Day: August 15, 2026

krofnijada-2026-(1)

Turnirom u malom fudbalu za mlađe kategorije u prepodnevnim i manifestacijom Krofnijada, u poslepodnevnim satima i ove godine počelo je obeležavanje Dana sela u Iđošu koje je traje do 19. avgusta. U organizaciji Udruženja žena „Iđoš“ okupile su se takmičarske ekipa iz okolnih mesta.

– Sa pravljenjem krofni počeli smo pre više od 25 godina, a samu manifestaciju započeli smo pre osam godina. Za lepe i ukusne krofne potrebna je laka ruka i puno ljubavi. Čitav dan pravimo krofne i svake godine napravimo ih više od 500. Svi naši gosti imaju priliku da besplatno probaju krofne i da se uvere zašto su najbolje – istakla je Biljana Đurđulov predsednica Udruženja žena „Iđoš“.

Boja Oljača iz udruženja žena „Novi Kozarci“ rekla je da se rado odazivaju pozivu Iđošanki:

-Krofne su odlične, a veliku ulogu u tome imaju i visoke temperature koje odgovaraju za pravljenje ove poslastice. Testo brzo nadolazi i krofne budu savršene. Došle smo da se družimo i da sklapamo nova prijateljstva.

Žene iz Padeja svake godine učestvuju u Krofnijadi.

-U testo sipamo rakiju malo rakije od šljiva. Neko stavlja vanilin šećer radi arome, a mi rakiju. Tako su radile naše bake, a tako krofne mesimo i mi – saznajemo od Dragice Radanov.

Uz Iđoš se vezuju krofne i važno je održati tradiciju, kazala je Marijana Mirkov, članica Gradskog veća koja je posetila manifestaciju.

-Za dobre krofne najvažnija je ljubav i da se prave sa voljom. Pored dobrog i kvalitetnog vina, Iđoš je prepoznat i po Krofnijadi, tradicionalnom jelu Banata koje se čuva od zaborava  – dodala je Marijana Mirkov .

Ocenjivani su izgled, tekstura i ukus, otkrio je predsednik žirija Radovan Subin.

-Ovde se prave najbolje krofne u čitavoj Srbiji i zato volim da kažem da je Iđoš prestonica krofni. Sve učesnice ovu poslasticu mese čitav život i recept su dovele do savršenstva. Biće jako teško odabrati najbolje – precizirao je Subin.

U manifestaciji su učestvovale ekipe iz Padeja, Novih Kozaraca, Nakova, Novog Miloševa, Mola i Srpskog Krstura.

Dane sela u Iđošu pomogli su lokalna samouprava i Mesna zajednica Iđoš.

A.Đ.

 

topola-buc-2026-(2)

Juče (petak) i danas (subota) Banatska Topola je mesto hodočašća mnogobrojnih vernika jer se proslavlja seoska slava Velika Gospa. Rimokatolička crkva Uznesenja Blažene Device Marije, u narodu poznata kao Velika Gospa, podignuta 1899. godine u centru sela smatra se najvećim svetim mestom u Banatu s obzirom na to da je poznata po javljanjima Bogorodice na zidu crkve. Za lik Bogorodice narod smatra da ima moći, da donosi bolesnima ozdravljenje, nesretnima sreću i da uslišuje iskrene molitve.

Obeležavanje crkvene slave od 19. veka je dan ranije, 14. avgusta. Večernjoj i svečanoj biskupskoj Svetoj misi, kao i procesiji sa kipom Majke Božije prisustvovali su sveštenici zrenjaninske biskupije i gosti, a ove godine bio je i temišvarski biskup Jožef Čaba Pal.

-Mi, ljudi, sposobni smo da volimo pomalo, možda trideset, pedeset posto. Bog ne voli tako. Kada kaže da nas voli bezgranično, onda nas zaista voli u potpunosti, sto posto. I ne voli ljude i narode samo uopšteno, već svakoga od nas voli lično, pojedinačno – onako kako je svakome od nas potrebno, pa čak i više od toga. On zna odakle dolazim, zna ko sam, poznaje moj život, i uprkos svemu tome me voli – rekao je biskup Jožef Čaba Pal.

Temišvarskog biskupa, primio je zrenjaninski biskup Mirko Štefković koji je ovom prilikom istakao.

‒ Ovo svetilište služi tome da zastanemo i priznamo: „Bog je iznad nas, a mi treba da prihvatimo svoj krst“. Kao grešni ljudi, ovde smo da se u svetoj ispovesti oslobodimo svojih grehova i da doživimo duhovni mir, kao i pomirenje.

Običaj je da oko stotinak ljudi u koloni ide uz put čita pesme i molitve. Posle Drugog svetskog rata hodočašće je bilo zabranjeno. Kako svedoče najstariji meštani, koji su priče čuli od svojih ukućana, vojnici ili milicija na konjima su bili ti koji su terali okupljen narod.

Ljudi su bežali u njive i sakrivali se u kukuruze. Niko se nije vratio kući, nego su išli dalje sve do crkve u Banatskoj Topoli.

Zapisano je da je davne 1854. godine, u tadašnjoj školi, koja se koristila kao bogomolja, pojavio lik Bogorodice koja je uslišavale molitve bolesnih i nesrećnih.

Izgradnja crkve počela je 1854. godine kada se prvi put ukazala Bogorodica. Posao je trajao do 1871. godine, a toranj je izgrađen 1914. godine.  Lik Bogorodice prvi put se pojavio 9. decembra 1854. godine, a potom i osamdesetih godina prošlog veka.  Deca su u tadašnjoj školi primetila da se orosio zid u obliku majke sa detetom, lik Bogorodice. Obrisali su zid, ali se ponovo pojavio lik. Maramicama kojima su brisali zid pojedini su stavljali na bolesne oči i ozdravili su, kaže predanje. O tome se pročulo i ova crkva postala je mesto hodočašća. Najpre su ona organizovana na Veliku i Malu Gospojinu.

Ispred crkve je organizovan buč, koji je odvajkada deo seoskih slava. Tezge sa hranom, slatkišima, mešovitom robom, ručnim radovima bile su postavljene u većem delu glavne ulice. Za buč je običaj da se porodice obuku u najlepšu odeću i prošetaju selom. Nekada su se momci i devojke upoznavali na seoskoj svetkovini.

A.Đ.

 

kukuruz-suncokret-susa-2026-(4)

Žetva suncokreta u našem ataru počela je pre desetak dana i ne obećava. Kombajni su najpre ušli u njive koje sna kojima je usev zasnovan u prvim rokovima setve, kao i gde je zemljište lošijeg kvaliteta.

-Prinosi su loši od 500 do 600 kilograma po hektaru do tone – saznajemo od Zorana Simića, savetodavca Poljoprivredne stručne službe. – Ovih dana počeće žetva suncokreta koji su kvalitetniji i preostaje da se vidi koliki će prinosi biti. Nadamo se bolji u odnosu na prvi rod.

Žetva je već počela, ali otkupna cena još nije poznata. Među poljoprivrednicima se već čuju procene da bi suncokret mogao manje plaćen  nego prošle godine, kada je konačna cena dostigla oko 55 dinara po kilogramu. Suncokreta u našem ataru ima više nego lane.

Prolećne kulture uništila je suša i visoke temperature.

-Vlaga zrna je na delovima njiva koje su praktično pregorele svega pet, šest procenata, a na delovima gde je vrlo malo zelenog suncokreta kreće se do 20 odsto. Čitavu proizvodnju pratilo je nejednako sazrevanje  – pojašnjava naš sagovornik.

Berba kukuruza počeće vrlo brzo. Ova biljka, koji bi u ovom periodu trebalo da bude u punoj snazi, suši se i propada, a prinosi su već sada desetkovani.

-Čeka se završetak žetve suncokreta koji se prvi otkupljuje, pa će tek onda kombajni brati kukuruz. Biljke su potpuno suve i prinos će biti katastrofalan. Očekujem da će berba početi krajem meseca, ali mnogi neće imati šta da skinu sa njiva – zaključio je Zoran Simić.

Bez vode, biljke ne mogu da izdrže visoke temperature, a klipovi ostaju mali i sa šturim zrnom, što direktno utiče na konačan prinos i kvalitet. Ove godine značajno je manje oranica pod „zlatnim zrnom“ u odnosu na ranije. Ovo je četvrta godina kako je rod kukuruza podbacio i poljoprivrednici ga zasnivaju sve manje.

A.Đ.