Year: 2025

psz

Povodom teksta sa naslovom: „Austrijski političari protiv Srbije: Na posebnom seminaru u Alpbahu planirali rušenje države Srbije” objavljenog 28. avgusta, demanti našoj redakciji uputio je advokat Srđan Hromiš. 

 „Evropski forum Alpbah predstavlja prestižni događaj sa osamdesetogodišnjom tradicijom koji su austrijski studenti i članovi pokreta otpora protiv nacizma započeli 1945. godine sa idejom sprečavanja ponavljanja strahota Drugog svetskog rata i približavanja evropskih država radi saradnje i mirnog suživota. Od tada do danas, forum svake godine okuplja hiljade najumnijih ljudi iz sveta politike, nauke, biznisa i ekonomije, a pre svega mladih, koji rade na unapređivanju Evrope i sveta.

Lično sam prošao rigoroznu selekciju. Država bi trebalo da bude ponosna što je u inostranstvu predstavljaju mladi ljudi koji su fakultetski obrazovani, govore strane jezike, uspešni su u svojim poslovima i žele Srbiji napredak. Umesto toga, moje kolege i ja bili smo žrtve orkestrirane i maliciozne medijske kampanje čiji je cilj bio da se naruše naš ugled i čast tako što ćemo biti predstavljeni kao „lažni studenti“ koji se „obračunavaju sa Srbijom i pripremaju napad na nju“, stavljajući nas u kontekst organizovanih subverzivnih aktivnosti sa stranim političkim predstavnicima i borbe protiv sopstvene države.

Neistinito je da je bilo ko od stipendista, pa tako ni ja, govorio na panelu pod nazivom „Puls protesta: Protest kao otkucaj srca demokratije“ na kome je govorio rektor Univerziteta u Beogradu prof. dr Vladan Đokić. Takođe, neistinito je da sam ja govorio bilo gde u ime studenata iz Srbije, kao i da sam „advokatski pripravnik u kancelariji koja zastupa Mariniku Tepić“. Ja nisam student i stoga ne mogu da govorim u ime studenata, a radim kao samostalni advokat u Novom Sadu i nemam nikakve veze sa Marinikom Tepić, niti sam je ja ikada zastupao kao advokat ili kao advokatski pripravnik.

Na kraju, Vjosa Osmani nije imala nikakav kontakt ni sa kim iz Srbije, niti je prisustvovala panelu koji se bavio situacijom u Srbiji i protestima, a naročito nikoga iz Srbije nije u svojstvu mentora „usmeravala i savetovala kako da radi protiv svoje države“, niti bi bilo ko od srpskih predstavnika ikada učestvovao u takvom nečemu.”

Advokat

Srđan Hromiš

oportunitet-zarko

Ministar pravde Nenad Vujić uručio je ugovore o dodeli sredstava prikupljenih po osnovu odlaganja krivičnog gonjenja, oportuniteta, u iznosu od pola milijarde dinara, čime su ove godine podržana 233 projekta.

Vujić je tom prilikom naglasio da je ovo deseti put da se uručuju sredstva od oportuniteta, koja se, kako je naveo, dobijaju kada se za lakša krivična dela obustavlja gonjenje, nakon uplate određenog iznosa u budžet. Najviše sredstava izdvojeno je za projekte iz oblasti zdravstva, zatim prosvete, socijalne zaštite, kulture i druge oblasti.

 

 

Po osnovu oportuniteta sredstva su dobile i dve kikindske osnovne škole „Žarko Zrenjanin“ i muzička škola „Slobodan Malbaški“.

-Školi je pripalo 535.550 dinara. Radujemo se što će učenici svoje znanje, ideje i kreativnost moći još bolje da pokažu u radu na novim računarima koji će svoje mesto naći u kabinetu informatike – istakla je direktorica Škole „Žarko Zrenjanin“ Slavica Lazić.

Osnovna muzička škola dobijen novac u iznosu od 735.200 dinara takođe će utrošiti za osavremenjavanje informatičke opreme, saznajemo od direktorice Margite Detari.

-Kupićemo lap topove koji su na neophodni kako na časovima gde se puštaju ozbiljne kompozicije učenicima, tako i za vođenje elektronskog dnevnika. U školi imamo jedan računar u zbornici koji ni izbliza nije dovoljan za zaposlene. Imamo 380 učenika od kojih je 113 prvaka, a pored dece iz grada našu školu pohađaju i deca iz 13 sela jer imamo i đake sa teritorije Zrenjanina i Bečeja – navela je Margita Detari.

U ustanovama osnovnog, srednjeg obrazovanja kao i učeničkog standarda dodeljena su sredstva za 131 projekat u ukupnom iznosu od 145,7 miliona. Za osnovno obrazovanje izdvojeno 100 miliona dinara, za srednje skoro 44 miliona i za učenički standard skoro dva miliona dinara.

A.Đ.

 

RPK-(7)

U Regionalnoj privrednoj komori Severnobanatskog okruga danas je održan stručni skup na temu primene nove Uredbe o dodatnim zahtevima za stavljanje na tržište proizvoda koji sadrže palmino ulje, palminu mast i druga biljna ulja i masti. Ona je na snazi od 1. avgusta i predviđa da se mlečni proizvodi moraju fizički odvajati od onih koji sadrže biljne masti. Najveća izmena za kupce je ta što će na svakom mlečnom proizvodu morati da stoji jasna oznaka da nije sto odsto mlečni proizvod, odnosno da sadrži palmino ulje ili druga biljna ulja. Ta informacija će morati da se nađe na samoj etiketi proizvoda.

Uredba se odnosi na pravna lica i preduzetnike koji posluju u oblasti veleprodaje i maloprodaje, uvoza, prodaje na daljinu, prodaje u automatima za hranu, kao i na ugostiteljske objekte – restorane, pekare, picerije, objekte brze hrane i sve one u kojima se hrana priprema i isporučuje krajnjem potrošaču.

Skupu je prisustvovao i Jožef Tobijaš, zamenik predsednika Odbora za poljoprivredu Narodne skupštine Srbije. On je podsetio da je ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede prof. dr Dragan Glamočić najavio da će Uredba predstavljati jednu od ključnih mera zaštite potrošača.

– Proizvod koji sadrži palmino ili drugo biljno ulje ne može se nazivati sirom. To mora biti jasno naznačeno, a deklaracija vidljivo istaknuta. Inspekcije već kontrolišu primenu uredbe. Robu koja je bila na policama pre 1. avgusta trgovci mogu da prodaju do 1. decembra. Očekujemo da će rezultati biti vidljivi već do kraja godine. Ovo je tek prvi korak, ali građani će biti sigurniji jer znaju šta kupuju – istakao je Tobijaš.

Da je cilj da se na vreme upoznaju svi subjekti, naglasio je i gradonačelnik Kikinde Mladen Bogdan.

– Važno je da ugostitelji budu informisani i da se preduprede moguće kazne. Svi zajedno, i Veterinarska inspekcija, Privredna komora Srbije i Regionalna privredna komora – treba da radimo u interesu potrošača, ali i poslodavaca – poručio je Bogdan.

Saša Tanackov, koordinator za poljoprivredu RPK, dodao je da je uloga stručnih skupova da članovi Privredne komore dobiju jasna tumačenja novih propisa.

– Za istim stolom imamo severnobanatske privrednike, predstavnike državnih tela koja donose zakone, kao i institucije koje kontrolišu njihovo sprovođenje. Uredba je značajna i za građane i za privredu: građani dobijaju jasnu informaciju o onome što konzumiraju, a privreda dobija ravnopravne uslove, bez nelojalne konkurencije, uz podršku domaćim proizvođačima mleka – objasnio je Tanackov.

Da su ovakvi skupovi korisni, smatra i Jelena Petrović, menadžerka restorana „Tventi“ u Kikindi.

– Doživljavam ih kao prevenciju. Trudićemo se da ispoštujemo sve što zakon nalaže, u saradnji sa Veterinarskom inspekcijom. Najčešće koristimo palmino ulje, dok mlečne proizvode nabavljamo u mnogo manjem obimu. Svi proizvodi stižu sa deklaracijama, ali je važno da znamo šta još treba učiniti kako bi bili zadovoljni i gosti i mi – rekla je Petrović.

Skupu je prisustvovao veliki broj privrednika iz Severnobanatskog okruga. Kako je naglašeno, kazne za privredni prestup po ovoj uredbi mogu biti i do tri miliona dinara za pravna lica, dok su iz Uredbe izuzeti poslastičarnice i sladoledžije.

pomracenje-meseca-(4)

U nedelju, 7. septembra, iz Srbije je bilo vidljivo potpuno pomračenje Meseca. Ovim povodom Mladen Đuran, astronom amater, organizovao je zajedničko posmatranje ove pojave na putu za Simićev salaš. Pozivu se odazvalo osamdesetak osoba različitog uzrasta, bilo je od predškolske dece do penzionera.

-I mene, kao organizatora, iznenadio je veliki broj ljudi. Svi su bili raspoloženi da vide, ali i čuju više o ovoj pojavi. Iako su nas povremeno ometali oblaci, uspeli smo da posmatramo karakteristične faze pomračenja. Okupljeni su mogli da uoče vizuelne pojave koje prate ovakve fenomene, a među njima i takozvani ,,krvavi Mesec“. Sledeće potpuno pomračenje koje  će biti vidljivo sa naše teritorije biće pred sam doček nove 2029. godine, odnosno u večernjim satima 31. decembra 2028. godine – istakao je Đuran.

Do potpunog pomračenja dolazi kada se Zemlja nađe između Sunca i Meseca. Sunčeva svetlost tada prolazi kroz Zemljinu atmosferu, pri čemu do površine Meseca stiže uglavnom crvena komponenta svetlosti. Upravo zato Mesec u ovim trenucima dobija prepoznatljivu bakarnocrvenu nijansu, zbog čega se na Zapadu ova pojava često naziva „krvavi Mesec“. Đuran napominje da su okupljeni bili zainteresovani da čuju i naučne činjenice o kojima je govorio.

-Pored Meseca tokom pomračenja posmatrali smo planetu Saturn, dvojne zvezde Alkor i Mizar u Velikom medvedu a prisutni su upoznati i sa cirkumpolarnim sazvežđima koja su vidljiva sa naših geografskih širina tokom cele godine – dodao je Mladen Đuran.

Od našeg sagovornika saznali smo i da je u planu da  organizuje astronomsko veče tokom kojeg će tema biti astrognozija – prepoznavanje zvezda, sazvežđa i drugih nebeskih tela.

A.Đ.

 

 

Rotari-2

Zahvaljujući sredstvima prikupljenim na humanitarnoj aukciji dečijih radova i dela lokalnih umetnika, održanoj u maju u Muzeju „Tera“, Rotari klub Kikinda obezbedio je novu opremu za Osnovnu školu „6. oktobar“, koju pohađaju deca sa posebnim potrebama.

Humanitarna aukcija i žurka privukle su veliki broj sugrađana i prijatelja Rotarija, a prihod je u celosti usmeren na unapređenje uslova za obrazovanje i razvoj učenika ove škole. Posebnu zahvalnost Rotari klub Kikinda upućuje prijateljskim klubovima iz Žombolja, Zrenjanina i Rume, čija je podrška u velikoj meri doprinela uspehu akcije.

„Zahvaljujući velikom odzivu naših sugrađana i podršci prijatelja Rotarija, uspeli smo da prikupimo sredstva i kupimo opremu za školu „6. oktobar“. Za nas je ovo posebno značajno, jer znamo da će nova oprema doprineti unapređenju uslova za učenje i razvoj dece koja zaslužuju svu pažnju i podršku zajednice. Rotari širom sveta deluje u sedam oblasti – od izgradnje mira, lečenja bolesti i obezbeđivanja čiste vode, do zaštite majki i dece, obrazovanja, razvoja zajednica i brige o životnoj sredini. Kroz njih povezujemo resurse i volonterizam, stvarajući trajne i pozitivne promene. Septembar je u Rotariju mesec obrazovanja i pismenosti, i naš klub je ponosan što već godinama daje stipendije studentima iz Kikinde. To je tradicija kojom ulažemo u mlade ljude – buduće nosioce pozitivnih promena“, istakli su predstavnici Rotari kluba.

Kikindski klub godinama je posebno posvećen obrazovanju – kroz dodelu studentskih stipendija, ali i kroz brojne projekte kojima se podržavaju škole, nastavnici i učenici.

„Zajedno pokazujemo da granice ne postoje kada su u pitanju humanost, saradnja i istinsko prijateljstvo. Neka ovo bude samo početak novih zajedničkih poduhvata koji menjaju svet na bolje. Hvala od srca!“, poručili su iz Rotari kluba Kikinda.

SnapInsta.to-541308610-18285055171285879-5757578850813904001-n.jpg

Episkop Eparhije osečko-poljske, Heruvim, održao je moleban za novu školsku godinu u Dalju, poručivši da je “škola velika učionica u kojoj se uči poslušnosti”

-Božanska mudrost nas vodi ka razumevanju i poštovanju: poštovanju roditelja i učitelja, ali i poštovanju prema svome rodu, Crkvi i Otadžbini. Škola treba da bude mesto obrazovanja, mesto gde ćemo sticati kvalitetna znanja koja će nas obrazovati da budemo bolji ljudi, da budemo ljudi blagodati Svetoga Duha koji poznaju nauku Božiju i shvataju smisao života — a to je život u zajednici. Da uvek hvalimo Gospoda, da jedni druge podržavamo, jedni drugima da budemo podrška u svakom iskušenju i uvek da se vladamo prema vrednostima koje su vezane za Svetosavlje kao temelj našeg života. Škola je velika učionica u kojoj se uči poslušnosti, nikako neposlušnosti. U školi treba da vlada harmonični duh jer je ona vaspitna i obrazovna ustanova. Tu nema mesta samovolji ili takozvanoj slobodi bez blagoslovene slobode koja je u Hristu. Neka je i nastavnicima i đacima srećan i Bogom blagosloven početak novog školskog leta- poručio je na molebanu episkop Heruvim.

Izvor: Dnevnik

prodavnica

Prvi potpredsednik vlade i ministar finansija Siniša Mali izjavio je danas da su ekonomske mere koje se odnose na sniženje cena u maloprodajnim lancima već dale efekat i da su građani zadovoljni.

Mali je izjavio da je tržišna inspekcija započela kontrolu primene Uredbe o ograničavanju marži u maloprodajnim objektima i istakao da se sa trgovinskim lancima kontinuirano vodi dijalog o snižavanju cena na koje se uredba odnosi, kao i da lanci pokazuju spremnost da snize cene.

Mali je rekao da je trgovinskim lancima dato vreme da usklade sisteme i isprave eventualne nepravilnosti.

“Tamo gde su marže više od 20 odsto cene sigurno idu dole, molim i građane da nam pomognu, ako primate nešto što mi ne vidimo. Gde možemo da usmerimo inspekciju, bez zloupotreba, to ćemo uraditi”, rekao je Mali na konferenciji za medije na kojoj je predstavljen novi krug nagradne igre Uzmi račun I pobedi, a na pitanje o najavljenoj kontroli tržišne inspekcije.

Istakao je da se posle sedam dana primene mere o snižavanju cena vidi efekat na životni standard građana u pozitivnom smislu.

Naglasio je da će izmenama i dopunama zakona o trgovini, kao i zakonom o zaštiti potrošača i zakonom o nelegalnim tržišnim praksama, koji će biti doneti ove godine, sistemski biti rešeno pitanje cena u maloprodajnim lancima.

Govoreći o tome kako će novi set ekonomskih mera uticati na životni standard građana, Mali je rekao da je ekonomska politika deceniju unazad uvek bila usmerena ka tome da građani žive bolje i da se vidi briga prema njima.

Dodao je da nove ekonomske mere imaju dva smera, jedno je sniženje cena na proizvode sa maržom većom od 20 odsto i smanjenje kamatnih stopa na potrošačke i stambene kredite, kao i smanjenje računa za struju za najugroženije.

“S druge strane imate podizanje životnog standarda direktno kroz podizanje plata, penzija,kao i minimalne zarade koja će od 1. oktobra biti 500 evra, a sa redovnim povećanjem od 1. januara 550 evra. Veliki su to pomaci napred”, istakao je Mali.

Dodao je da je pre 10 godina godina minimalna zarada 15.700 dinara, kao i da su penzije tri godine zaredom povećavane u dvocifrenom iznosu.

knjige-c

Međunarodni dan pismenosti obeležava se svakog 8. septembra od 1966. godine, nakon što je ideja o njegovom ustanovljavanju pokrenuta godinu dana ranije na Svetskoj konferenciji ministara obrazovanja u Teheranu.

Cilj je da se javnost podseti na značaj obrazovanja i upozori na problem nepismenosti, koji i dalje postoji širom sveta. Prema podacima UNESCO-a, u svetu je oko 900 miliona nepismenih, dok više desetina miliona dece i adolescenata nema mogućnost pohađanja škole. Najniža stopa pismenosti, svega oko 23 odsto, zabeležena je u Maliju.

Iako je pravo na pismenost prepoznato u međunarodnim konvencijama i deklaracijama, među kojima i u Opštoj deklaraciji o ljudskim pravima iz 1948. godine, podaci pokazuju da problem i dalje traje.

U Srbiji je, prema procenama, oko 850.000 stanovnika bez dana škole ili sa samo nekoliko razreda osnovne. Potpuno nepismenih ima više od 165.000. S druge strane, nešto više od 650.000 građana, odnosno gotovo 11 odsto populacije, ima visoko obrazovanje.