Iz Elektrodistribucije najavljuju da će, zbog radova na mreži, u petak, 25, aprila, od 9 do 13 sati, bez struje biti svi potrošači u Vincaidu.
Igor Crnogorac
Za dane vikenda na području Policijske uprave u Kikindi dogodile su se dve saobraćajne nezgode u kojima su tri osobe zadobile lakše telesne povrede. Materijalna šteta procenjena je na 150.000 dinara. Uzrok obe saobraćajne nezgode je radnja vozilom.
Zahtevi za pokretanje prekršajnog postupka podneti su protiv 44 učesnika u saobraćaju i izdato je 320 prekršajnih naloga. Iz saobraćaja su, zbog upravljanja vozilom pod dejstvom alkohola i psihoaktivnih supstanci, isključena dva vozača koja su i zadržana u trajanju do 12 sati jer su u krvi imali više od 1,2 promila alkohola, odnosno nedozvoljene psihoaktivne supstance.
Otkriveno je i osam prekršaja nekorišćenja sigurnosnog pojasa, 295 prekršaja prekoračenja dozvoljene brzine kretanja vozila i 59 ostalih prekršaja.
Dramska sekcija „Jožef Atila” Kulturno-umetničkog društva „Eđšeg” iz Kikinde postigla je izvanredan uspeh na 29. Susretima amaterskih pozorišnih ansambala vojvođanskih Mađara, održanim u Temerinu. Sa najnovijom predstavom „Polusnovi”, po delu Petera Boldižara, u režiji Šandora Kiralja, ansambl je poneo titulu apsolutnog pobednika festivala, osvojivši nagradu „Pataki Laslo” za najbolje tradicionalno izvođenje, u konkurenciji 16 predstava iz cele Vojvodine.
Takođe su dobili poziv da „Polusnove” izvedu na sceni Pozorišta „Kostolanji Deže” u Subotici. Uz to, Norbert Đuranki osvojio je nagradu za najbolju glavnu mušku ulogu, koja podrazumeva besplatno učešće u kampu za talentovane glumce, koji se svake godine održava u Senti.
Predsednica KUD -a „Eđšeg” i članica Nacionalnog saveta mađarske nacionalne manjine, Ramona Tot, kaže da je ovaj veliki uspeh rezultat izuzetnog zalaganja svakog člana ansambla.
– Velika je radost za mene lično, ali i za celo naše društvo, što je predstava „Polusnovi” postigla izvanredan uspeh na ovogodišnjem Susretu. Iskreno me raduje što se Šandor Kiralj istrajno i predano bavi i odraslim i mlađim glumcima i posebno mi je drago što su Norbert Đuranki i David Čikoš prihvatili glavne uloge u najnovijem komadu. Mislim da su izuzetno dobro osetili svoje likove i da je njihova međusobna igra na sceni funkcionisala sjajno. Ponosna sam na svakog člana ansambla „Jožef Atila” jer, pored svojih svakodnevnih obaveza, večeri i vikende posvećuju učenju teksta, dolaze na probe, izrađuju plakate, bave se svetlom i tonom, sufliraju, pripremaju kraće komedije poput jednočinki, a na raznim manifestacijama našeg udruženja nastupaju kao recitatori i naratori. Timski duh je izuzetno važan i odlično funkcioniše unutar njihove ekipe. Čestitam svima koji su doprineli realizaciji ovogodišnje nagrađene predstave – rekla je Ramona Tot.
Pored nagrađenih glumaca, u predstavi „Polusnovi”, koja je premijerno izvedena prošle subote, igraju i Vivijen Fazekaš, Teodor Sili i reditelj Šandor Kiralj.
Tokom deset dana trajanja festivala u Temerinu, amaterske pozorišne grupe predstavile su svoja najnovija ostvarenja u raznovrsnim žanrovima – od komedija i drama do poetskih kompozicija i predstava za decu.
Susreti su održani u organizaciji Kulturno-umetničkog društva „Širmai Karolj” iz Temerina, Kulturnog saveza vojvođanskih Mađara, Zavoda za kulturu vojvođanskih Mađara, i uz podršku Nacionalnog saveta mađarske nacionalne manjine i Pokrajinskog sekretarijata za kulturu, javno informisanje i odnose s verskim zajednicama.
Festival je ponovo potvrdio svoj značaj kao snažan podsticaj očuvanju mađarskog jezika, kulture i identiteta, ali i kao prilika za razmenu iskustava, povezivanje i promociju pozorišnog amaterizma širom Vojvodine.
S. V. O.
Cveti su pokretni hrišćanski praznik koji obeležava Hristov ulazak u Jerusalim, nedelju dana pred Vaskrs koji će, ove godine, pravoslavni i katolički vernici obeležiti istog dana. Cveti simbolizuju buđenje prirode, duhovnu obnovu i donose radost uoči najvećeg hrišćanskog praznika. Danas je jedan od retkih dana u Velikom postu kada je dozvoljeno jesti ribu.
Prema jevanđelju, narod je Hrista dočekao s palmovim grančicama i cvećem, slaveći Ga kao cara mira. Kod nas se umesto palmi u crkvu nose vrbove grančice, tisa, šimšir ili maslina – simboli života i radosti.
Uoči praznika, deca i devojke izlaze u prirodu i beru cveće: ljubičice za lepotu, dren za zdravlje, margarete za sklad, a vrbove grančice za napredak. Cveće se ostavlja u vodi preko noći, a ujutru se ta voda koristi za umivanje, ponekad i sa zlatnim prstenom u njoj – za blagoslov i lepotu.
Prema verovanju, onaj ko prvi ubere cvet na Cveti ima pravo na želju – ako u nju iskreno veruje. Nekada su mladići pravili bukete devojkama, svaki cvet nosio je svoju poruku. Ljudi su se kitili, izlazili u šetnje, slavili život i prirodu.
Cveti su i narodni praznik – upravo tog dana 1815. Miloš Obrenović podigao je Drugi srpski ustanak. Od Cveti pa do Duhova ne bere se cveće – veruje se da tada dobija posebnu, svetu namenu.
Cveti su praznik koji povezuje ljubav, veru i tradiciju. Dan kada cveće ne govori samo mirisom, već i jezikom duše.
S. V. O.
(Foto: Wikimedia – Petar Milošević, Pixabay)
Na Lazarevu subotu ili Vrbicu, u Crkvi Svetog Nikole na trgu osveštana je vrba koja je deljena građanima. Litija je, zajedno sa vernicima, među kojima je, po običaju, bilo i dece, išla oko Hrama.
Današnje vrbove grančice, smatra se, zamena su za palmine, kojima je razdragani svet dočekao Isusa Hrista na ulazu u Jerusalim posle Lazarevog vaskrsavanja, a deca nose zvončiće, najavljujući njegov dolazak.
Hristov poslednji, carski, svečani ulazak u Jerusalim obeležava se u nedelju, tačno sedam dana pre Uskrsa, kao praznik Cveti.
S obzirom na to da se u našim krajevima ovi praznici svetkuju u proleće, prati ih i branje cveća i pravljenje venčića.
Do Drugog svetskog rata Vrbica se proslavljala i kao školska svečanost.
Kikindski ogranak Humanitarne organizacije „Srbi za Srbe“ danas na trgu, kod Hrama Svetog Nikole, organizuje akciju „Krofne iz bloka“. Kupovinom krofni, odnosno dobrovoljnim prilogom, Kikinđani pomažu porodici Mijucin iz Mokrina. Akcija se održava uz blagoslov Srpske pravoslavne crkve.
– Ovo je jedna od akcija Organizacije „Srbi za Srbe“ i prva koju organizujemo u Kikindi. Prodajemo krofne, odnosno ljudi daju koliko žele, kao prilog za porodicu Mijucin kako bi im se kupila kuća i obezbedili normalni uslovi za život. Danas se upravo ova akcija – „Krofne iz bloka“, održava u više gradova u Srbiji, i novac se uplaćuje na račun Organizacije za porodice koje odrede lokalni ogranci. Imamo 200 krofni, spremale su ih naše majke, supruge i sestre – kaže Borislav Naumović, jedan od organizatora i dodaje da se krofne dobro prodaju i da Kikinđani rado podržavaju ovu akciju sa humanim ciljem.
Porodica Mijucin: Milan i Anđelija, i njihovo petoro dece, žive u trošnoj kući bez struje, a njih petoro ima ozbiljnih zdravstvenih problema. Dvogodišnja Biljana, Ognjen (7), Nevena (16), Branislava (17) i Sanja (19) nemaju uslova za zdravo odrastanje.
Zato je Humanitarna organizacija „Srbi za Srbe“ koja je već pomogla i pomaže mnogim porodicama zahvaljujući prilozima dobrih ljudi, i Mijucine uvrstila u porodice kojima je hitno potrebna pomoć.
Procenjeno je da im je za normalne uslove stanovanja potrebno 54 hiljade evra, od čega je već sakupljeno 39 hiljada, stoji na sajtu Organizacije. Pomoć se može uputiti i slanjem SMS-a na 7763 (200 dinara) uplatom na račun 160-279491-71 (Banca Intesa – svrha uplate: za porodicu Mijucin), a na sajtu Organizacije mogu se pronaći i podaci o ostalim načinima uplate pomoći.
Ukoliko ste danas na Vrbici, možete doći i po „krofnu iz bloka“ i na taj način učiniti humano delo.
S. V. O.
(Foto: Kikindski portal i Humanitarna organizacija „Srbi za Srbe“)
Sutra, 12. aprila, obeležavamo Lazarevu subotu, poznatu i kao Vrbicu – veliki i radosni praznik koji je posvećen deci. Na ovaj dan, pravoslavni vernici unose vrbove grane u crkve, koje ostaju tamo do nedeljne liturgije na Cveti, kada se vrši ritual blagosiljanja vrbe.
Lazareva subota je praznik koji slavi Isusa Hrista i njegovo čudo vaskrsenja Lazara iz mrtvih. Vrbica se uvek obeležava u subotu, na dan koji prethodi Cvetima, nedelji koja vodi ka Vaskrsu. Na Lazarevu subotu vernici nose grančice vrbe, simbolizujući svečani ulazak Isusa u Jerusalim, kada su ga pozdravili njegovi sledbenici.
Prema jevanđeljima, Lazar je vaskrsnut u Vitaniji, čime je Hristos najavio novu veru u vaskrsenje. Ovaj praznik je poznat i kao Vaskrsenje Lazara Četvorodnevnog, a ima duboko značenje kao pobeda života nad smrću. Na Lazarevu subotu se na bogosluženjima pominju Hristova stradanja i Lazarevo vaskrsenje kao obećanje vaskrsenja za sve vernike.
Iako je vaskrsenje Lazarevo izazvalo gnev prvosveštenika, koji su zbog toga doneli odluku da pogube Spasitelja, ovaj događaj je bio velikim znakom nove vere i nade. Prema predanju, Lazar je nastavio da živi još 30 godina nakon svog vaskrsenja, propovedajući hrišćanstvo kao kiparski arhiepiskop.
U isto vreme, pravoslavni vernici obeležavaju i Vrbicu, koja počinje službama bdenja na Cvetnu nedelju, obeležavajući svečani Hristov ulazak u Jerusalim. Vrbica je praznik dečje radosti, jer je Hristos rekao: „Pustite decu k meni, jer takvih je carstvo nebesko“.
Tog dana, majke oblače svoju decu u svečanu odeću, ukrašavaju ih zvončićima vezanim za trobojku i venčićima od vrbe koje im stavljaju na glavu, a zatim ih vode u crkvu. Vrbove grane se kasnije odnose kućama i stavljaju pored ikona i kandila.
Vrbove grane koje se tada dele vernicima, simbolizuju palmine grane kojima su hrišćani pozdravljali Spasitelja na ulasku u Jerusalim.
Sajam zapošljavanja, mesto susreta poslodavaca i sugrađana koji su u potrazi za poslom, održan je danas 20. put, u sali Sportskog centra „Partizan“. Manifestacija je izazvala veliko interesovanje kako Kikinđana, tako i meštana drugih opština Severnobanatskog okruga.
Potrebu za radnicima iskazalo je 27 poslodavaca iz grada i iz susednih opština, koji su ponudili ukupno 217 radnih mesta – od onih za nekvalifikovanu radnu snagu do pozicija za visokoobrazovane kandidate, najviše za diplomirane elektro i mašinske inženjere. Najveća potražnja, međutim, bila je za kandidatima sa završenom srednjom školom.
Sajam je svečano otvorio gradonačelnik Kikinde, Mladen Bogdan. On je istakao da je manifestacija rezultat dugogodišnje saradnje Grada i Nacionalne službe za zapošljavanje i da predstavlja važnu priliku za nezaposlene da direktno stupe u kontakt sa poslodavcima.
– Veliki je značaj Sajma, jer sugrađani imaju priliku da komuniciraju sa poslodavcima, predstave svoje radne biografije i da dobiju odgovore na sve što ih zanima. Ovo je saradnja koja traje već dve decenije. Prema našim informacijama, uvek su potrebni stručnjaci, poput operatera na CNC mašinama, manuelnih radnika u proizvodnim pogonima i na linijama, kao i trgovaca. Broj nezaposlenih u našem gradu već godinama je minimalan. Privredna kretanja su dobra, ali zbog geopolitičkih dešavanja i unutrašnjih izazova u poslednjih nekoliko meseci, privreda oseća izvesne pritiske. Ipak, nadamo se stabilizaciji i novim šansama za investitore. Očekujemo i da će postojeći poslodavci unaprediti svoje poslovanje, te nastaviti dobru saradnju sa Gradom – poručio je Bogdan, poželevši sugrađanima sreću u pronalasku zaposlenja.
Direktorka filijale Nacionalne službe za zapošljavanje u Kikindi, Jelena Mitrović, istakla je da je na Sajam pozvano oko hiljadu nezaposlenih.
– Prijavio se veći broj poslodavaca nego što smo očekivali. Iskazali su potrebu za 217 radnika, od nekvalifikovane radne snage do visokoobrazovanih. Najviše ponuda ima za kandidate sa završenom srednjom školom, ali se traži i kadar sa visokim obrazovanjem. Ovo je odlična prilika da se nezaposleni lično predstave. Poslodavci nam se sve češće obraćaju zbog nedostatka radnika, uključujući i zahteve za stranom radnom snagom. Moja poruka je da mi imamo dovoljno ljudi u potrazi za zaposlenjem. Trenutno su na evidenciji 1.962 nezaposlena iz grada i okoline, od čega je polovina sa ili bez završene osnovne škole. Na Sajam smo pozvali i učenike završnih razreda Ekonomsko-trgovinske škole, kuvare i konobare, jer je potražnja za tim profilima velika. Imamo i programe finansijske podrške za poslodavce za prvo angažovanje radnika i njihovo kasnije zapošljavanje. Nakon prošlog Sajma, zaposlilo se 340 osoba, što je 30 odsto onih koji su predali svoje prijave, sa teritorije celog Okruga – navela je Mitrović.
Anđela Tatalović iz Sektora za ljudske resurse Kompanije „Jafa“ istakla je da, kao i prošle godine, imaju veliki broj prijava.
– Posle prošlogodišnjeg Sajma posao je dobilo više desetina ljudi. Trenutno imamo otvorene pozicije u proizvodnji, magacinu, nabavci i održavanju. Ukupno je reč o desetak radnih mesta – i za NKV radnike i za visokoobrazovane, pre svega ekonomskog i tehničkog profila – rekla je Tatalović.
Ispred štanda kompanije „Senta prometa“ takođe je vladalo veliko interesovanje.
– Na teritoriji Kikinde imamo šest, a ukupno 66 maloprodajnih objekata u krugu od 50 kilometara od centrale. U ovom trenutku tražimo trgovce, poslovođe i mesare, ukupno nudimo deset radnih mesta. Rad nije ograničen na Kikindu, ali se putni troškovi pokrivaju. Već smo prikupili više desetina prijava. Uvek imamo dobar izbor kandidata i mogućnost da angažujemo kvalitetnu radnu snagu – navela je Marta Kopas, menadžer maloprodaje.
Zorana Puc i Marija Vujović, predstavnice livnice „L Belije“, predstavile su ponudu ove fabrike.
– Nudimo pozicije u mašinskoj proizvodnji – za operatere na CNC mašinama, kao i u finalnoj vizuelnoj kontroli. U livačkoj proizvodnji tražimo operatere u pogonima i u jezgrovnici. Takođe organizujemo i obuku kandidata uz mentorstvo. Zadovoljni smo interesovanjem i brojem prijava – rekla je Marija Vujović.
Ponuda Sajma zaiteresovala je zaposlene, među kojima je i Nebojša Senćanski iz Kikinde, po zanimanju moler.
– Razgledam da vidim kakva je ponuda radnih mesta, možda pronađem nešto što mi više odgovara – kaže Nebojša.
Gordana Ristić, koja je završila školu za obezbeđenje, takođe je u potrazi za radnim angažovanjem.
– Već sam radila i u struci i u proizvodnji i imam mnogo iskustva – kaže Gordana. – Predaću prijavu na nekoliko mesta, a u odabiru mi je najvažnija plata.
Prema podacima NSZ, na evidenciji Severnobanatskog okruga trenutno je 4.940 nezaposlenih. Oni koji nisu bili u prilici da posete Sajam, mogu da se obrate svom savetniku u Službi i da dobiju uvid u ponudu radnih mesta.
S. V. O.
Manifestacija „Kukuruzno proleće“, u organizaciji Udruženja žena „Novi Kozarci“, održana je danas četvrti put u ovom mestu. Događaj takmičarskog karaktera odvijao se u prostorijama Udruženja vozača, a podršku su, kao i prethodnih godina, pružili Mesna zajednica i Grad Kikinda.
Predsednica Udruženja, Boja Oljača, istakla je da je namera očuvanje starih običaja u pripremanja jela.
– Ideja naše manifestacije jeste da održimo tradiciju našeg sela i krajeva iz kojih potičemo. Ovde su jela koja su sva napravljena od kukuruznog brašna – proje, pite, palačinci… Atrakcija na današnjoj manifestaciji su cicvara i skrobovo mleko.
Uz domaćine, učešće su uzela i udruženja žena sa kojima „Novi Kozarci“ sarađuju: UŽ „Kikinda“, „Suvača“ i SUBNOR-a, kao i udruženja iz Kumana, Iđoša, Aleksandrova, Ruskog Sela i Banatskog Velikog Sela.
Ovogodišnje pobednice, prema oceni tročlanog stručnog žirija, su članice Udruženja žena „Livađanke“ iz Aleksandrova koje su osvojile prvo i treće mesto. Najbolja je bila pogača ukrašena vlašcem i sirom, odlučio je žiri. Drugo mesto pripalo je UŽ „Đura Jakšić“ iz Srpske Crnje.
Manifestaciju je posetila i Marijana Mirkov, članica Gradskog veća za kulturu i turizam.
– Ovo je lep primer kako jedna mala lokalna zajednica može da spoji tradiciju, kulturu i duh zajedništva. Vredne žene danas su nam pokazale šta sve može da se napravi od kukuruza. U stvari, napravile su lepu priču – spojile su ono što su njihove bake pravile sa onim što će ostaviti svojoj deci. To je duh tradicije i kulture koji Grad Kikinda uvek podržava – poručila je Marijana Mirkov.
Snežana Narančić Janjilović, predsednica UŽ „Kikinda“, podsetila je da ovakva druženja imaju veliki značaj za očuvanje gastronomske tradicije.
– Kada se prave jela od kukuruznog brašna, drukčiji su konzistencija testa i ukus. Nekada je pšenice bilo malo, bila je skupa, i sve se pravilo od kukuruznog brašna. Drago mi je što čuvamo uspomenu na to šta su naši stari jeli. Pravila sam hleb od kukuruznog brašna, koji je nekad bio svakodnevica na trpezi. Sve što se pravi od pšeničnog, može i od kukuruznog brašna.
Manifestacija „Kukuruzno proleće“ pokazala je značaj negovanja gastronomskog nasleđa, ali i zajedništva, koje članice udruženja vrlo dobro prepoznaju.
S. V. O.
U vrtiću „Poletarac“ u Kikindi mališani su uživali u nesvakidašnjem druženju, u danu koji je bio posvećen bakama. Na temu „Uloga bake u jednoj porodici“, vaspitači su, na kreativan način, animirali decu, a posebna gošća bila je baka Zorica Jović, bibliotekarka u biblioteci „Branko Ćopić“ u Banatskom Velikom Selu.
Druženje je započelo čitanjem bajki, a zatim su se deca, zajedno sa baka Zoricom, oprobala u mešenju kiflica. Uz igru i pesmu, deca su sa gošćom podelila radost susreta i novih iskustava.
Na kraju događaja, mališani su na poseban način izrazili svoju zahvalnost – poklonili su baki Zorici radove koje su sami nacrtali.
