Igor Crnogorac

vino-i-ruza

Zaštitnike prave, iskrene ljubavi danas slave svi hrišćani. Pravoslavni vernici obeležavaju Svetog Trifuna, dok katolici slave Svetog Valentina.

Dan kada se slavi jedan je od Hristovih velikomučenika koji je postradao za hrišćansku veru, Sveti Trifun, proslavlja se kao „Dan ljubavi i vina“.

 

Sveti Valentin je bio episkop i mučenik koji je pogubljen jer je u Rimskom carstvu organizovao tajna venčanja, što car Klaudije drugi nije odobravao.

Na Dan zaljubljenih, koji se obeležava od 15, veka, običaji su različiti i sve više se vezuju za potrošačko društvo, dok se u pravoslavnim hramovima i u domovima na Trifundan poštuje pretežno vekovna tradicija crkve. Svetog Trifuna slave mnogobrojni esnafi, vinogradari i mehandžije.

Proverili smo sa sugrađanima – u cvećarama i parfimerijama, a zatim i sa potrošačima, da li praznuju 14, februar kao Dan ljubavi i da li kupuju, odnosno očekuju poklone.

– Moja žena i ja to ne praktikujemo, za nas je svaki dan – dan zaljubljenih – kaže Nikola Zorić.

Slično je i kod Mace Čubrilo.

– Ja sam zaljubljena u svog muža 40 godina i stalno dobijam poklone, ne samo za Dan zaljubljenih – rekla nam je Maca.

Tamara Kormanjoš će, takođe, biti obradovana danas.

– Očekujem poklon i mislim da ću ga dobiti. I inače dobijam poklone – kaže Tamara. – Mislim da žene ne treba da dobiju poklon samo tog dana.

Međutim, Anja Popadić ima drukčije mišljenje.

– Ne očekujem poklon, ne obeležavam taj dan. Mislim da je sve to preterano i da mu se pridaje previše značaja – izričita je Anja.

U parfimeriji „Pupa“ od Sonje Glišić smo saznali i ko su im, uglavnom, kupci 14. februara.

– Više mladi to praktikuju. Kupuju šminku, nakit, parfeme i, uglavnom, znaju šta devojka voli, već dođu sa idejom – kaže Sonja i dodaje da su cene parfema povoljne – 270 dinara koštaju kopije, a nekoliko originalnih brendova za praznik su jeftiniji 50 odsto, pa su im cene do 1.280 dinara.

Pored parfimerija, neki zaljubljeni će danas stići i do cvećare. U „Latici-N“, kod Snežane Feher, pored cveća nude se i buketi plišanih medvedića (pet komada za 2.700 dinara), ili ukrasna slova ispunjena cvećem.

– Kupci su nam, uglavnom, mlađi ljudi i obično znaju šta traže. Zanimljivo je da je bila jedna mama da kupi buket koji će njen sin pokloniti svojoj „devojci“. Oboje imaju devet godina – kaže Snežana.

Na kraju, zaključak je isti danas kao i u vreme navedenih svetitelja – ljubav treba tražiti, negovati i imati čitavog života – pokloni su samo jedan od načina da se ona i pokaže.

S. V. O.

Sveti-Trifun-1

Pravoslavni vernici danas obeležavaju sećanje na Svetog Trifuna. Po kalendaru, danas je i pretprazništvo Sretenja. Sveti Trifun jedan je od Hristovih velikomučenika koji postradao za hrišćansku veru. Proslavlja se kao „Dan ljubavi i vina”.

Za vreme vladavine cara Gordija rimskim carstvom, Sveti Trifun se proslavio izlečivši carevu kćerku Gordijanu. Kada je na rimski presto došao car Dekije, počeli su progoni hrišćana, stradanje i mučenje. Kako nije želeo da se odrekne Hrista i svoje vere, svetom Trifunu su odrubili glavu. Pogubljen je od strane cara 250. godine.

Svetog Trifuna slave mnogobrojni esnafi, vinogradari i mehandžije.

Jedno od verovanja u narodu je da sa ovim danom stiže proleće, da se bude priroda i najuzvišenije osećanje kod ljudi, ljubav.

Kod hrišćana katoličke veroispovesti 14. februar je dan Svetog Valentina, episkopa i mučenika koji je živeo u trećem veku. Pogubljen je 269. godine odsecanjem glave, po naredbi rimskog cara Klaudija drugog.

Klaudije je verovao da su neoženjeni muškarci bolji vojnici i nije želeo da se oni žene dok traju ratovi, dok se biskup Valentin protivio tome i organizovao je tajna venčanja za koja je Klaudije saznao. Zbog toga je bačen u tamnicu i nad njime je izvršena smrtna kazna 14. februara.

Kasnije je car Julije Prvi u četvrtom veku nad njegovim grobom podigao baziliku, i od tada je  taj svetac počeo da se slavi među hrišćanima.

U 15. veku je ovaj svetac povezan sa praznikom zaljubljenih (Dan zaljubljenih), što se održalo do danas.

R. K.

dr-Pilipovic

Promene vremena posebno utiču na pacijente koji pate od neke hronične bolesti. Nagle promene kakve smo imali proteklih dana i vremenske prilike karakteristične za proleće i jesen u januaru i februaru izazivale su pogoršanje tegoba kod pojedinih pacijenata, saznajemo u Službi za hitnu pomoć.

– Na promene su posebno osetljivi pacijenti sa respiratornim tegobama, hronični srčani bolesnici, ljudi sa neurološkim problemima. Javljaju se migrene, vrtoglavice, psihička nestabilnosti – kaže doktor Dejan Pilipović.

Hitna služba poslednjih dana beleži uobičajen broj pregleda – 20-tak u toku 24 sata. Situacija je relativno stabilna, dodaje dr Pilipović i preporučuje sugrađanima da reaguju na prve simptome.- Naš savet je da tegobe prepoznaju na vreme i da pomognu sebi redovnim uzimanjem terapije i umirenjem ukoliko osete uznemirenost.

Iako je, za sada, u februaru zabeležena najviša prosečna temperatura u poslednjih 15 godina, 14, 3 stepena, prema prognozi u narednih nedelju dana ne očekuju se velike promene. Nagli pad, a zatim i skok temperature prognoziran je od 20. u mesecu, kada bi posebno trebalo da se čuvaju hronični bolesnici i meteoropate.

S. V. O.

kikindski izvodjaci

Muzički umetnici iz Kikinde održaće u sredu, 14. februara, od 18 sati, u Muzeju, za svoje sugrađane koncert pod nazivom “Ovo veče je najlepša nota u pesmi života”.

Nastupiće vokalni solisti Milan Prunić Duma, Valerija Stefanović, prof. Dušan Dakić, Ljiljana Sivčev (piano i poezija), Milijana Zolotić Simić i Srđan Stojanović na violini, Nikolina Suvajdžić na saksofonu, kao klavirska saradnja: Kristina Ristić i Boris Škapik – „Duo con anima“, Apolonija Koso, Kristina Ristić i Vladimir Kovačević, i recitatorka Lara Petkov. Moderator koncerta biće Milan Prunić Duma. Ulazak je besplatan.

Sajam zavicaja (2)

Sajam zavičaja – zavičaj kroz privredu, turizam i kulturu, juče je peti put održan na Novosadskom sajmu. Otvaranju su prisustvovali potpredsednik Vlade i ministar odbrane Miloš Vučević i ministar za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja Nikola Selaković.

Cilj Sajma jeste da poveže zajednički rad zavičajnih i srodnih udruženja iz Srbije i regiona, da promoviše privredni, kulturni i turistički potencijal Srba širom sveta koji čuvaju tradiciju od zaborava.

Vučević je istakao da ova manifestacija pokazuje da identitetska pitanja, kultura i zajedništvo ne mogu da budu sputani nekim administrativnim merama i barijerama i da ne može da nam bude zabranjeno da pričamo istim jezikom, da imamo istu kulturu, veru i tradiciju.

Novi Sad je ponovo bio domaćin za sve naše sunarodnike iz Republike Srpske, Bosne i Hercegovine, Kosova i Metohije, Hrvatske i Crne Gore, ali i iz Mađarske i Rumunije, naveo je Vučević.

Ministar Selaković je istakao da ovom manifestacijom Novi Sad još jednom potvrđuje zašto nosi epitet Srpske Atine, kulturne prestonice srpskog naroda.

On je ukazao na to da je veliki broj pripadnika našeg naroda koji su krajem prošlog veka usled rata došli u Novi Sad, kao i u centralnu Srbiju, naglasivši da je srpski nacionalni identitet nešto što niko nije mogao da im oduzme.

Među 160 izlagača iz regiona, Kikindu su predstavili KUD “Mokrin”, KUD “Marija Bursać” i Udruženje žena „Orhideja“ iz Banatskog Velikog Sela, i Udruženje „Nakovčanke“. Takođe su predstavljeni autentični proizvodi iz našeg grada i okoline. Predstavnike grada posetio je gradonačelnik, Nikola Lukač.

Prisutnima su se obratili direktor Fonda za izbegla, raseljena lica i za saradnju sa Srbima u regionu Aleksandar Đedovac i direktor Uprave za saradnju s dijasporom i Srbima u regionu Arno Gujon, koji su poručili da Srbija treba da nastavi da čuva tradiciju i da pokazuje brigu o svim Srbima, gde god da žive.

Organizator manifestacije je Fond za izbegla, raseljena lica i za saradnju sa Srbima u regionu, uz podršku Pokrajinske vlade.

 

Birimac (9)

Sa fotoaparatom u ruci, uvek spreman da zaustavi vreme i zabeleži trenutak, u Bašaidu, Kikindi, po celom svom Banatu i šire, Goran Birimac do danas je izradio oko dva miliona fotografija. Pored toga što ih objavljuje na društvenim mrežama, rešio je da priredi izložbu koja je otvorena sinoć, u holu Doma kulture u Bašaidu.

Na otvaranje su došli i gosti iz Kikinde, Zrenjanina, Melenaca, Banatskog Karađorđeva. Na svog fotografa posebno su ponosni meštani.

– Ovo je jako lep događaj i korisno je imati ovakvu arhivu. Velika mi je čast što sam učestvovao u tome da i mi, u našem selu, napravimo izložbu fotografija – kaže meštanin, Milan Todorov.

Stevan Gavrić kaže da je fotografije već gledao na društvenim mrežama, ali da je uživo to ipak drukčije i bolje.

– Ovekovečio je Banat – ljude, zgrade, prirodu, sve proprati i fotografiše – Krajnje je vreme bilo da priredi i izložbu – smatra Stevan.

Sam autor kaže da je iznenađen posetom. Fotografijom se bavi 15 godina, a počeo je zahvaljujući sreći.

– Na tomboli sam dobio mali foto-aparat i tako je počelo, slučajno – kaže Birimac. – Prijatno sam iznenađen posetom. Za sada sam, za izložbu, pripremio 25 fotografija i već imam pozive da izlažem u Banatskom Karađorđevu, Kikindi, Jaši Tomiću. Da i drugi vide moj Bašaid. Nekad će nekom ovo trebati.

Fotografije Gorana Birimca ostaće kao testament i svedočanstvo vremena. Pre nego što krene na vojvođansku turneju, izložba će biti preseljena u hol Osnovne škole i narednih dana umetničke fotografije Gorana Birimca moći će da vide svi koji su propustili otvaranje prve ovakve izložbe u Bašaidu.

policija 9

Na području Policijske uprave u Kikindi za dane vikenda dogodile su se tri saobraćajne nezgode u kojima je jedna osoba zadobila lakše telesne povrede. U nezgodama je nastala materijalna šteta u ukupnom iznosu od 410 hiljada dinara.

Zahtevi za pokretanje prekršajnog postupka podneti su protiv 20 učesnika u saobraćaju i izdato je 88 prekršajnih naloga.

Zbog upravljanja vozilom pod dejstvom alkohola i psihoaktivnih supstanci iz saobraćaja je isključeno 16 vozača, od kojih je sedmoro zadržano do 12 sati jer je izmerena količina alkohola u organizmu prelazila granicu od 1,2 promila.

Takođe, otkriveno je 15 prekršaja nekorišćenja sigurnosnog pojasa, 18 prekršaja prekoračenja dozvoljene brzine kretanja vozila i 58 ostalih prekršaja.

Agora za sajt  / product - Pesma o tri sveta

Knjiga naslovljena prema dubokoj želji i naredbi Bogdana Dunđerskog, bivšeg velikog posednika starobečejskog i srbobranskog donosi priču o njegovoj odanosti srpskom pravoslavnom narodu i njegovom nesebičnom doprinosu razvoju Vojvodine, kako duhovno tako i materijalno. Kroz ovo delo saznajemo kako je Bogdan Dunđerski ostavio svoj nepokretni i pokretni imetak za večita vremena Matici srpskoj književno prosvetnom društvu u Novom Sadu, kako bi se iz njegovog imetka osnovala Zaklada koja nosi njegovo ime. Knjiga istražuje bogatu baštinu i nasleđe ovog velikodušnog čoveka, čineći ga večnim simbolom predanosti i podrške srpskoj kulturi i prosveti, navodi se u najavi ovog dela.

Testamentalno zaveštanje Bogdana Dunđerskog, knjiga „Za večita vremena“, biće predstavljena u Kulturnom centru u utorak, 13. februara, od 18 sati.

Govoriće autori: mr Zoran Subotički, dr Jelena Veselinov i Nemanja Karapandžić. Testament Bogdana Dunđerskog kazivaće glumac Nenad Jović.

image_2024-02-11_195201187

Nakon jučerašnje sednice u Savetu bezbednosti Ujedinjenih nacija Aljbin Kurti putuje direktno za Skoplje da se vidi sa, ni manje ni više, nego Draganom Đilasom!

Manje od 24 sata nakon sednice u Savetu bezbednosti UN, najavljeno je da će Aljbin Kurti otputovati u Skoplje na sastanak sa Draganom Đilasom!

Panel diskusija na temu “Progresivne politike – odgovor na izazove zemalja Zapadnog Balkana” biće održana danas, u 18.30 časova, u Daut Pašin Hamamu, u organizaciji Fondacije Fridrih Ebert, kancelarije u Skoplju, navodi se u najavi.

U najavi se ističe da će na panelu govoriti Aljbin Kurti, ali i Dragan Đilas.

(Izvor: Informer)

Suvaca za Nadju (5)

Na jedinoj stalnoj muzičkoj sceni u gradu, u “Bifeu 67”, u redovnom terminu ove srede, sviralo se i pevalo za Nađu. Humani muzičari različitih generacija ujedinili su se u jednoj želji – da pomognu Nađi Janovan iz Kikinde da dođe do skupih terapija koje bi joj omogućile da jednog dana potrči.

– Kikinda je grad divnih ljudi, to se pokazalo i ovom prilikom – rekao je Vojislav Đukić, muzičar i predsednik Udruženja muzičara „Suvača demo fest“, organizatora događaja – Nastupili su bendovi „Friends“, „Bluesberri“ i „Fenix“. Zajedno sa mnogobrojnim prijateljima u publici potrudili smo se da damo sve od sebe, da pomognemo dvanaestogodišnjoj Nađi. Ona je bila sa nama i čitavo veče bilo je u znaku optimizma i vere da će naša mlada sugrađanka uspeti u svojoj borbi.

Nađa je operisana 2013. godine zbog anaplastičnog astrocitoma, nakon čega je primala hemoterapije. Uz mider koji nosi, ona hoda i ide u školu. Prisutne su i dalje postoperativne promene kao i izražena skolioza, a ustanovljena je i dijagnoza paraplegije. Nađin hod je nestabilan, ona nikada nije potrčala i igrala žmurke sa vršnjacima.

U nadi da će novi vid terapija pomoći i unaprediti Nađino zdravstveno stanje porodica je odlučila da pokuša sa neurorobotskim terapijama koje iziskuju visoke troškove lečenja, zbog čega je potrebna pomoć svih ljudi dobre volje u vidu donacija.

Sredstva su potrebna za robotske terapije, medicinske aparate, kao i za fizikalne terapije. Do sada je prikupljeeno oko 220 hiljada dinara, a Nađi su potrebna tri miliona, stoji na Nađinoj stranici na sajtu Fondacije „Budi human“. Za pomoć Nađi može se poslati SMS 1619 na 3030.

(Foto: Ljubica Vojvodić)