namenjena deci, međutim zainteresovali su se i mnogi odrasli. S obzirom da sam ja kao domaćin prisustvovala tim radionicama u Kulturnom centru, tako sam spontano počela i da slikam. Smiljana nam je ukratko objasnila tehnički deo i ja sam se ubrzo ohrabrila da uradim prvu sliku-kaže Tanja dodajući da je Smiljana, nakon godinu dana vođenja radionice, smatrala da su polaznici savladali osnove i da mogu da se dalje samostalno likovno izražavaju i bez njenog patronata. Tanja je nastavila da se dalje slikarski usavršava, ne zaboravljajući likovne osnove koje je naučila uz Smiljanu. Veliki podstrek za dalji likovni rad našoj sagovornici, kako onda na počecima, tako i danas, pruža Braco Azarić s kojim je ova neumorna kikindska kulturna poslenica organizovala i mnogobrojne likovne susrete i kolonije.

Banat i ravnica su večita Tanjina inspiracija. Kuće, njive, salaši i drugi ovdašnji prizori najčešći su motivi na njenim slikama, jer, kako navodi, prizori ravnice uvek deluju blagotvorno na posmatrača. Njeni pejzaži oslikani su živim bojama i kako su prisutni posetioci izložbe mogli da primete, sa njenih slika zrači  velika radost stvaranja.

Inače, ovo je peta samostalna izložba Tanje Nožice i Aleksandrovčani su mogli da vide dvadesetak radova nastalih u poslednje četiri godine. Podsetimo, pre dve godine prvi put je javno prezentovano Tanjino likovno delovanje u Galeriji kikindskog Kulturnog centra i, kako ona sama navodi, čak i mnogi njeni prijatelji su tad prvi put saznali da se bavi slikarstvom.

– Od tehnika uglavnom radim akril na platnu i slikarstvo me jako ispunjava. Ne smatram sebe slikarom, ali mi je veoma lepo da se bavim ovom umetnošću.

N. Savić

Oluja-arhiv

Trideset godina je prošlo od vojno-policijske akcije „Oluja“, u kojoj je, prema podacima centra „Veritas“, sa prostora Republike Srpske Krajine proterano više od 220.000 Srba, a život izgubilo najmanje 1.900 ljudi. Ova akcija hrvatskih snaga ostavila je trag duboke patnje i gubitka za srpski narod.

Napad je započeo u ranim jutarnjim časovima 4. avgusta 1995. i trajao do 7. avgusta, a akcije su se potom proširile i na delove Republike Srpske u septembru iste godine. Područja severne Dalmacije, Like, Korduna i Banije – koja su bila pod zaštitom UN – bila su izložena intenzivnim napadima.

Na sastanku održanom 31. jula na Brionima, najviši hrvatski zvaničnici, na čelu sa predsednikom Franjom Tuđmanom, definisali su završne korake za napad. Iz transkripata tog susreta proizlazi da je ključni cilj bio „nestanak Srba“ sa tih prostora, uz paralelno medijsko plasiranje poruka o poštovanju ljudskih prava.

U operaciji je učestvovalo između 130.000 i 150.000 pripadnika hrvatskih snaga, uz podršku jedinica iz Hrvatskog veća odbrane i tzv. Armije BiH. Nasuprot tome, odbrana RSK brojala je oko 34.000 ljudi, mahom rezervista.

Već u popodnevnim satima 4. avgusta, započela je masovna evakuacija stanovništva, koje je krenulo u dva pravca – preko Srba u Lici i preko Dvora u Baniji. Narednog dana, 5. avgusta, hrvatske snage su ušle u Knin, dok su izbegličke kolone postajale meta napada. Jedan od najstrašnijih zločina dogodio se na Petrovačkoj cesti, kada je avijacija Hrvatske otvorila vatru na civile. Poginulo je deset osoba, među kojima četvoro dece.

Oni koji nisu uspeli da izbegnu, često su stradali u napadima koji su nastavljeni i nakon formalnog završetka operacije. Ministar odbrane Gojko Šušak objavio je 7. avgusta da je „Oluja“ okončana.

Izveštaj OEBS-a od 10. avgusta potvrđuje da su hrvatske snage, uključujući i policijske jedinice, sistematski palile kuće i imovinu Srba.

Savet bezbednosti UN je 10. avgusta usvojio rezoluciju br. 1009, kojom je pozvana Hrvatska da zaštiti preostale civile i njihovu imovinu.

Izbegli Srbi su većinom utočište našli u Srbiji i Republici Srpskoj, gde su, između ostalog, građani Prijedora i Banjaluke pokazali veliku solidarnost.

Nakon „Oluje“, u septembru su usledile nove akcije pod imenima „Maestral“ i „Una“, usmerene ka teritoriji Republike Srpske.

Međunarodni krivični tribunal u Hagu je 2011. godine u prvostepenoj presudi zaključio da je „Oluja“ predstavljala udruženi zločinački poduhvat, s Tuđmanom na čelu, čiji je cilj bio trajno proterivanje srpskog stanovništva. Ipak, generali Ante Gotovina i Mladen Markač su u žalbenom postupku oslobođeni odgovornosti.

Od 2014. godine, Srbija i Republika Srpska zajedno obeležavaju Dan sećanja na stradale u „Oluji“, dok Hrvatska taj datum slavi kao Dan pobede.

Državna ceremonija povodom tridesetogodišnjice ovog tragičnog događaja održaće se danas, 3. avgusta u 19.30 časova u Sremskim Karlovcima, pod sloganom „Oluja je pogrom – Pamtimo zauvek“. Tom prilikom obratiće se predsednik Srbije Aleksandar Vučić i predsednik Republike Srpske Milorad Dodik, a parastos žrtvama služiće patrijarh Porfirije.

„Pamtimo sa tugom i poštovanjem sve žrtve i stradalnike i ostajemo čvrsto posvećeni očuvanju istine, pravde i sećanja“, poručili su iz Ministarstva za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja.

(Foto: Istorijski arhiv Kikinda)

policija+9

Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova Službe za borbu protiv visokotehnološkog kriminala Uprave za tehniku upozoravaju građane da je, u saradnji sa Posebnim odeljenjem za borbu protiv visokotehnološkog kriminala Višeg javnog tužilaštva u Beogradu, identifikovana fišing prevara koja se distribuira preko SMS poruka o navodno izrečenim kaznama za prekoračenje brzine.

U okviru ove kampanje, građani dobijaju SMS poruku kojom se obaveštavaju o izrečenoj kazni za prekoračenje brzine koju mogu platiti preko linka u poruci, a kojim se preusmeravaju ka stranici nalik na zvaničnu stranicu „JP Putevi Srbije”.

Na ovoj lažnoj stranici se potom prikazuje formular za unos broja telefona, a nakon toga i formular za unos podataka sa platne kartice, sve sa ciljem napadača da na prevaru dođe do podataka o platnim karticama kako bi ih zloupotrebio.

Iz MUP-a apeluju na građane da budu oprezni, da ne ulaze na sumnjive linkove i ne unose lične podatke, kao ni podatke o platnim karticama na nepoznatim sajtovima.

Takođe, pozivaju građane da svaku sumnjivu objavu ili link prijave nadležnim institucijama na imejl adrese: vtk@vtk.jt.rs i vtk@mup.gov.rs.

Crvenkapa-(4)

Interaktivna i poučna predstava za decu, „Ah, ta Crvenkapa“, odigrana je sinoć u okviru Kikindskog leta na sceni u dvorištu Kurije. Rađena je po tekstu i u režiji glavnog glumca Fuada Tabučića, u produkciji Balkanske pozorišne trupe „Ara“.

– Bajku o Crvenkapi protkali smo pričom o nasilju, zdravom životu, dotičemo se i ekologije i svega što dobronamerni svet smatra zdravim mentalnim i fizičkim životom. To je jedna mala pučka interaktivna komedija za decu. Imamo devojčicu koja se, u nedostatku pažnje svojih roditelja, ponaša agresivno. I onda se ona kroz ljubav, očovečenje i ljudskost, promeni. Čak u jednom trenutku ona menja završetak bajke jer je nasilan, kao što u mnogim bajkama jeste, a mi smo hteli da izbacimo tu agresiju – rekao je Tabučić koji predstavu igra sa koleginicom Teodorom Antanasković.

Mnogobrojni mališani koji se u našem gradu veoma rano prepoznaju kao pozorišna publika, pažljivo su pratili ovu poučnu priču i rado učestvovali u njoj, podržavajući osnovnu ideju i nameru autora ovog scenskog dela koje se, širom zemlje, igra već čitavu deceniju.

oluja

Na području Srbije u nedelju 3. avgusta i ponedeljak 4. avgusta moguće su vremenske nepogode, saopštio je Republički hidrometeorološki zavod (RHMZ).

U nedelju posle podne očekuju se pljuskovi i grmljavina uglavnom u severnim i zapadnim delovima zemlje, a u toku noći i u ponedeljak očekuju se i u ostalim krajevima.

Kako je istaknuto, pljuskovi će biti praćeni gradom, jakim ili olujnim vetrom i velikom količinom padavina za kratko vreme.

Republički hidrometeorološki zavod ističe da će se za konkretne lokacije hitna upozorenja izdavati jedan, do dva sata unapred.

(Izvor: RTV)

Poseta-gradonacelnika-(1)

U domu porodice Nebojše Muratovića, koji je nedavno iznenada preminuo tokom 15. Krajiškog višeboja u Banatskom Velikom Selu, zavladala je duboka žalost. U tim teškim trenucima, podršku i reči utehe pružio im je gradonačelnik Kikinde Mladen Bogdan.

Sa izrazima iskrenog saučešća, gradonačelnik je istakao da cela zajednica deli bol porodice.

– U ovakvim trenucima, kada život stane u jedan pogled, jedan dah, ostajemo nemi pred tugom, ali složni u želji da porodicu zagrlimo, makar mislima. Nebojšin odlazak je udarac ne samo za najbliže, već i za čitavu našu zajednicu – rekao je Bogdan, dodavši da će Grad Kikinda, koliko god je to moguće, biti oslonac porodici u danima koji slede.

Nebojša Muratović, čovek u punoj snazi, poznat kao tih, dobar i čestit, bio je učesnik tradicionalnog višeboja, manifestacije koja slavi snagu i zajedništvo. Tokom jedne od disciplina, iznenada mu je pozlilo. I pored brze reakcije lekara i svih prisutnih, njegovo srce nije izdržalo.

Njegov odlazak ostavio je duboku prazninu u porodici, među prijateljima, komšijama i svima koji su ga poznavali. Sećanje na njega ostaje živo u pričama i uspomenama – kao na dobrog, nenametljivog čoveka koji je svojim prisustvom obogaćivao zajednicu.

BVS-Akvatlon-(1)

Na bazenu u Banatskom Velikom Selu održan je peti BVS Akvatlon, sportska manifestacija koja je i ove godine okupila veliki broj takmičara. Oko sto učesnika iz zemlje i inostranstva nadmetalo se u disciplinama koje spajaju plivanje i trčanje. Posebnu pažnju privuklo je učešće 18 atletičara iz Kenije, a na stazi su im se pridružili i takmičari iz Beograda, Novog Sada, Sremske Mitrovice, Valjeva, Pančeva i Kikinde.

Ovogodišnje takmičenje imalo je i emotivnu notu – prvi put je velika trka održana kao memorijalni događaj, u znak sećanja na Slobodana Bodu Bokanića, koji je godinama podržavao razvoj plivanja i drugih vodenih sportova u Kikindi.

Manifestaciju je organizovalo Plivačko sportsko udruženje BVS, na čijem čelu je Dragana Pecarski. Podršku događaju pružio je i Grad Kikinda, a učesnike je pozdravio član Gradskog veća Aleksandar Aćimov.

Akvatlon je protekao u duhu fer-pleja i sportskog entuzijazma, a organizatori su već najavili nastavak tradicije u godinama koje dolaze.

S. V. O.

plavva-banja

I ove kupališne sezone, mnogi sugrađani, pored otvorenih bazena, posećuju kupališta u okolini grada. Iz tog razloga, Zavod za javno zdravlje od juna do septembra svakog meseca uzorkuje vodu i na Peskari, Koću, obodnom kanalu oko Starog jezera, Starom jezeru i na Plavoj banji, kaže dr Sanja Brusin Beloš, specijalista higijene i načelnica Centra za higijenu i humanu ekologiju u Zavodu za javno zdravlje.

– Ove godine smo uzorkovali vodu u junu i julu. Što se tiče mikrobiološkog kvaliteta, Plava banja je najbolja, voda za kupanje je zadovoljavajuća, u drugoj je klasi, a i treća je dozvoljena za kupanje. Videćemo da li će tako i ostati. Takođe je zadovoljavajući kvalitet vode u obodnim kanalima i na Peskari. Međutim, Koć je u četvrtoj grupi, tako da nije preporučljiv za kupanje, pogotovo što tamo nema mogućnosti za tuširanje – navodi dr Brusin Beloš.

Što se hemijskog sastava tiče, radi se o specifičnim vodama.

– Posebno se ističe Banja, koja bi mogla da pripadne redu mineralnih voda. Međutim, neka ozbiljnija ispitivanja u tom smislu nisu do sada preduzeta. U pitanju je visoka koncentracija soli, i to ne hlorida kao u morskoj vodi, nego sulfata, i ova voda bi mogla, u određenim okolnostima, da bude čak i lekovita – dodaje naša sagovornica.

Kada su u pitanju otvoreni bazeni u Kikindi i u Banatskom Velikom Selu, od početka sezone uzet je 101 uzorak i svi su bili ispravni, ističe dr Brusin Beloš.

S. V. O.

525734244-1267378125427374-676622297697535210-n

Na programu Kikindskog leta večeras (subota, 2. avgust), biće gostujuća predstava za decu „Ah, ta Crvenkapa“. Igraju Snežana Knežević i Fuad Tabučić.

Predstava će se igrati u dvorištu Kurije, ili, u slučaju lošeg vremena, u sali Narodnog pozorišta. Početak je u 19 sati, ulazak je besplatan.

Sveti-Ilija

Pravoslavni vernici danas slave jednog od najpoštovanijih svetitelja – Svetog Iliju, proroka starozavetne vere i svetitelja novozavetne tradicije. U mnogim mestima, posebno u selima, ovaj dan obeležava se vašarima, okupljanjem i poštovanjem vekovnih običaja.

Smatra se da je srpski narod, prihvatanjem hrišćanstva, osobine paganskog boga Peruna – vladara munja i gromova preneo na Svetog Iliju. Upravo zbog toga ovaj svetac u narodnom predanju dobija nadimak Gromovnik i vezuje se za mnoge pojave iz prirode, ali i za snažna verovanja.

U narodnim pričama, Sveti Ilija se vozi po nebu u vatrenim kočijama koje vuku četiri konja iz čijih nozdrva suklja plamen. Tutnjava groma, veruje se, zapravo je zvuk njegovih nebeskih kola, a munje su znak borbe jer svetac, kako narod kaže, gađa đavole. Upravo zbog toga se na ovaj praznik ne valja krstiti napolju – veruje se da se nečastivi može sakriti pod znak krsta koji grom ne dira. Takođe, ako negde udari grom, narod savetuje da se to mesto dobro obeleži, jer je moguće da je tamo bio prisutan zli duh.

Sveti Ilija se praznuje usred najtoplijeg dela leta, kada sunce najžešće sija, a suše prete. U verovanju je zadržano mišljenje da on upravlja kišom i određuje gde će padati, a gde će zemlja ostati bez vode. Zato se na ovaj dan u mnogim seoskim krajevima ne radi u polju, ne kako bi se sačuvao odmor, već da se ne bi izazvao gnev Gromovnika.

Narodna izreka „Od Svetog Ilije, sunce sve milije“ opisuje upravo tu prelomnu tačku u letu, kada vrućine počinju da popuštaju.

Ilindanski med, koji se vadi baš na ovaj dan, smatra se lekovitim. Običaj nalaže da majke medom namažu decu po obrazima, kako bi bila zdrava i napredna. Ako poznajete nekog pčelara – ovo je pravi trenutak da nabavite taj lekoviti dar prirode.

Proslava Svetog Ilije duboko je ukorenjena u srpskoj tradiciji, ali i u verskim tekstovima – pominje se u Talmudu, Bibliji i Kuranu. Ipak, manje je poznato ko je Ilija bio istorijski.

Reč je o proroku iz 9. veka pre nove ere, poreklom iz grada Tesvita u oblasti Aronoba. Predanje kaže da je njegov otac Sabah, još pri rođenju sina, video anđele kako ga povijaju ognjem i hrane plamenom – što je tumačio kao znak njegove snage i proročke sudbine.

U vreme proroka Ilije, izrailjski car Ahav odustao je od vere u Jehovu i prihvatio tuđe bogove pod uticajem supruge Jezavelje. Ilija mu se suprotstavio, prorekao sušu i glad kao kaznu za idolopoklonstvo, a kasnije i tragičnu smrt – pse koji će lizati krv i njega i njegove žene. Sve što je prorekao, prema Svetom pismu, obistinilo se.

Sveti Ilija, kako veruje crkva, nije umro, već se živ vazneo na nebo u ognjenim kočijama, što je scena često predstavljena na ikonama ovog praznika. Prema predanju, upravo će on biti preteča Hristovog drugog dolaska.

Don`t copy text!