Igor Crnogorac

pas-na-povocu-1

Građani često nisu sigurni šta treba da preduzmu kada se suoče s napadom psa, bilo da se radi o vlasničkom ili napuštenom psu. Jedna takva situacija dogodila se nedavno, kada je devojku koja je šetala svog psa, napao drugi, vlasnički pas. Vlasnik je bio prisutan, ali njegov pas nije bio na povocu, niti je imao korpu, na šta je, po propisima, obavezan.

Sekretar Sekretarijata za inspekcijske poslove Gradske uprave, Petar Žigić, objašnjava da je važno razlikovati vlasničkog od napuštenog psa i preduzeti odgovarajuće mere.

– Ako vas napadne vlasnički pas, potrebno je odmah prijaviti napad Policiji. Policijski službenici izlaze na teren, sačinjavaju zapisnik i identifikuju vlasnika psa. Ovaj zapisnik je neophodan ukoliko planirate da pokrenete privatnu tužbu. Takođe, obavezan je i lekarski izveštaj. Komunalnoj inspekciji u Uslužnom centru Gradske uprave prijavljujete nepoštovanje Gradske odluke – da je pas bio bez povoca i bez korpe na javnoj površini, i mi vlasnika kažnjavamo zbog uočenih nepravilnosti – kaže Žigić.

On navodi da vlasnik psa može biti kažnjen zbog šetanja psa bez povoca ili zaštitne korpe, u zavisnosti od veličine i vrste psa.

– Kazna za svaki prekršaj iznosi 25.000 dinara. Ako pas nema ni povodac ni korpu, kazna se udvostručuje. Ove i druge mere uvedene su da bi građani poštovali Odluku i povećali bezbednost u gradu – objašnjava Žigić.

U slučaju napada napuštenog psa, situacija se prijavljuje Gradskoj upravi. Takođe je potrebno dostaviti lekarski izveštaj i policijski zapisnik.

– U takvim slučajevima “Zoohigijena” proverava zdravstveno stanje psa, kako bi se utvrdilo da li je zaražen nekom bolešću i preduzima dalji postupak. Ukoliko se potvrdi da je napad izvršio napušteni pas, zahtev za naknadu štete podnosi se, takođe, u Uslužnom centru – navodi Žigić i dodaje da Komunalna inspekcija redovno kontroliše sprovođenje propisa.

Komunalni inspektori prilikom redovnih i ciljanih kontrola sagledavaju sve što je u njenoj nadležnosti i sadržano je u Gradskoj odluci. Proveravaju i da li vlasnici poštuju pravila, kao što su upotreba povoca i zaštitne korpe. U slučajevima kada prekrše propise, Inspekcija ima pravo da ih upozori ili kazni. “Nije uvek cilj da odmah izričemo kaznu. Ponekad izdajemo upozorenja, ali ako se prekršaj ponavlja, ili je u pitanju teže kršenje propisa, sledi sankcionisanje”, dodaje sekretar.

Žigić je ukazao i na povećanje kazni.

– Prošle godine kazne su bile 10.000 dinara, i bile su mandatne, u roku od osam dana mogla je da se plati samo polovina iznosa. Sada iznose 25.000 dinara. To je učinjeno kako bi se povećala svest o odgovornom vlasništvu i kako bismo bili u ravni s drugim gradovima. Ovo nije pitanje represije, već sigurnosti svih građana.

On naglašava da saradnja između Policije i Komunalne inspekcije igra ključnu ulogu.

– Policija nama dostavlja izveštaje o incidentima, dok mi, s druge strane, njih obaveštavamo o slučajevima koje evidentiramo na terenu. To omogućava efikasno sankcionisanje nesavesnih vlasnika i obradu slučajeva napada.

Prošle godine je, prema njegovim rečima, izdato sedam prekršajnih naloga – šest zbog nesavesnog držanja psa i jedan zbog izvođenja psa bez zaštitne korpe.

“Naš cilj je da osiguramo mir i bezbednost u gradu, a za to je neophodno da svi građani poštuju pravila”, zaključuje Žigić.

(Ne)poznate odredbe Gradske odluke

Iako je Odluka o uslovima i načinu držanja pasa i mačaka dostupna na zvaničnoj stranici Grada, mnogi vlasnici sa njom nisu upoznati, ili bar ne u celosti. Ovo su samo neke od manje poznatih odredbi:

– pas koji može predstavljati opasnost po okolinu, može se izvoditi na javne površine ukoliko je sa uspehom prošao obuku iz socijalizacije i vlasnik je dužan da prijavi držanje takvog psa.

– vlasnik, odnosno držalac, psa može da izvodi na povocu dužine do dva metra. Psi rasa nemački ovčar, belgijski ovčar, rotvajler, doberman, nemački bokser, veliki šnaucer, crni terijer, argentinski pas, bul mastif, mastif, napuljski mastif, pirinejski mastif, šarplaninac, kavkaski ovčar, erdel terijer; psi drugih velikih rasa i srednjih rasa čija visina u grebenu prelazi 55 centimetara, kao i svi psi nastali ukrštanjem sa jednom ili više navedenih rasa ako su stariji od pet meseci, mogu da se izvode samo na povocu koji ne može da bude duži od jednog metra i sa zaštitnom korpom.

– psi malog rasta ili štenad do pet meseci starosti mogu se izvoditi bez zaštite korpe na njušci.

– prilikom izvođenja psa i mačke, vlasnik ili držalac dužan je da kod sebe ima potvrdu o izvršenom obeležavanju i o vakcinaciji, potvrdu o izvršenoj obuci i proveri stepena socijalizacije za pse koji mogu predstavljati opasnost po okolinu i pribor za čišćenje javne površine i uklanjanje izmeta.

Odluku o uslovima i načinu držanja pasa i mačaka Grada Kikinde možete pročitati na ovoj stranici. 

Prijavljivanje nepoštovanja Odluke moguće je i anonimno, na broj (0230) 30-60-60.

S. V. O.

radijator

Kako se navodi u najnovijem saopštenju iz JP „Toplana“, havarija na vrelovodu u ulici Braće Tatić zbog koje su stanovnici centra grada bili ostali bez daljinskog grejanja, sanirana je.

Stanovi će se grejati do kasnih večernjih sati, a već sutra će ponovo biti uspostavljen redovan režim rada, poručuju iz “Toplane”.

1736597635204

Usled nepredviđenih okolnosti koje su naknadno utvrđene prilikom sanacije havarije na vrelovodu u ulici Braće Tatić ispred kućnog broja 2, prinuđeni smo da u subotu ne vršimo isporuku toplotne energije svojim potrošačima u centru grada.

Završetak radova i normalizacija grejanja se očekuje tokom kasnih popodnevnih sati, navodi se u saopštenju iz JP „Toplana“.

Zbog navedenih radova za saobraćaj je zatvoren ovaj deo ulice – od Miloša Velikog do Vuka Karadžića.

stk-galadska

Četvrti Memorijalni turnir u stonom tenisu „Zavišić – Vadleve”, u organizaciji Stonoteniskog kluba „Galadska“ i pod pokroviteljstvom Grada Kikinde, biće održan ovog vikenda u Sportskom centru „Jezero“.

Očekuje se učešće više od stotinu takmičara mlađih kategorija iz Mađarske, Rumunije, Bosne i Hercegovine i Srbije. Turniru koji se organizuje u znak sećanja na nekadašnjeg trenera Slobodana Zavišića i sudiju Belu Vadlevea, legendi ovog sporta, prethodio je trodnevni kamp sa takmičarima iz Novog Sada, Požege i Tuzle.

Turnir će, u subotu, u 11 sati, otvoriti Aleksandar Aćimov, član Gradskog veća za sport i omladinu.

 

(Foto: STK „Galadska“)

radijator

Zbog radova na sanaciji havarije na magistralnom vrelovodu u ulici Braće Tatić kod kućnog broja 2, danas (petak, 10. januar), od 14 sati, bez grejanja će ostati potrošači u centru grada, saopšteno je iz JP „Toplana“.

Završetak radova i normalizacija grejanja očekuje se u kasnim večernjim časovima.

CK-Zimska-skola-(6)

U Zimskoj školi humanosti kikindskog Crvenog krsta danas trodnevnu obuku prvi put završava 18 polaznika, osnovaca uzrasta od četvrtog do šestog razreda, potencijalnih volontera ove organizacije. U proteklih 15 godina pokazalo se da veliki broj njih posle ove, osnovne obuke, i nastavlja da se bavi humanitarnim radom.

– Cilj je, pre svega, da ostvarimo saradnju sa svim osnovnim školama. Decu upoznajemo sa istorijatom Crvenog krsta, njegovom ulogom u lokalnoj zajednici, kao i o tome na koji način i sami mogu da se angažuju – da postanu volonteri i da u svojim školama i zajednicama učestvuju u humanitarnim aktivnostima – kaže stručni saradnik Crvenog krsta, Bela Šamu. – Sa njima radimo i prvu pomoć, to su znanja i veštine koje su im prvenstveno ovde dostupne. Kada savladaju laičku prvu pomoć, spremni su da zbrinu apsolutno sve povrede, i upravo to i privlači najveći broj novih polaznika. Imamo i predavanja o prevenciji i borbu protiv trgovine ljudima, zatim kako da prepoznaju prevare na društvenim mrežama i u oglasima, ko sve može da bude žrtva. Promociju humanih vrednosti radimo u sedam modula: od tolerancije do nenasilnog rešavanja konflikata i načina na koji mogu da izbegnu sukobe, zatim kako da ih reše, kome da se obrate, ali je, pre svega, ovo lepo druženje i upoznavanje.

U Crvenom krstu praktikuju da u Zimsku školu humanosti uvek dođu novi polaznici kako bi što više njih dobilo priliku da volontiraju.

Jedna od njih je i Milana Gajari, učenica šestog razreda Osnovne škole „Feješ Klara“.

– Prijavila sam se jer volim da pomažem ljudima. Učili smo prvu pomoć i o trgovini ljudima. Mislim da je korisno jer ovde učimo da budemo spremni da pomognemo drugima ako je potrebno – kaže Milana.

Lena Markuš je učenica četvrtog razreda škole „Žarko Zrenjanin“.

– Zanimalo me je da vidim šta se radi na ovim radionicama – priča Lena. – Učili smo o tome kako je nastao Crveni krst, pravili smo realističke rane i učimo da ih previjamo. Biću spremna da pomognem ljudima pre nego što dođe Hitna pomoć, ako je neko u nesvesnom stanju ili je povređen. Rešila sam da budem volonter u Crvenom krstu.

Trenutno kikindski Crveni krst ima 45 volontera-osnovaca u podmlatku i oko 25 volontera u omladini ove organizacije, a godišnje se, u svim programima i akcijama angažuje od 120 do 140 novih humanitaraca, svih uzrasta i životne dobi.

S. V. O.

zandarmerija

U toku je javni konkurs Ministarstva unutrašnjih poslova za pohađanje selekcione i osnovne obuke za Žandarmeriju Direkcije policije, za popunjavanje radnih mesta u odredima u Beogradu (66), Novom Sadu (30), Nišu (4) i Kraljevu (39).

Pravo učešća na konkursu imaju kandidati koji ispunjavaju sledeće uslove: da su državljani ili da imaju prijavljeno prebivalište na teritoriji Republike Srbije najmanje jednu godinu neprekidno, da imaju završeno srednje obrazovanje,  da nisu stariji od 28 godina, da poseduju vozačku dozvolu za upravljanje motornim vozilom „B” kategorije, da ne postoje bezbednosne smetnje za obavljanje poslova u Ministarstvu, da ispune uslove selekcionog testiranja i da su sposobni za pohađanje Selekcione obuke shodno rezultatima sa prethodnog lekarskog pregleda.

Prijavu na konkurs mogu podneti i kandidati koji ne poseduju vozačku dozvolu za upravljanje motornim vozilom „B” kategorije, ali će, ukoliko budu primljeni u radni odnos, biti obavezani da taj uslov ispune u roku od dve godine.

Selekciona obuka za Žandarmeriju traje 21 dan, a osnovna obuka dva meseca i obe su eliminacionog karaktera. Rok za podnošenje prijave je 31. januar.

Detaljnije informacije mogu se pronaći na sajtu Ministarstva unutrašnjih poslova.

Casni krst Novi Kozarci (4)

Plivanje za Časni krst najdužu tradiciju ima u Novim Kozarcima. U ovom mestu organizuje se od 2014. godine, kada je prvi put održano na teritoriji grada. I ove godine, 19. januara, na Bogojavljenje, posle jutarnje liturgije u Hramu Svetog Proroka Ilije, od 11 sati, plivaće se na jezeru Strelište.

Prijavljivanje je kod jereja Nikole Momirova, na broj telefona 0644463731.

Prema predanju, na dan kada je Sveti Jovan Krstitelj u reci Jordan krstio Isusa Hrista, otvorila su se nebesa i začuo se glas Boga Oca, otud i potiče naziv jednog od 15 najvećih pravoslavnih praznika. Na ovaj dan poželjno je okupati se u reci radi boljeg zdravlja. Običaj plivanja 33 metra, koliko je godina Isus poživeo, karakterističan je za Srbe.

Na prošlogodišnjem plivanju za Časni krst u Novim Kozarcima prvi je do njega doplivao doktor Srđan Ninčić iz Novog Kneževca, ortoped u bolnici u Senti.

S. V. O.

467185840-1569592590351245-4032483236567127320-n

Anđelija Rankov imala je samo devet godina kada su Žarka Trećakova, tog Krvavog januara u dvorištu Kurije streljali fašisti i kada je njena porodica sa dvojicom braće i majkom ostala bez oca.

– Preko noći su ih dovezli iz Zrenjanina i ujutru su ih izveli ovde u dvorište. On je davao novčanik sa slikama dece i novcem mom ujaku koji je bio tu, ali ujak nije smeo da priđe. Nemci su mu rekli da se okrene, nije hteo. Pucali su mu u grudi i glavu. Imao je 46 godina – priča Anđelija.

Sa nesmanjenim bolom, teška koraka danas je na spomen-ploču položila venac svom ocu, jednom od 39 streljanih te ratne 1942. godine u znak odmazde zbog ubistva trojice pripadnika nemačke poljske policije na putu Kikinda-Bašaid, avgusta 1941.

Devetorica rodoljuba iz Dragutinova i Beodre pogubljena su 3. januara – šestorica su bili partizani, dok su trojica stradala jer su bili optuženi kao pomagači. Još 30 antifašista ubijeno je, na istom mestu, 9. januara – 21 Kikinđanin i devetoro Mokrinčana, među kojima i četiri žene. Nemačka vojska optužila ih je da su bili članovi Saveza komunističke omladine Jugoslavije i Komunističke partije Jugoslavije, da su bili partizanski kuriri, da su skrivali ilegalce i prenosili oružje.

Polaganjem venaca i parastosom, danas su obeležene 83 godine od ovih tragičnih događaja. Pored potomaka poginulih, vence su položili predstavnici Grada, boračkih organizacija, Ministarstva odbrane i Policije.

Svake godine od zaborava čuvamo borce za slobodu i nevino stradale, rekao je gradonačelnik Mladen Bogdan.

– Sećajući se poginulih, odajemo im poštovanje za ono što su nam ostavili, da čuvamo i unapređujemo – naveo je Bogdan. – Istorija nas uči da moramo da budemo jedinstveni, da se zajednički borimo za našu Kikindu, da budemo na pravoj strani istorije, na srpskoj strani, na strani pravoslavlja, jer samo tako možemo da se odbranimo od velikih izazova i opasnosti koje su pred nama.

Sveštenik Miroslav Bubalo istakao je da nosimo veliki dug od stradalih i sećamo ih se u molitvama jer su za svoj narod i državu dali ono najvrednije.

Odavanje pomena poginulima dužnost je i čast koja se prenosi narednim generacijama, rečeno je na skupu.

S. V. O.

Saint-Stephen-11cent

Drugog dana po Božiću, pravoslavni vernici obeležavaju sećanje na Svetog Stefana Prvomučenika. Ovaj praznik je crveno slovo u kalendaru.

Stefan je bio Jevrejin, i to pripadnik onog jevrejskog naroda koji su živeli u grčkim oblastima i govorili grčkim jezikom. Bio je u srodstvu sa apostolom Pavlom, koji u vreme Stefanovog mučeništva još uvek nije prihvatio hrišćansko učenje.

Stradanje Svetog Stefana zbilo se godinu dana posle silaska Duha Svetoga na apostole, odnosno više od godine dana od kada se Isus Hristos vazneo na nebo. Sveti Stefan je prvi hrišćanin koji je stradao za Gospoda i zato se naziva prvomučenikom.

Naziva se i arhiđakonom, jer je bio prvi od sedam đakona koje su sveti apostoli postavili na službu u pomaganju sirotinji u Jerusalimu.

Kako kaže biblijsko svedočanstvo, Sveti Arhiđakon Stefan bio je, kao i dvanaest velikih apostola, nadahnut silom Duha Svetoga. Činio je mnoga čudesa, pomagao ljudima i sva ta njegova dobra dela pominju se u Svetom pismu Novog zaveta. U toj prvoj godini po stradanju i Vaznesenju Hristovom, Sveti Stefan je ogromnom snagom svoje vere, svojih reči i dela, podsećajući na reči zakona i proroka Starog zaveta, dokazivao Jevrejima, svojim sunarodnicima, da su oni zaista ubili Mesiju, očekivanog toliko vekova.

Zbog toga je među svojim bližnjima imao mnogo neprijatelja, ali ih je uvek pobeđivao svojim jasnim i istinitim rečima. Kako nisu mogli drugačije sprečiti njegovo propovedanje, pribegli su, uz pomoć lažnih svedoka, kleveti da je hulio na Boga i Mojsija, baš kao što se zbilo i sa Isusom Hristom. Tako su narodne duhovne starešine pobunile narod protiv Svetog Stefana. Kao i Hrista, Stefana su lažno optužili i uhapsili. Posle hapšenja, usledilo je suđenje.

Na suđenju, Sveti Stefan je odlučno i razložno pobijao jednu po jednu klevetu lažnih svedoka. Izložio je, jasno i sa velikim poštovanjem, celu istoriju Izrailja od Avrama, koji je prvi dobio obećanje o dolasku Mesije do Mojsija, o kojem je govorio sa velikim strahopoštovanjem i uvažavanjem. No, istina o Mesiji još više je razgnevila svešteničke i narodne poglavare. U tom uzavrelom trenutku, Arhiđakon Stefan pogleda u nebo i to što je ugledao objavi svima prisutnima: „Evo, vidim nebesa otvorena i sina čovečjeg gde stoji s desne strane Boga.” To je razjarilo sve njegove sudije te Arhiđakona Stefana izvedoše iz grada i ubiše kamenjem.

Među prisutnim mučiteljima bio je i Stefanov rođak Savle. On je kasnije, iskreno se pokajavši, spoznao istinu o Gospodu Isusu Hristu, primio njegovo učenje i sveto krštenje, i ostatak zemaljskog života proveo kao apostol Pavle, propovedajući jevanđeljsku istinu, šireći Hristovu reč i osnivajući crkvene zajednice.

Kada je postradao Sveti Stefan je imao nešto više od 30 godina. Njegove poslednje reči su bile: „Gospode, ne uračunaj im greh ovaj“. Stefandan je bila krsna slava Nemanjića i veoma je rasprostranjena slava među Srbima.