U pretposlednjem kolu Superlige kuglašica, Kika 0230, u Novom Bečeju, savladala je 6:2 (3.360:3.161) sastav zrenjaninskog Banata, a u poslednjoj rundi šampionta Kikinđanke će se u Novom Sadu sastati s Vojvodinom i biće im potrebna pobeda za overu drugog mesta koje donosi izlazak u Evropu i to u drugo po značaju klupsko kontinetalno nadmetanje kuglašica.
KIKA 0230: Bunghart 514, Čorba 570, Kresoja 548, Komanov 571, Frenc 583, Šibul 574.
D. P.
Day: March 14, 2026
Banatsko Veliko Selo – Gledalaca: 100. Sudija: Bojan Džafić (Pančevo). Strelci: Mastilo 28, Stojanov 55. i 87. i Feješ 70. Crveni karton: Kočiš 59. minut (Kozara).
KOZARA: Ševo, Škero, Lisica (Plavšić), Lukić, Bunić (Ovuka), Rofa (Smani), Protić, Labus (Kondić), Kočiš, Tomić, Zeljković.
CRVENA ZVEZDA: Ćirić, Laništanin (Dailov), Feješ, Cvijanović, Popeskov, Vojvodić (Uzelac), Knežević (Kockar), Mastilo, Berbakov, Cucić, Stojanov.
Mastilo je u situaciji „jedan na jedan” doneo vodstvo Ruskoselcima, a u nastavku, posle nabačene lopte Kockara, Stojanov je, u padu udarcem glavom, udvostručio prednost. Nakon kornera i Feješ se upisao među strelce, glavom je s peterca loptu sporevo u mrežu, a tačku je u finišu, svojim drugim golom, stavio Stojanov, posle kontre i asistencije Popeskova.
D. P.
Kikinda – Gledalaca: 200. Sudija: Aleksa Grahovac (Novi Sad). Strelac: Čečarić 9. minut. Žuti kartoni: Vidaković, Vujović, Stojanović (OFK Kikinda), Ivetić, Mandić, Ilić (Jedinstvo).
OFK KIKINDA: Vidaković, Molnar, Trifunović, Lekaj, Milenković (Otoran), Beloš (Stojanović), Stepančev, Milisavljević, Ćirović, Vučetić, Vujović.
JEDINSTVO: Marinković, Ivetić, Mandić, Kukolj (Jovanović), Delibašić, Ilić, Ristović (Maksimović), Matijević, Živković, Žakula, Čečarić (Pavlica, Tošić).
Živković je ubacio sa strane iz prekida, golman domaćina Vidaković zakasnio je, a Čečarić skočio i glavom doneo prednost Staropazovčanima. Tom prilikom je i povređen pa je zamenjen, a Vidaković se kasnije u jednoj situaciji delimično iskupio za kiks i to je bilo praktično sve od gostiju, koji su u minulom kolu srušili jesenjeg prvaka. Nije ni domaćin blistao, naročito je sve bezvoljno i s lošom energijom delovalo u prvom delu.
U nastavku agilnija igra OFK Kikinde, iako će se ispostaviti da trener Ćulum do samog finiša neće ništa menjati. Odmah u uvodu drugog dela Vujović je imao veliku priliku, ali je oklevao i premišljao se, a logika je nalagala da pokuša vrhom kopačke i male bi šanse bile da golman Marinković spreči izjednačenje. Do 78. minuta nije bilo opasnosti za čuvare mreža, a onda je Trifunović dobro tukao s poludistance, ali je Marinković odličnom intervencijom sprečio pogodak. U samom finišu veliki pritisak domaćina i serija kornera koja, ipak, nije donela makar bod, koji je domaćin sigurno zaslužio. U 86. minutu zamalo autogol Pazovčana, iz sledećeg udarca iz ugla Trifunović je glavom pokušao, ali je Marinković ukrotio i taj udarac kada su svi već videli loptu u mreži. I onda na kraju, u poslednjim trenutcima pred nadoknadu, Stojanović je, opet nakon kornera, mogao doneti remi.
Lošu arbitražu kompletne sudijske garniture, glavni arbitar Grahovac začinio je produžetkom od svega četiri minuta, iako su se gosti samo po terenu valjali i odugovlačili prilikom izvođenja prekida bar desetak minuta.
D. P.
U Srbiji postoji više telefonskih linija za psihološku i savetodavnu pomoć koje su namenjene roditeljima, majkama, deci i osobama koje se suočavaju sa različitim životnim problemima. Ove SOS linije pružaju podršku u trenucima kada je razgovor sa stručnim licem ili obučenim savetnikom potreban, a često su besplatne i dostupne bez zakazivanja.
Jedna od takvih je SOS linija za mame, koju je pokrenula nevladina organizacija „Centar za mame“. Reč je o telefonu za emocionalnu podršku majkama koji je dostupan svakog dana u određenom terminu. Linija je namenjena ženama koje se suočavaju sa izazovima roditeljstva, osećajem usamljenosti, nesigurnosti ili pritiskom koji često prati period nakon porođaja.

Prema podacima koje je ranije objavio „Centar za mame“, postporođajnu tugu, poznatu kao baby blues, u prvim mesecima posle porođaja može da doživi i do 80 odsto porodilja. Istraživanja pokazuju i da se značajan broj majki oseća usamljeno ili ima osećaj krivice i posramljenosti zbog svojih emocija.
Pored linije namenjene majkama, u Srbiji postoji više nacionalnih SOS brojeva za različite oblike podrške.
SOS linije u Srbiji:
- Nacionalna SOS linija za žene žrtve nasilja: 0800 222 003
- SOS linija mreže „Žene protiv nasilja“: 0800 300 339
- SOS linija Autonomnog ženskog centra: 0800 100 007
- Nacionalna dečja linija: 116111
- Roditeljski telefon: 0800 007 000
- Nacionalna linija za prevenciju samoubistva: 011-7777-000
- Centar za emocionalnu podršku i prevenciju samoubistva „SRCE“: 0800 300 303

Stručnjaci ističu da ovakve linije mogu biti prvi korak ka rešavanju problema, jer omogućavaju razgovor sa osobom koja će saslušati i pomoći da se pronađu naredni koraci ili uputiti na druge institucije i službe ako je potrebna dodatna pomoć.
Iako su ove usluge dostupne na nivou cele Srbije, one mogu biti posebno značajne za roditelje u manjim sredinama, gde je pristup psihološkoj podršci često ograničen.

Za roditelje i majke iz Kikinde i Severnobanatskog okruga, ovi telefoni predstavljaju mogućnost da u svakom trenutku dobiju savet ili podršku – bez obzira na to gde žive.
Izvor: BBC na srpskom
Država je najavila povećanje izdvajanja za inovativne lekove i lečenje dece u inostranstvu, što bi u narednom periodu trebalo da omogući većem broju malih pacijenata da dobiju savremenu terapiju o trošku zdravstvenog sistema. Ovaj trend već je vidljiv poslednjih godina, jer se broj dece koja se leče u inostranstvu značajno povećao.
Prema podacima predstavljenim prilikom predstavljanja strategije „Srbija 2030“, do 2012. godine o trošku države u inostranstvu se lečilo 440 dece, dok je od tada do danas taj broj dostigao 5.873. Istovremeno, rastu i sredstva za savremene terapije – samo 2023. godine za inovativne lekove izdvojeno je 6,2 milijarde dinara.

Inovativni lekovi su posebno važni za lečenje retkih bolesti, koje često zahtevaju skupe i specifične terapije. Poslednjih godina budžet za lečenje retkih bolesti u Srbiji značajno je povećan – sa oko 130 miliona dinara početkom prošle decenije na više milijardi danas, što omogućava lečenje sve većeg broja pacijenata.
Jedan od ciljeva ovih mera jeste da se smanji potreba za humanitarnim akcijama i prikupljanjem novca putem SMS poruka, koje su ranije često bile jedini način da deca dobiju terapiju u inostranstvu. Prema podacima nadležnih, sve veći broj lečenja sada se finansira direktno iz zdravstvenog sistema.

Šta to znači za porodice iz Banata
Iako se najsloženije procedure lečenja uglavnom sprovode u velikim medicinskim centrima u Beogradu ili inostranstvu, nove mere mogu biti značajne i za porodice iz manjih sredina, poput Kikinde i Severnobanatskog okruga.
U slučajevima retkih bolesti ili terapija koje nisu dostupne u Srbiji, pacijenti se upućuju u specijalizovane klinike u inostranstvu, a troškove lečenja u određenim situacijama pokriva država. Za mnoge porodice iz manjih gradova to znači da više ne moraju isključivo da se oslanjaju na humanitarne kampanje kako bi obezbedile lečenje za svoje dete.
Lekari ističu da je dostupnost savremenih lekova i terapija ključna za rano lečenje i bolje ishode, posebno kod retkih i genetskih bolesti. Upravo zato je povećanje budžeta za ove namene jedan od najvažnijih koraka u razvoju pedijatrijske zdravstvene zaštite u Srbiji.
Za porodice iz Kikinde i okoline to može značiti brži pristup dijagnostici, savremenoj terapiji i, u slučajevima kada je neophodno, lečenju u inostranstvu uz podršku države.
Izvor: 24 sedam