Day: July 4, 2026

zeteoci-sajan-2026-(9)

U Sajanu su organizovane 29. Severnobanatske žetelačke svečanosti. Manifestacija  je okupila goste  iz Ostojićeva, Mađarske iz mesta Aparthalom, Sente, Crne Bare i Sajana.

 

View this post on Instagram

 

A post shared by Kikindski portal (@portalkikindski)

Mikloš Reperger iz Ostojićeva zajedno sa još trojicom prijatelja prvi put je učestvovao u sajanskoj manifestaciji. Oni su članovi organizacije „Mađarski kulturni krug“.

-I ranije smo odlazili na slična okupljanja. Naša želja je da se, pre svega, družimo, upoznajemo nove ljude, ali i da mlade učimo kako se nekad dolazilo do hleba. Naši preci teško su radili i to ne treba da zaboravimo – rekao je Reperger.

U svojoj 89 godini najstariji kosac bio je Ferenc Hereši iz Sente. Kosu je prvi put uzeo sa 15 godina.

-Ranije nismo imali kombajne samo kose, srpove i naše ruke. Radilo se od ujutro do uveče. Žito smo vezivali u snopove koje su vukli konji na kolima. Za kosce je najvažniji dobar alat, kosa, koja mora da bude oštra. U suprotnom kosac bi se brzo umorio. Kosu sam nasledio od oca i ona je generacijama u našoj porodici – istakao je Ferenc Hereši.

Domaćini iz Sajana imali su najmlađu ekipu. Članovi folklorne sekcije KUD-a „Adi Endre“ nastavljaju seosku tradiciju.

-U kosidbi učestvujemo četvrti put. Naši dede i očevi naučili smo da držimo kosu, da je oštrimo i da radimo u polju sa njom. Naša želja je  da sačuvamo tradicionalnu manifestaciju u našem selu – rekao nam je Atila Benjocki.

Rad u polju bio je nezamisliv bez žena. One su pripremale hranu, a fruštuk, pre ulaska u njivu, mora da bude sit, rekla nam je Ildika Abraham iz Crne Bare.

-Kao što je to moja baka radila nekada i ja sam umesila domaći hleb. Nije bilo teško. Ona je to radila maltene svakog dana, a ja nekoliko puta godišnje. Na parčad smo mazali mast i papriku, uz kobasicu, krastavce, slaninu. Zadatak žena je sakupljaju pokošeno žito i da klasje ređaju u krst. Već 15 godina, kao članica kulturnog udruženja iz našeg mesta učestvujem na žetelačkoj svečanosti –  navela je naša sagovornica.

Sa gostima iz mađarskog grada Aparthalma Sajan se pobratimio 2013. godine i više od decenije oni su deo svečanosti. Susedi vole okupljanje koje ih vraća u prošlost i rado dolaze.

Vršidba žita je jedan od najvažnijih poljoprivrednih radova, a kosidba je imala i ulogu jačanja zajednice. KUD „Adi Endre“ čuva ovu manifestaciju jer je žetva  bila dan radosti i zajedništva.

-Naša dužnost je da očuvamo narodnu tradiciju i da je prenesemo na mlade. Kada vide kako se teško dolazilo do hrane na trpezi, mladi će više ceniti ono što sada imaju – napomenula je Šara Benjocki, predsednica KUD-a.

Ove godine organizovana su i sportska nadmetanja. Takmičari su se oprobali u trčanju po strnjici, guranju paorskih kola i vučenju konopca.

Pomoć žetelačkim svečanostima pružili su i Pokrajina i fondacija „Betlen Gabor“ iz Mađarske.

A.Đ.

 

tera-2-2026.jpeg

Na platou ispred Galerije „Tera“ na Trgu, otvorena je izložba skulptura sa prošlogodišnjer saziva Internacionalnog simpozijuma skulpture u terakoti. Time je zvanično otpočeo novi, ovogodišnji, četrdeset peti saziv. Tokom jula u prostoru nekadašnje ciglane, petoro umetnika iz Srbije, Austrije, Francuske i Severne Makedonije stvaraće monumentalna dela koja će ostati našem gradu.

Otvarajući izložbu Sanja Radusin Smiljanić, vršilac dužnosti direktora „Tere“ naglasila je:

-Ovu izložbu čine radovi sa prošlogodišnjeg saziva, na kom je učestvovalo šest umetnika iz Srbije, Hrvatske, Meksika, Slovačke, Finske i Velike Britanije. Svi umetnici, sem učesnika iz Hrvatske, koji je trenutno u Veneciji na Bijenalu, večeras su prisutni u našem gradu. Ovo je veoma važan događaj za našu zemlju, ali pre svega za naš grad. Opet smo u javnom prostoru postavili nove skulpture sa prošlogodišnjeg saziva i one će tu biti u narednih godinu dana. Što se tiče Galerije i Salona muzeja „Tera“, izložbe će tamo biti do početka septembra. Kikinda je, podsetiću, jedinstveno mesto u svetu u kojem se stvaraju savremene sklulpture u terakoti velikog formata. Imamo najveću svetsku kolekciju te vrste -ponosna je Sanja Radusin Smiljanić.

Verica Nemet, kustoskinja „Tere“ i jedan od šest selektora ovogodišnjeg Simpozijuma iznela je zapažanje da su se okupljeni umetnici zajedno našli istim, kreastivnim povodom, a to je dijalog sa glinom, svako spram svog temperamenta.

-Neki od umetnika su već imali iskustva, drugima je ovo bilo prvi put. Ali svako od njih je postavljao različita pitanja koja je ostavljao svima nama da ih iščitavamo. Tu pre svega mislim na radove koji će krasiti gradski trg u narednih godinu dana-naglasila je Nemet, ističući da je velika sreća što i dalje imamo i čuvamo uslove za ovakav jedinstven Simpozijum.

Prošlogodišnji učesnik, Britanac Dezmand Bret nije krio oduševljenje što je ponovo u Kikindi.

–Mnogo je za mene učinila „Tera“. Koliko god da sam postigao u karijeri pre vašeg Simpozijuma, nakon „Tere“, otvorila su mi se nova polja i novi načini razmišljanja, a ono što je isto važno je da me je „Tera“ učinila prisnijim sa materijalom koji mi je inače jako važan. Moje prošlogodišnje učešće uticalo je veoma na to kako ću dalje pristupati svakom radu, jer iskustvo na „Teri“, promenilo je na bolje moje umetničke odnose i moj način rada- navodi onaj umetnik.

Utiske je podelila i mlada francuska umetnica Rafael Sabati:

– Živim u Lionu, na jugu Francuske. Prvi put sam u Kikindi. Došla sam ovde po preporuci Bernarda Ludingera koji je bio deo „Terinog“ Umetničkog saveta i jedan od učesnika prethodnih godina. On mi je u superlativu pričao o ovom Simpozijumu i samom gradu, naglašavajući da su ovde uslovi fantastični da se umetnički razvijam, i drago mi je što je moje prvo učestvovanje na nekom inostranom Simpozijumu baš ovde- naglašava mlada umetnica.

Otvaranju izložbe prisustvovala je i Marijana Mirkov, članica Gradskog veća zadužena za kulturu i turizam:

-Volim da kažem da je kultura jednog grada- duša grada, a srce te duše je „Tera“. Zahvalni smo neizmerno svima koji su ovo gradili, od osnivača do umetnika koji ostavljaju deo svoje duše u ovom gradu. Malo je gradova koji mogu da se pohvali da imaju jedan ovakav brend, koji je prestižan i koji se s punim ustima izgovara u celom svetu. Nije čudo što u naš grad dolaze ne samo umetnici iz celog sveta, nego i turisti- istakla je Mirkov..

N.S.

error: Content is protected !!