јануар 26, 2026

Igor Crnogorac

Upis-SSS-(4)

Upis u srednje škole u Kikindi počeo je danas i doneo manja iznenađenja u izboru učenika, što je posledica i činjenice da je ove školske godine osnovno obrazovanje u opštini završilo 70 đaka manje nego lane, dok se upisne kvote nisu menjale.

Svršenim osnovcima ponuđena su i dva nova smera, ali se smanjen broj učenika već odrazio na teže popunjavanje pojedinih obrazovnih profila, na kojima će mesta ostati za upis u avgustu.

Ekonomsko-trgovinska škola popunila sva mesta

Jedina škola u kojoj su sva mesta popunjena u prvom roku je Ekonomsko-trgovinska škola, u kojoj je najveće interesovanje i najbolji prosek učenika zabeležen na smeru ekonomski tehničar, kao i na novootvorenom smeru pravno-poslovni sekretar, ističe direktor Robert Vunjak.

U ovu školu upravo se upisuje 112 novih učenika, raspoređenih u četiri odeljenja i pet obrazovnih profila. Pored dva najtraženija, zadržani su i trogodišnji smerovi: kuvar (jedno odeljenje) i kombinovano odeljenje za trgovce i konobare.

– Novi smer je izazvao veliko interesovanje i pokazao se kao pravi izbor. Prethodno smo istraživali tržište i sarađivali sa Nacionalnom službom za zapošljavanje. Profil je u deficitu, a na njemu i na smeru ekonomski tehničar su najbolji učenici – kaže Vunjak. – Imamo i blago povećanje broja bodova, što znači da se kod nas upisuju sve bolji đaci. Preko 80 odsto je upisano po prvoj želji. Škola dobija pozive od roditelja i đaka koji nisu uspeli da se upišu, ali su kvote popunjene i ne očekuju se promene. Upisano je 17 učenika koji žive van teritorije Grada.

Gimnazija upisuje manje učenika

Gimnazija „Dušan Vasiljev“ ponudila je četiri odeljenja (112 mesta): po dva za društveno-jezički i prirodno-matematički smer. Ipak, upisano je 80 učenika.

– Većina učenika je raspoređena u prvom krugu. S obzirom na ukupan broj đaka, verujem da ćemo sa ovim brojem započeti školsku godinu – kaže direktorka Mirjana Dražić.

Najveći broj bodova bio je potreban za prirodno-matematički smer – od 75 do 100, dok se društveno-jezički upisuje sa 50 do 90 bodova.

Prošle godine Gimnaziju je upisalo 111 učenika, a nakon prebacivanja i odustajanja, prvu godinu završilo je njih 90.

Narednu školsku godinu ovde će pohađati i učenici iz Zrenjanina, Novog Miloševa i Bele Crkve, kažu u školi.

Tehnička škola: iznenađenje na popularnom smeru

U najvećoj srednjoj školi, Tehničkoj školi „Mihajlo Pupin“ kojoj, iz godine u godinu, raste popularnost, doživeli su malo iznenađenje u ovom upisnom roku.

– Po planu imamo sedam odeljenja i osam obrazovnih profila. Upisana su 183 učenika, a ostalo je 13 slobodnih mesta – 12 za smer elektrotehničar računara i jedno za tehničara za CNC mašine – kaže direktorka Milanka Halilović.

Smer elektrotehničar računara je prethodnih godina bio jedan od najtraženijih, pa će u Školi ispitati šta je uzrok pada interesovanja i, moguće, izmeniti ponudu, dodaje direktorka.

Trogodišnji smerovi (vozači, bravari, zavarivači, operateri mašinske obrade) popunjeni su po prvim željama. Najviše odličnih učenika upisalo je smer tehničar informacionih tehnologija, kao i tehničar drumskog saobraćaja. Neočekivano veliko interesovanje bilo je i za smer elektrotehničar za elektroniku na vozilima. Upisano je i 35 učenika iz okolnih mesta: Čoka, Ostojićevo, Novi Kneževac.

Srednja stručna škola takođe ponudila novi smer

U Srednjoj stručnoj školi „Miloš Crnjanski“ od ove godine postoji i novi trogodišnji smer – medicinski negovatelj. Škola upisuje po jedno odeljenje na četvorogodišnjim smerovima: medicinska sestra-tehničar, arhitektonski tehničar i tehničar za hemijsku i farmaceutsku tehnologiju. Trogodišnji smer za pekara i operatera u prehrambenoj industriji postoji kao kombinovano odeljenje.

– Četvorogodišnji smerovi su popunjeni, a ostalo je mesta na trogodišnjim. Najbolji đaci su nam na smeru medicinska sestra-tehničar, gde je donji prag bio 78 bodova – kaže direktor Milorad Karanović. – I u ovu školu upisuju se učenici iz drugih opština – njih 24. Moja preporuka je da đaci danas i sutra dođu u školu, da se upoznaju sa svojim odeljenjem i razrednim starešinom.

Šta je potrebno za prijavu

Upis u srednje škole traje danas i sutra, elektronskim putem na portalu Moja srednja škola ili lično u školama, od 8 do 15 sati. Zbog rekonstrukcija, izmešten je upis u dve škole: gimnazijalci se upisuju u Centru za stručno usavršavanje (Nemanjina 23), a đaci Ekonomsko-trgovinske škole u zgradi u Vojvode Putnika 2.

Za upis su potrebni:

– prijava za upis (dobija se u školi),

– uverenje o završenom završnom ispitu,

– originalno svedočanstvo o završenoj osnovnoj školi (6, 7. i 8. razred),

– izvod iz matične knjige rođenih,

– uverenje o obavljenom lekarskom pregledu.

Uslov za upis na četvorogodišnje smerove je minimum 50 bodova.

Kamp-Kozma-i-Damjan-(5)

U Hramu Svetih Kozme i Damjana u toku je 17. Dečiji duhovni sabor – sedmodnevni kamp ispunjen duhovnošću, radošću, kreativnošću i zajedništvom.

– Ovim saborom želimo da decu približimo crkvi, i crkvu deci – kaže protojerej Boban Petrović, starešina Hrama. – Cilj nam je da najmlađi, kroz druženje i radost, dožive ovaj sveti prostor i upoznaju nas, veroučitelje i saradnike koji svaki dan Sabora provode s njima. Svake godine dolaze nam sve mlađa deca, jer stariji u novije vreme češće biraju druge sadržaje. Zato im nudimo aktivnosti prilagođene njihovom uzrastu i obojene verskim smislom.

Ovogodišnje teme Sabora su krštenje, božićni i vaskršnji običaji, krsna slava – sve ono što deca već prepoznaju u svojim domovima.

Na radionicama ikonopisanja, kaligrafije, izrade ukrasa od različitih materijala, kao i na muzičkim i radionici pružanja prve pomoći, sa decom rade veroučitelji, vaspitačice i saradnici iz drugih ustanova u gradu. U toku kampa, deca će dva dana i postiti, kako bi u nedelju mogla da se pričeste, budući da je u toku Petrovski post, rekao je otac Boban.

Sofija Jegarski, vaspitačica u penziji i dugogodišnja saradnica Hrama, vodi radionicu „Ruke u testu“.

– Radimo ukrase od testa na temu pravoslavnih običaja i tradicije. Deca uživaju u tome – kaže.

Đorđe Drobnjak, devetogodišnjak iz Novog Sada, svakog leta dolazi kod bake i učestvuje na Saboru.

– Volim sve radionice, ali najviše likovnu i „Ruke u testu“. Deca su ovde baš dobra – rekao nam je Đorđe, dok je sa drugarima pravio ukrase od testa.

Darinka Radovanović, mentorka kaligrafske radionice, već tri godine decu upoznaje sa starim pismima.

– Pripremim im šablone kao bojanke, a ove godine imamo čak dve devojčice koje žele da uče crkvenoslovensku kaligrafiju. To me veoma raduje.

Ikonopisac Velinka Miletin sa mališanima radi od prvog Sabora.

– Deca ikonopisanju prilaze srcem, svako na svoj način. Ovde je uvek puno radosti – kaže Velinka čija unuka Kristina Miletin (11) takođe učestvuje.

– Naslikala sam Bogorodicu sa malim Isusom u pećini. Volim da slikam, ali samo ikone – kaže Kristina, koja sledi bakine i majčine stope.

Završna svečanost Duhovnog sabora biće održana u nedelju, 6. jula, u 20 sati u porti Hrama. Biće priređena izložba dečjih radova, a priredba će biti posvećena Svetom Jovanu Šangajskom, koji je centralna tema ovogodišnjeg Sabora. Ovaj srpski svetitelj, poštovan širom hrišćanskog sveta, rođen je u Rusiji, a početkom 20. veka je, kao izbeglica, došao u Srbiju, gde je između ostalog bio i profesor u kikindskoj Gimnaziji.

S. V. O.

Masinci-60-godina-(6)

U školi iz koje su, pre šest decenija, izašli kao prvi mašinski tehničari u gradu, ponovo su ušli u svoju učionicu, ovoga puta da bi obeležili 60 godina od mature. Ispred zgrade sadašnje Tehničke škole „Mihajlo Pupin“ sačekali su da stignu svi koji su mogli i raspričali se na stepeništu kao nekada, kao da su se sinoć rastali na maturskoj večeri.

– Žive su uspomene. Kada se sretnemo, mi smo kao drugari koji se nisu ni rastajali – kaže Miloš Trifunac, diplomirani mašinski inženjer. – Lepa su sećanja.

Prva srednja mašinska škola upisala je, te 1961. godine, dva puta više od predviđenog broja učenika – čak 80, samo dečaka. Na ovu godišnjicu stiglo je njih petnaestak.

– Istovremeno je osnovana i Građevinska tehnička škola. Sa njima smo bili rivali jer smo bili suprotne struke, pa smo se stalno borili za premoć, ko je bolji. To smo rešavali na fudbalskim utakmicama na ŽAK-ovom stadionu i uvek smo ih pobeđivali. Bili smo, ipak, dobri drugari. Mnogi su dolazili iz sela, iz Mokrina su putovali vozom, a do stanice na kraju grada trebalo je stići pešice – priča Miloš.

Škola im se selila nekoliko puta. Počeli su u zgradi Škole učenika u privredi (ŠUP) koja sada pripada Ekonomsko-trgovinskoj školi. Drugi razred su završili u školi „Đura Jakšić“, a u trećem su stigli u dvorište zgrade sadašnje Tehničke škole „Mihajlo Pupin“, gde su bile izgrađene i radionice za praktičnu nastavu.

– Ovde smo naučili da držimo turpiju i ostale mašinske alate, mada smo često odlazili i u tadašnju „Livnicu željeza i tempera“. Učionica nam je bila odmah tu, prva s leve strane – pokazuje Miloš.

„Ti si, mali, ovde zalutao“

Među ponosnim mašincima, bilo je i onih koji su imali sasvim drukčije ambicije, kao Rajko Popović, dugogodišnji direktor lista „Komuna“ i Radio Kikinde, i predsednik opštine u dva mandata.

– Zakasnio sam na upis, Gimnazija je bila popunjena, jedino je ovde bilo mesta. Već posle mesec dana, profesor Lepedat mi je rekao: „Zašto ti, mali, nisi upisao Gimnaziju, ti si ovde zalutao“. Znao sam to. Nisam bio baš dobar đak, voleo sam da „hvatam krivine“, imao sam dosta izostanaka, uglavnom opravdanih. Ali nisam ponavljao nijednu godinu, završio sam ovu školu. Onda sam otišao na Fakultet političkih nauka, odsek novinarstvo.

I bio je novinar, ceo radni vek.

– I ja sam prvo otišao u Livnicu, radio sam kao tehničar u birou, ali su me ubrzo prebacili u fabrički list jer sam već tada bio dopisnik „Politike“. Ostao sam tamo četiri godine. Od 1982. godine sam radio u tadašnjoj „Komuni“, bio sam direktor i glavni i odgovorni urednik do 5. oktobra 2.000. godine.

Strogi profesori i odgovorni đaci

– Mislim da je onda bilo mnogo strože, imam unuke pa mogu da uporedim. I čini mi se da su učenici bili odgovorniji, ali tu sebe ne ubrajam – novinarski objektivno konstatuje Popović. – Dragutin Kapun nam je bio razredni, a Dragica Rilke je predavala srpski i nikada mi nije davala peticu, uvek samo četvorku. A moji drugovi se onda žale: „Treba da mu date peticu“ – valjda su smatrali da dobro pišem. Ona nije htela jer sam bio malo nestašan, upadao sam joj u reč i zbunjivao je dok predaje.

Popović je imao i uspešnu političku karijeru – dva puta je bio predsednik opštine – 1989. i od 1993. do 1996. godine.

– Nikada mi niko nije tražio neku uslugu ili privilegiju. Mi smo bili fini, lepo vaspitani, mašinci – kaže i upozorava sa osmehom: „Planiram da dođem i na 70 godina mature“.

„Desetkovani smo“

Sećanja su navirala jedno za drugim, kao na nekoj davnoj maturskoj proslavi.

– Sastajali smo se redovno, na pet, pa na deset godina. Iz dva odeljenja, 80 đaka, ovde je danas petnaestoro, neki su se javili da su bolesni i da ne mogu da dođu. Svejedno, desetkovani smo. Ja sam godinu dana mlađi od ove generacije (zvoni za početak časa, ali se, u pozadini, atmosfera u učionici ne umiruje). Dosta nas je otišlo na Mašinski fakultet u Novi Sad. Poslednje dve godine bio sam stipendista Livnice i odmah po diplomiranju tamo sam se i zaposlio. Mi smo bili prvi mladi mašinski inženjeri sa fakultetom. Počeo sam u Konstrukcionom birou, kao projektant mašina, onda smo formirali Sektor za razvoj novih proizvoda, a zatim i Istraživačko-razvojni institut Livnice. U  fabrici sam ostao 40 godina – priča Mišo Francuski iz IV a.

Okupljanje kao dan posle

Prve mašince dočekala je direktorka Tehničke škole „Mihajlo Pupin“, Milanka Halilović. Pozdravila ih je u učionici, u atmosferi žamora malog odmora.

– Želim vam da dođete i sledeće godine i da pronađete i one koje sada niste pronašli, da se ne osipate, nego da vas bude sve više. Niste gosti, ovo je vaša škola („Osnivači!“, dobacuje se iz zadnjih klupa). Ovde ste proveli najlepši i najbezbrižniji deo života. Naša vrata su vam otvorena, u školu se treba vraćati i sećati se mladosti – dođite da se osećate mlađima i zdravijima.

I zaista, u svojim klupama, nekadašnji petnaestogodišnjaci izgledali su kao da su se, ta nevina mladost i energija pobednika, uselile u njih. Utvrdili su i da nameravaju da se vraćaju svake godine. Prepoznali su to. Činilo se da je, na ovaj susret, zakasnilo jedino – vreme.

S. V. O.

 

LIVNICA JE VAPILA ZA MAŠINCIMA

Iako ih je život odveo na različite strane, većina je svoj radni vek započela u istoj fabrici. „Livnica željeza i tempera“ je, u to vreme, bila u velikom usponu, izgrađivale su se nove hale, dolazili su stručnjaci sa novosadskog Mašinskog fakulteta. Iz prve generacije polovina je odmah dobila posao u ovoj fabrici, a dosta njih je nastavilo školovanje na Višoj tehničkoj školi u Zrenjaninu i na fakultetima sa livničkom stipendijom – kaže Miloš Trifunac koji se, takođe,  po završenom Mašinskom fakultetu, ovde zaposlio.

Migranti-obuka-(5)

U Svečanoj sali Gradske kuće u Kikindi danas je održana obuka za zaposlene u javnom sektoru na temu „Prevencija trgovine ljudima“, u organizaciji Grada Kikinde i Povereništva za izbeglice i migracije, uz podršku Komesarijata za izbeglice i migracije Republike Srbije (KIRS).

Obuka je realizovana u okviru Programa podsticaja za sprovođenje mera i aktivnosti za jačanje tolerancije prema migrantima i kapaciteta jedinica lokalne samouprave u oblasti upravljanja migracijama za 2024. godinu, i u skladu sa Lokalnim akcionim planom grada Kikinde za upravljanje migracijama 2022–2027, kao i planiranim aktivnostima Lokalnog tima za borbu protiv trgovine ljudima.

Na značaj ovakvih obuka ukazao je Nenad Simić, nacionalni koordinator za borbu protiv trgovine ljudima i rukovodilac Kancelarije za koordinaciju aktivnosti u MUP-u Srbije.

– Republika Srbija usvojila je novu strategiju u oblasti trgovine ljudima za period 2024-2029. godine. U okviru akcionog plana osnovano je 17 lokalnih timova, među kojima je i tim u Kikindi. Zakon koji je u pripremi, a deo je reformske agende za Zapadni Balkan, prepoznaje značaj lokalnih timova. Najčešće žrtve trgovine ljudima su deca i migranti, a ključno je prepoznati rizične kategorije na vreme i prijaviti nadležnim institucijama – rekao je Simić.

Obuci je prisustvovao i Željko Radu, član Gradskog veća zadužen za socijalnu zaštitu, demografiju, osetljive grupe i ljudska prava.

– Ovo je važna mera u okviru Lokalnog akcionog plana i aktivnosti tima za sprečavanje trgovine ljudima. Obuke su značajne za zaposlene u javnom sektoru jer doprinose sticanju novih znanja i veština, poboljšanju kompetencija i podizanju svesti – istakao je Radu. – Grad je u prošlosti pružao podršku migrantima iz ratom zahvaćenih područja. Sa smanjenjem broja migranata, prihvatilište je zatvoreno, ali obaveze iz Akcionog plana traju do 2027. godine. Kikinda je jedna od prvih opština koja je izradila migracioni profil sa ciljem da pomogne ljudima u povratku u matične zemlje. Važna je međusektorska saradnja, naročito sa ustanovama socijalne zaštite i MUP-om, jer su žrtve trgovine ljudima često i žrtve nasilja.

Radu je dodao da je drugi deo aktivnosti usmeren na povratak dijaspore u Srbiju, kako bi se stvorili uslovi za njihovu saradnju i ulaganje u lokalnu zajednicu.

Milan Đokić, regionalni koordinator u Komesarijatu za izbeglice i migracije, podsetio je da su se na javni poziv KIRS-a za dodelu sredstava u iznosu od milion dinara, za aktivnosti u korist migrantske populacije, prijavile četiri lokalne samouprave, među kojima je i Kikinda. Sredstva su namenjena održavanju radionica, obuka, unapređenju informisanja i drugim aktivnostima od značaja za populaciju migranata

O praktičnim veštinama u radu sa žrtvama, posledicama trgovine ljudima i načinima prepoznavanja rizika govorili su Sanja Savić i Miroslav Jovanović iz Centra za zaštitu žrtava trgovine ljudima.

Prema podacima Komesarijata za izbeglice i migracije za 2023. godinu, uočen je značajan porast broja izdatih viza u odnosu na prethodnu godinu – sa 21.841 na 29.442. Većina viza izdata je državljanima Narodne Republike Kine (35%) i Indije (13%), dok su u vrhu po broju i državljani Egipta, Nepala, Uzbekistana i Šri Lanke, kojima su izdate ukupno 874 vize.

Posmatrano po polu, više od 78% viza izdato je muškarcima. Ovi podaci ukazuju na rastuću potrebu Srbije za stranom radnom snagom i na sve veći značaj migracione politike na lokalnom nivou.

S. V. O.

učionica 1

Nakon što u subotu 5. jula bude objavljen raspored učenika po srednjim školama, roditelji i staratelji moraju što pre da obave važan korak – da obezbede lekarsko uverenje za upis.

Lekarski pregled za upis u srednju školu obavlja se u domu zdravlja u mestu prebivališta. Prilikom dolaska na pregled, roditelji treba da imaju kod sebe popunjenu uplatnicu, da prethodno uplate iznos za preglede i da dođu sa detetom koje se upisuje u školu.

Dom zdravlja potom automatski šalje potvrdu u elektronskom obliku na nacionalni portal za upis u srednje škole – Moja srednja škola. Roditelji će dobiti i papirnu potvrdu.

Ovo uverenje je obavezan deo dokumentacije za upis u srednje stručne škole i ne važi za gimnazije.

Škole neće moći da upišu učenika ako potvrda nije vidljiva na portalu. Zbog toga je važno da se pregled obavi odmah nakon objave rasporeda, kako bi bilo dovoljno vremena da dokument stigne u sistem pre početka upisa.

Roditeljima se savetuje da ne čekaju poslednji trenutak, kako bi izbegli gužve i moguće tehničke probleme.

U subotu, 5. jula će, osim objavljivanja konačnih rezultata raspodele po školama i obrazovnim profilima, biti poznata i preostala, slobodna mesta za upis u drugom krugu. Istog dana popunjavaće se i predavati liste želja za drugi upisni krug, elektronskim putem i neposredno u školi.

Konačni raspored učenika po školama u drugom upisnom krugu biće objavljen u nedelju, 6. jula. Prijave za upis u srednje škole podnosiće se u ponedeljak i u utorak, 7. i 8. jula.

(Izvor: Dnevnik)

Edjseg-(3)

Godina u Kulturno-umetničkom društvu „Eđšeg“ protiče u znaku jubileja i obnove. Obeležava se osam decenija postojanja i rada ovog društva i 120 godina od rođenja velikog mađarskog pesnika Jožefa Atile. Istovremeno, članovi Udruženja rade na uređenju novog prostora koji će biti centar mađarske zajednice u gradu.

U okviru obeležavanja 80 godina rada, „Eđšeg“ priprema izdavanje nove monografije, koja će biti značajno inovirana u odnosu na prethodne.

– Ova monografija će biti drukčija – neće sadržati samo podatke, već i reportaže, kao i QR kodove koji će čitaoce voditi ka digitalnim platformama gde će moći da vide više slika i informacija – istakla je Ramona Tot, predsednica „Eđšega“ i članica Saveta mađarske nacionalne manjine.

Povodom izlaska monografije raspisan je konkurs za ilustraciju naslovne strane. Radovi se mogu slati do 15. jula na imejl adresu: motthonki@gmail.com. Najbolji rad biće i nagrađen, a iz Društva pozivaju sve koji žele da ostave trag u kulturnoj istoriji mađarske zajednice da se odazovu konkursu.

„Eđšeg“ ove godine obeležava i 120 godina od rođenja Jožefa Atile, jednog od najznačajnijih mađarskih pesnika 20. veka. U čast ovog jubileja, glumačka sekcija društva, koja nosi njegovo ime, priprema predstavu senki pod nazivom „Atila Jožef – čovek iza linija“, koja će osvetliti pesnikov životni put, unutrašnje borbe i dubinu njegovog stvaralaštva. Režiju potpisuje Šandor Kiralj.

– Zahvaljujući sredstvima koje je Udruženje građana „Kekend“ dobilo po konkursu Ministarstva kulture, već smo održali nekoliko programa pesniku u čast: radionice, recitovanja i nastup muzičkog sastava „Mečvirag“ iz Sente koji je izveo kompozicije na osnovu njegovih tekstova. Poslednji u nizu je pozorišna predstava, čija se premijera očekuje do kraja jula – dodala je Ramona Tot.

Pored kulturnih aktivnosti, u toku je i adaptacija novog objekta namenjenog radu Društva. Zgrada, koja se nalazi preko puta „Eđšega“ nedavno je kupljena uz podršku Saveza vojvođanskih Mađara, Nacionalnog saveta mađarske nacionalne manjine i Vlade Mađarske.

– Naši članovi, amateri, uređuju novi prostor. Tokom leta planiramo da završimo letnju scenu u dvorištu, dok su prostorije unutar zgrade namenjene radu sekcija. Tamo već radi sekcija veza, a u zgradu su unesene i nošnje folklornog ansambla.

U „Eđšegu“ se nadaju da će, već tokom leta, imati mogućnost da predstave svoje programe i na novoj letnjoj sceni, te da će i ovaj prostor postati živo središte kulture i zajedništva.

S. V. O.

 

radovi-na-putu

Iz Javnog preduzeća „Putevi Srbije“ obaveštavaju vozače da će se danas, 3. jula, od 7 do 16 časova, izvoditi radovi na sanaciji kolovoza u Bašaidu, na državnom putu Zrenjanin-Kikinda.

Tokom radova saobraćaj će biti regulisan privremenim semaforima i odvijaće se naizmeničnim propuštanjem vozila.

Radovi su obezbeđeni odgovarajućom signalizacijom i opremom radi bezbednosti učesnika u saobraćaju.

sajan-zetva-(12)

Kulturno društvo „Adi Endre“ iz Sajana organizovaće u subotu, 5. jula, 28. Severnobanatske žetelačke svečanosti.

Manifestacija počinje u ranim jutarnjim satima u Domu kulture. Svečano otvaranje zakazano je za osam sati, a sat vremena kasnije i defile učesnika. Takmičenje žetelaca počeće u 9.30. Pored žetve, organizatori pripremaju i sportska nadmetanja koja će početi u 13 časova, dok je proglašenje pobednika predviđeno za 16 sati.

Samo takmičenje obuhvatiće i guranje paorskih kola, trčanje po strnjištu, guranje bala od slame i nadvlačenje konopca.

– Od rezultata nam je važnije da prikažemo stare običaje. Cilj ove tradicionalne manifestacije jeste negovanje narodnog običaja ručne žetve i druženje, ali, pre svega, da naučimo mlade kako se to nekada radilo – od toga kako su se naši preci oblačili za odlazak na njivu, šta su doručkovali, do toga na koji način su radili – rekla je predsednica KD „Adi Endre“, Šara Benjocki.

Na Žetelačkim svečanostima očekuje se učešće ekipa iz cele Vojvodine, kao i iz Mađarske i Rumunije, iz mesta sa kojima je „Adi Endre“ zbratimljen ili ima dugogodišnju saradnju. Takođe, navodi Šara Benjocki, pozvani su svi koji žele da se prisete ili da nauče stare žetvene običaje.

KD „Adi Endre“ manifestaciju organizuje uz podršku Nacionalnog saveta mađarske nacionalne manjine i Mesne zajednice Sajan.

S. V. O.

tera-otvaranje

Svečanost otvaranja ovogodišnjeg, 44. Internacionalnog simpozijuma „Tera“ i Godišnje izložbe skulptura biće održana u subotu, 5. jula, u 20 sati, na platou ispred Galerije Centra za likovnu i primenjenu umetnost „Tera“.

Na izložbi će biti predstavljeni radovi nastali tokom prošlogodišnjeg simpozijuma, čiji su autori: Vesna Perunović i Božica Rađenović (Kanada/Srbija), Anamarija Šerban (Rumunija), Stiven Mas (Velika Britanija), i Milorad Stajčić i Srđan Arsić (Srbija).

Uz najavu otvaranja izložbe, objavljena su i imena umetnika koji će stvarati u okviru ovogodišnjeg saziva: srpsko-meksički umetnik Uroš Ušćebrka, Petar Barišić iz Hrvatske, Mihala Julinjova iz Slovačke, Ansi Taulu iz Finske, Dezmond Bret iz Velike Britanije i Milena Milosavljević iz Srbije.

Tradicionalno, skulpture nastale tokom prošlogodišnjeg simpozijuma zameniće one sa 42. saziva, održanog 2023. godine.

fire-5211357-1920

Republički hidrometeorološki zavod (RHMZ) upozorio je da se u nastavku prve dekade jula na području Srbije očekuje intenziviranje toplotnog talasa, sa maksimalnom temperaturom u većini mesta od 34 do 38 stepeni.

U saopštenju se navodi da se u petak, nedelju, kao i početkom naredne sedmice (od 7. do 9. jula) lokalno očekuje i maksimalna temperatura oko 40 stepeni.

RHMZ je upozorio i na ekstremne uslove za nastanak i razvoj požara na otvorenom.

„Meteorološki uslovi po iniciranje i širenje požara na otvorenom biće izrazito nepovoljni, usled isušenog tla i daljeg produžavanja perioda bez padavina (u domenu jake i ekstremne suše) u kombinaciji sa sunčanim vremenom i visokom dnevnom temperaturom“, navodi se u saopštenju.

(Izvor: RTV)

Don`t copy text!