Igor Crnogorac

Nestala-zena-(3)

Iz banje u Melencima, gde je bila na oporavku posle moždanog udara, nestala je  Mara Veličkovski (71). Visoka je 160 cm, ima sedu, kratku kosu i, u vreme nestanka, nosila je roze majicu.

Iz Banje je izašla u sredu, 28. avgusta, u popodnevnim satima. Porodica je nestanak prijavila Policijskoj upravi u Zrenjaninu, i moli za pomoć da je pronađu.

Ukoliko imate bilo kakvu informaciju o nestaloj ženi, možete se javiti njenoj deci, na brojeve telefona 063/189-73-99 i 063/149-19-76 ili najbližoj policijskoj stanici.

Dani-ludaje-izlog

U susret 39. „Danima ludaje“, koji će se održati od 19. do 22. septembra,  Turistička organizacija Grada Kikinde raspisuje konkurs za izbor najlepše uređenog izloga u gradu.

Zainteresovani koji žele da, svojom kreativnošću, ulepšaju naš grad, mogu da se prijave do 13. septembra na brojeve telefona 0230/426-300 i 064/8574044, ili na mejl adresu turizam@kikinda.org.rs, kako bi komisija mogla, do početka manifestacije, da obiđe sve izloge i da izabere najlepši.

LJUBA-korica

Prva promocija novog romana „Ljuba” Radovana Vlahovića održaće se u petak, 6. septembra, u 20 sati, u Banatskom kulturnom centru u Novom Miloševu.

„Ljuba” je četvrta knjiga Vlahovićeve „Banatske epopeje”, započete romanom „Bapa” i nastavljene delima „1934” i „Mučenici“.

O romanu će govoriti književni kritičari Viktor Škorić, Andrea Beata Bicok, Nenad Stanojević i Mladen Đuričić, i sam autor. Moderator programa biće Senka Vlahović, a odlomke će govoriti Teodora Vlahović. Na gitari će nastupiti Vid Vašalić.

djura-djukanov

Žiri u sastavu Dragan Babić, Slađana Stamenković i Jovana Koprivica doneo je odluku da književnu nagradu „Đura Đukanov” za 2024. godinu, koju dodeljuje Narodna biblioteka „Jovan Popović” iz Kikinde dobije Tijana Milenković iz Beograda, za rukopis zbirke priča „Brm, brm“. Nagrada se dodeljuje za rukopis neobjavljene knjige priča autora mlađeg od trideset pet godina, saopšteno je iz Narodne biblioteke.

Potencirajući fragmentarnu strukturu same zbirke, kao i pojedinačnih priča, rukopis Tijane Milenković „Brm, brm“ svoju literarnu zavodljivost otkriva u pobunjenom autorskom glasu koji veštim usložnjavanjem narativnih perspektiva tematizuje osećanje nepripadanja kroz borbu sa depresijom i potragu za izgubljenim, nikada dosegnutim autentičnim bivstvovanjem uronjenim u otuđenu svakodnevnicu. Eliptičnim, gotovo sinkopiranim stilom, sa nemilosrdnom ironijom, ponekad  sa naletima pripovedačkog besa koji se rimuje sa istančanim lirizmom i tarantinovskom duhovitošću, autorka slika svet mladih ljudi koji izlaz iz sumorne stvarnosti vide u narkotičkom ekspazimu.

Kroz građenje intertekstualnih spona sa umetničkim svetovima Tarkovskog, Trakla, Eliota, a na stilskom i tematskom planu, otkriva se i bliskost sa stvaralaštvom Milene Marković, ovaj debitantski autorski glas stvara autentičan doživljaj sveta u kojem su i svi  umetnički idoli svrgnuti sa pijedestala.

Suptilno razgranat motiv jugoslovenskog nasleđa kroz celu zbirku snažno odjekuje u priči „Moja Sutjeska“, u kojoj autorka pravi omaž antifašističkoj jugoslovenskoj borbi iz feminističke perspektive.

Igrajući na često klizavom terenu slobode koju nudi forma kratke priča, vešto posežući za kolokvijalnim jezikom kroz opis erotskih susreta, autorka iskoračuje i na teren brutalnog i nudi sliku ponegde razigrane, ali često umorne čulnosti kao izraz suočavanja sa svetom gde je nemogućnost istinske emotivne bliskosti postala norma.

Vitalizam ove proze leži u grotesknim obrtima s kojima se sumorna stvarnost preobraća u okrilje fantastičnog i crnohumornog, tako se porodično rođendansko okupljanje pretvara u harikiri majčinske figure. U proznom svetu ovog rukopisa, na terenu smo ipak moderne groteske, koja je lišena karnevalskog uskrsnuća, sem u jezičkim obrtima, proplamsajima humora, skliznuću ka poetskom, intimnom, gde se istinska moć pronalazi tek u sposobnosti da se u ritmičnosti i zaigranosti književnog jezika otkrije  sopstveni autorski glas. Ukoliko se bude razvijao, ovaj autorski glas može zauzeti značajno mesto na domaćoj književnoj sceni, navodi se u saopštenju žirija koji je i pohvalio rukopis „Sloboda“ Tanje Maletić, takođe iz Beograda.

Nagrada „Đura Đukanov“ podrazumeva štampanje knjige i Tijani Milenković će biti dodeljena na svečanosti u Narodnoj biblioteci koja se, tradicionalno, održava 19. januara, na dan rođenja ovog značajnog mokrinskog pisca.

saobracajna policija 1

Na području Policijske uprave u Kikindi za dane vikenda dogodile su se četiri saobraćajne nezgode. Jedna osoba zadobila je lakše telesne povrede.

U nezgodama je nastala materijalna šteta u iznosu od 700.000 dinara. Sve saobraćajne nezgode dogodile su se zbog radnji vozilom.

Zahtevi za pokretanje prekršajnog postupka podneti su protiv 20 učesnika u saobraćaju i izdata su 162 prekršajna naloga.

Istovremeno, iz saobraćaja je, zbog upravljanja vozilom pod dejstvom alkohola i psihoaktivnih supstanci, isključeno 14 vozača, od kojih je troje zadržano u trajanju do 12 sati, jer je izmerena količina alkohola u organizmu prelazila granicu od 1,2 promila, odnosno imali su nedozvoljene psihoaktivne supstance.

Takođe, otkriveno je 26 prekršaja nekorišćenja sigurnosnog pojasa, 44 prekršaja prekoračenja dozvoljene brzine kretanja vozila i 25 ostalih prekršaja.

policija škola

Povodom početka školske godine, iz Ministarstva unutrašnjih poslova najavljeno je da će saobraćajna policija obavljati kontrolu u zonama škola i preduzimati sve mere kako bi se očuvao nivo bezbednosti svih učesnika u saobraćaju, a prevashodno đaka pešaka.

Saobraćajna policija apeluje da roditelji ukažu deci na pravila bezbednog učešća u saobraćaju, te da ih savetuju da, pre stupanja na kolovoz, obavezno pogledaju levo i desno, da bi se uverili da mogu bezbedno da stupe na kolovoz i da ga bezbedno pređu.

Neophodno je i da kolovoz prelaze na obeleženim pešačkim prelazima i da obavezno to čine isključivo kada je na semaforu za pešake upaljeno zeleno svetlo, kao i da ne koriste mobilni telefon i slušalice kada prelaze preko kolovoza.

Dodaje se da je neophodno ukazati deci i da kolovoz prelaze najkraćim putem, bez trčanja, kao i da vode računa da ih vozači vide pre prelaska, odnosno da put ne prelaze između parkiranih vozila, kao i da se uvere da je vozač počeo da koči.

Saobraćajna policija je navela da je poželjno da u popodnevnoj smeni đaci pešaci nose retroreflektujuće delove na odeći i obući ili svetloodbojni prsluk, kako bi ih vozači bolje uočili i da paze kada izlaze iz autobusa, i da ne prelaze kolovoz ispred ili iza zaustavljenog autobusa, već kada autobus ode sa stajališta.

MUP ima dužnost i obavezu da deci i roditeljima pruži osećaj bezbednosti, rekao je za Tanjug pukovnik policije Ranđel Milošević i dodao da će policija nastaviti da radi ono što je i do sada radila.

– Prisustvo svih policijskih službenika i kriminalističke i saobraćajne i policije opšte nadležnosti biće u blizini škola, a kroz razvoj različitih programa, projekata, edukacija, uticaćemo na bezbednosnu kulturu učenika i bićemo u školama”, kazao je Milošević. – Shodno izvršenim analizama shvatili smo da moramo značajnije da delujemo na svest o bezbednosnoj kulturi učenika, da shvate šta je to bezbedno, šta nije i kako lako dolazi do nekih događaja o kojima nisu razmišljali. Podizanje bezbednosne kulture vršimo kroz realizaciju projekata kao što su ‘Zajedno i bezbedno kroz detinjstvo’ za osnovce, ali i onih vezanih za druge bezbednosne teme poput narkomanije, visokotehnološkog kriminala, pedofilije, prevara preko interneta, pretnji”, kazao je on.

U tom cilju, kako je dodao, vrše se razna predavanja i edukacije kako đaka tako i njihovih roditelja kojim policija daje preporuke kako da prate ono što im rade deca, kako da ih usmeravaju i štite od rizika.

– Kolege iz Uprave kriminalištičke policije su incirale projekat i pokrenuli smo radionice kako bi od dece tražili da pokažu zrelost i pričaju na teme vezane za nasilje u stvarnom i virtualnom svetu, bezbednost saobraćaja i vanredne situacije – naveo je pukovnik i dodao da je u tom projektu 1.650 njegovih kolega realizovalo više od 35.000 radionica u osnovnim školama širom Srbije.

Za učenike u Vojvodini prvo polugodište traje do 23. decembra, pa je zimski raspust od 24. decembra 2024. godine do 14. januara 2025. godine.

(Izvor: RTV)

Open-Air-2

Drugo izdanje festivala donelo je dan više izuzetnog programa sa vrhunskim izvođačima. Posle večeri klasike, „Muzičkog vatrometa“ sa horom i orkestrom „Virtuozi“ i solistom Dušanom Svilarom, pod fascinantnom scenografijom na velikoj bini na Starom jezeru, večeras je publika uživala u rok muzici u simfonijskom ruhu.

 

View this post on Instagram

 

A post shared by Kikindski portal (@portalkikindski)

– Prvo veče bilo je više nego uspešno, pravi spektakl, više od očekivanog – rekao je, uoči večerašnjeg koncerta Marko Markovljev, v. d. direktor Kulturnog centra koji je, sa Gradom, nosilac organizacije festivala. – Ako je sinoć bila klasika, mislim da večeras prisustvujemo najvećoj žurci u Srbiji.

I ove godine uspeli smo da organizujemo spektakl koji grad stavlja na kulturnu mapu regiona, izjavio je gradonačelnik Nikola Lukač.

– Imamo i goste iz drugih gradova koji su željni ovakvih manifestacija, u drukčijem prostoru i ambijentu. Zahvaljujem svima koji su učestvovali u organizaciji programa ovog vikenda i obećavam da ćemo i dodatno ulagati i da će biti još sjajnih događaja i koncerata, da će Kikinda u narednim godinama postati ozbiljna destinacija sa kulturnim, muzičkim i turističkim sadržajima u regionu. Siguran sam da ćemo ući u ozbiljnu konkurenciju za dobijanje titule Nacionalne prestonice kulture 2027. godine – istakao je Lukač.

Na večerašnjem programu bila je simfonijska verzija rok opere, „Queen Symphony“, koju su izveli članovi ansambla hora i opere Srpskog narodnog pozorišta i „Novosadskog Big Band“-a, pod dirigentskom palicom Fedora Vrtačnika.

– Ovaj izuzetan i vanstandardni projekat plasirali smo pre tri godine. Na programu je 18 fantastičnih hitova grupe „Queen“ koje izvode izuzetni vokalni solisti: Zoran Šandorov, Bojana Stamenov, Matija Zanata i Nikola Mijić – rekao je Vrtačnik. – Koreni roka jesu u klasičnoj muzici, sve počiva na njoj. Otac harmonije je Bah i sve njegove harmonije se koriste u roku, tako da je ono što mi plasiramo povratak korenima. Ovim je napravljen veliki iskorak u odnosu na klasične aranžmane „Queen“-a, imamo veću orkestraciju i veći orkestarski i horski korpus. Mislim da su i pevači dovoljno dobri da interpretiraju izvođenje Fredija Merkjurija.

Zoran Šandorov, solista rok opere, priznaje da ovo delo uvek izvodi sa velikim uzbuđenjem.

– Već šestu godinu sam glavni solista i, svaki put kada se popnem na binu, doživim gotovo vantelesno iskustvo jer energija koju mi dajemo jedni drugima i publici, kao i publika nama, neverovatna je. Takođe, zahvaljujući jako dobrom timu za svetlo i ton, izvođenje je uvek na najvišem nivou. Publika svaki put sjajno reaguje i mislim da nema izbora nego da se prepusti našoj izvedbi. Po mom mišljenju, ovo je projekat za sva vremena – rekao je Šandorov.

U simfonijskoj verziji i sa fantastičnim instrumentalnim i vokalnim solistima, čuli smo kako zvuče: „Radio Ga Ga“, „We will rock you“, „Innuendo”, “We Are the Champions”, “Barcelona”, “I want it all”, “I want to break free”, “Bohemian rhapsody” i mnoge druge pesme legendarne rok grupe.

„Kikinda Open Air 2024“ proširio je ponudu u skladu sa novim konceptom porodičnog okupljanja. Pod sloganom „Izlet“ odvijali su se i prateći sadržaji, a sve programe pratio je veliki broj sugrađana i gostiju. Veče i festivalska događanja završeni su vatrometom. Do sledećeg Open Air-a i novog spektakla na otvorenom, ostaju utisci o vrhunskom programu i izuzetnoj organizaciji kao što i zaslužuju stanovnici Grada dobrih ljudi.

S. V. O.

Vladimir-Ilic-

Prvi događaj Centra za likovnu i primenjenu umetnost „Tera“ u septembru biće otvaranje izložbe „Zadnje dvorište“ Vladimira Ilića u Galeriji na trgu.

Vladimir Ilić je diplomirao na Akademiji umetnosti u Novom Sadu na odseku vajarstvo. Učestvovao je na više grupnih i samostalnih izložbi. Idejno i tehnički rešio je više scenografija. Živi i radi u Novom Sadu.

Otvaranje je u sredu, 4. septembra, u 19 sati.

S. V. O.

(Foto: Savez udruženja likovnih umetnika Vojvodine)

Helm-(2)

„Prećutana istorija i naš identitet“ bila je tema književne večeri u organizaciji Knjižare „Helm“, održane sinoć u dvorištu Narodne biblioteke. Ovo je i osnovna koncepcija Izdavačke kuće „Pešić i sinovi“ iz Beograda čija je osnivačica i vlasnica autorka brojnih istoriografskih dela, Vesna Pešić, govorila upravo o istoriji Srba, manje poznatoj i nezastupljenoj u udžbenicima.

Gošća je stigla na poziv vlasnika Knjižare, Nemanje Badrljice. Predstavila ju je njegova majka, profesorica srpskog jezika i književnosti u penziji, Ilinka Đuran.

– Na jednom mestu Vesna Pešić izgovorila je da je 6.000 godina istorije Srba prećutano. Nemanja je došao do kalendara po kojem je Aleksandar Šargić (pisac i istraživač, prim. aut.) objasnio da je danas 7.532. godina – rekla je, otvarajući veče, profesorka Đuran.

Utvrđeno je da 50 odsto gena Srba pripada balkanskoj populaciji koja datira od Lepenskog vira, znači od pre 10, 11 hiljada godina, dok je drugih 50 odsto mešavina svih naroda koji su kroz naše teritorije prolazili, rekla je u uvodu Vesna Pešić.

– Proteruju nas sa viševekovnih staništa, otimaju nam teritoriju, a lek protiv toga je znanje o sopstvenoj prošlosti. Time se bavim kao izdavač prećutane istorije. Naša osnovna orijentacija je da iznesemo sve činjenice, podatke, ali i falsifikate na koje su nas primorali i koje su nam podmetnuli i da, pomoću sopstvenog istraživanja i znanja, dođemo do uvida da veoma dugo trajemo i da to treba tako i da ostane. Dakle, znanje je ključni element – rekla je Pešićeva.

Izdavačka kuća „Pešić i sinovi“ izdala je jedan pionirski rad autorke Branislave Božinović, koja se bavila istraživanjem sličnosti srpskog i sanskritskog jezika.

– Ona je utvrdila da je, od svih indoevropskih jezika koji su nastali iz sanskrita, najsličniji, i po zvučenju i po značenju, upravo srpski jezik. To nam govori da je srpski od najdrevnijih i najstarijih jezika – istakla je Vesna Pešić.

Jedan od prećutanih primera je sistematizacija Vinčanskog pisma koju je sačinio njen otac, paleolingvista, profesor dr Radivoje Pešić, pomerajući time i nastanak prvog ljudskog pisma u 2.000 godina dublju prošlost i dislocirajući njegov nastanak sa Mesopotamije na Podunavlje. Uporednim tablicama, profesor Pešić je dokazao da je u Vinčanskom pismu sadržano mnoštvo znakova iz najstarijih pisama i kompletni etrurski alfabet. Kada je, 1985. godine, ovo njegovo otkriće objavljeno u Italiji, gde je tada radio kao univerzitetski profesor, brojni svetski stručnjaci su podržali njegov rad, ali je ovdašnji cenzorski komitet za upravljanje istorijskom istinom ćutao, navode u Izdavačkoj kući „Pešić i sinovi“.

– Nije bilo promene kada je u pitanju Cenzorski komitet, ali se dogodilo nešto drugo, što me jako raduje. Za 30 godina, od kada sam osnovala Izdavačku kuću, jako veliki broj ljudi je saznao za brojne falsifikate, prekrajanja i kreiranja naše istorije, i to je sada postao jedan nezadrživi talas koji se širi i koji se ne može ni sprečiti ni zaustaviti. To je jako bitno zbog mladih generacija koje u školama učimo pogrešnoj istoriji, brojnim neistinama i tako odrastaju sa kompleksom večitih doseljenika na svoje teritorije i večitih lutalica koje neko može da protera kada mu se prohte. Poznavanje prošlosti omogućava da se izgradi naš identitet na pravi način, a to je „ko sam“, to je ono što pitate sebe od trenutka kada počinjete svesno da razmišljate, pa do kraja života – istakla je Pešićeva. – Predavanje je posvećeno toj temi jer želimo da, u jako turbulentnim i vremenima velikih laži, imamo znanje i svest koji će nam pomoći da odvojimo laž od istine i da izbegnemo mogućnost da nama manipulišu.

Uz to, dodala je, ključne pozicije, katedre, institute, akademije nauka, još uvek, u velikom broju, zauzimaju ljudi koji su autošovinistički nastrojeni, koji nikada nisu vrednovali sopstveno poreklo i tradiciju i koji su uvek mislili da je trava zelenija u tuđem dvorištu. Među njima ima i takvih koji smatraju da Kosovo treba predati, da je ćirilica potpuno arhaično pismo. I oni su još uvek u prilici da kreiraju svest mladih ljudi, istakla je Vesna Pešić.

Okosnica izdavaštva kuće „Pešić i sinovi“ je biblioteka ”Tragom Slovena”. Sama  Pešićeva je autorka mnogobrojnih dela na temu porekla i istorije srpskog naroda. „Prećutana istorija: gozba inforatnika“, „Praistorijska baština Srbije“, „Divlje društvo: kako smo stigli dovde“, „Vinča kolevka prve Evrope“, „Srpske pripovetke“, samo su neka od njih.

S. V. O.

Open-Air-1-(6)

Sjajan nastup muzičkih virtuoza, ogromna posećenost i izuzetna atmosfera na Starom jezeru obeležili su prvo veče ovogodišnjeg „Open Air“ festivala.

– Kikinda postaje ozbiljno mesto na mapi dešavanja u čitavom regionu i siguran sam da će publika uživati – izjavio je gradonačelnik Nikola Lukač koji je prisustvovao koncertu. – Kada želite da budete prestonica kulture, ovakvi događaji privlače pažnju i dokazuju da Kikinda to zavređuje. Ovo će biti izuzetan događaj zbog koga će gosti iz cele Srbije i iz regiona dolaziti u naš grad.

Drugi festival na otvorenom traje dva dana, u subotu i u nedelju. Otvorili su ga vrhunski muzičari – dirigent svetskog renomea Bojan Suđić, sa  Festivalskim orkestrom i horom „Virtuozi“ i specijalnim gostom, Dušanom Svilarom.

– Zajedno smo održali veliki broj vrlo uspešnih koncerata za koje nije slučajno izabran naziv „Muzički vatromet“ jer, u pravom smislu te reči, sadrži pregršt boja, fantastičnih nota za koje se pretpostavlja da ih klasika ne donosi, već da su rezervisane za druge žanrove. Međutim, ja se nadam da ćete večeras biti svedoci da će se kikindska publika provesti kao na nekim drugim manifestacijama gde je obično življe nego na koncertima klasike. To i jeste naša misija, da umetničku muziku približavamo auditorijumu, da pokažemo da je ona veoma živa i da je neraskidiva veza sa ljudima u čitavom svetu. Ovakvi koncerti dešavaju se svuda, u parkovima, na dvorcima, postoji tradicija održavanja koncerata na otvorenom, upravo sa muzikom koja može da dosegne  širu publiku nego što je to običaj u koncertnim dvoranama – rekao je Suđić pre nastupa i dodao da na repertoaru nisu samo obrade.

– Moja namera bila je da spajam našu muziku sa evropskom i svetskom, sa latino zvukom, jer u tom jedinstvu vidimo koliko je naša muzika deo evropske i svetske muzike i koliko smo deo te kulture. To je jedno isto nasleđe, mi smo deo sveta u pravom smislu te reči jer niko ne primeti neku bitnu razliku kada pređemo sa latino ili klasičnog zvuka na naše numere. Obrada je neophodna jer naša muzika, nažalost, ne obiluje prevelikim brojem popularnih kompozicija. Naša istorija je bila drukčija, izgubili smo značajan period kada su se takve kompozicije uglavnom pisale, ali siguran sam da, na ovakav način, nadoknađujemo tu prazninu i da publika shvata koliko smo svi mi jedno i koliko je emocija koju doživljavaju na našim koncertima, u suštini apsolutno nedeljiva i da nije samo deo ponude u diskotekama ili modernim partijima za mlade. Atmosfera nimalo ne treba da se razlikuje u odnosu na koncerte umetničke muzike, ona je, u suštini, deo čitave naše tradicije. Siguran sam da će, u ovom predivnom ambijentu u Kikindi, to biti izuzetno – objasnio je Suđić.

Ovogodišnji festival razlikuje se i po konceptu, sadržanom u sloganu „Izlet“.

– U godinama koje dolaze sastavni i prepoznatljivi deo Festivala biće upravo njegov koncept, odnosno brend, koji ima malo novih festivala – ocenjuje idejni tvorac Marko Markovljev, v. d. direktor Kulturnog centra, organizatora manifestacije. – Ovo nije samo muzička manifestacija, imamo puno dodatnih sadržaja: Noćni bazar, Malu školu jahanja, predstave za decu, oslikavanje dečijih lica, malu „chill“ zonu. Novina je i neverovatna scenografija koju smo izradili za ovaj događaj. Festival okuplja različite generacije i predstavlja nešto novo, a po broju publike vidimo i da su Kikinđani to zaista prihvatili. Izuzetno je značajno to što pomeramo granice u našem radu jer je ovo što pravimo drukčije, neuobičajeno, ne samo za Kikindu nego i za mnoge druge gradove. Ovaj festival ima svoj koncept, nije okrenut samo prema muzici, nego i prema dodatnim sadržajima koje mi pružamo svim posetiocima i sve je to izlet. U kulturu, u nešto novo, porodični izlet, izlet kao koncept života.

Sudeći po posećenosti, reakcijama i ovacijama na koncertu, sve su to vrlo dobro i sa oduševljenjem, prepoznali Kikinđani, ali i brojni gosti iz Novog Sada, Bečeja, Beograda, Subotice, Zrenjanina…

U terminu programa za decu, od 18 sati, monodramu „Mala lekcija protiv kiča“ odigrao je Cvetin Aničić.

„Open Air“ organizuje se uz pomoć Turističke organizacije, generalni pokrovitelj Festivala je Grad Kikinda, a podrška je stigla i od Vladinog programa „Serbia Creates“.

U nedelju, drugog dana manifestacije, na velikoj sceni će nastupiti hor i orkestar Opere Srpskog narodnog pozorišta i „Novosadski big band“ koji će izvesti „Queen Symphony“ pod dirigentskom palicom  Fedora Vrtačnika. Od 18 sati nastupiće Dečije pozorište „Lane“ sa „Školom za klovnove“ i, kao i danas, odvijaće se i svi ostali prateći programi ovog jedinstvenog festivala.