Year: 2025

pitijada-(5)

Udruženja žena „Novi Kozarci“ organizovalo je 15. Pitijadu koja je ove godine održana u okviru obeležavanja 80 godina od kolonizacije. Kako je istakla predsednica Boja Oljača ove godine 25 žena pravilo je pitu krompirušu za takmičenje.

-Pitijada je manifestacija po kojoj je naše selo nadaleko poznato. I ove godine napravile smo pitu za Ginisa dugu 30 metara i 70 centimetara. Svaka od žena je imala svoj zadatak, sve smo bile složne i sa puno ljubavi zamesile smo ovogodišnju rekorderku. Sastojci su uvek isti brašno, so, voda krompir, luk, začini. Važna je spretnost domaćice, ali i ono što se nasledi od majki, baka i prabaka. Trudimo se da sačuvamo tradiciju krajeva iz kojih smo došli – istakala je Boja Oljača.

Pitijadi je prisustvovao i gradonačelnik Mladen Bogdan koji je pozdravio okupljene:

 

-Osim Pitijade, jubilarna godina od kolonizacije obeležena je i fudbalskim turnirom, ali i Kozaračkim zborom. Okupljanje, saborovanje, jedinstvo, čuvanje običaja i tradicije, važno je za sve nas. Hvala vam što svi zajedno pokazujete ljubav prema rodnom mestu – kazao je gradonačelnik Bogdan.

Udruženje žena „Novi Kozarci“ osnovano je 1976. godine sa željom da pomogne svim nemoćnim meštanima.

 

-Naš cilj je da sačuvamo tradiciju umeća ženskog stvaralaštva koje je donešeno iz Bosne 1945. godine. Čuvamo kulturu života naših predaka kroz heklanje, tkanje, pravljenjem jela od domaćih proizvoda, čemu učimo i mlađa pokolenja. U svom vlasništvu imamo taru, razboj, na koji tkamo krpare. Deo sredstava dobijen od prodaje krpara ulažemo u repromaterijal, a deo dajemo u humanitarne svrhe – kazala je Boja Oljača.

Inicijator Pitijade, pokojni Milorad Majkić koji je na dva točka stigao u Atinu i Peking na Olimpijske igre, uvek se zalagao za promociju rodnog mesta.

A.Đ.

banja-luka-bogdan-(6)

Predstavnici Banja Luke bili su gosti Kikinde u okviru manifestacije Dani Republike Srpske. Pod sloganom „Put sabornosti“  organizovana je  u 13 gradova u Srbiji. Delegaciju u sastavu Borislav Maksimović, savetnik za kulturu u Predstavništvu Republike Srpske u Srbiji, Aleksandar Ljuboja, direktor Područne privredne komore Banja Luka i Zoran Berak, sekretar za trgovinu i turizam u banjalučkoj komori, u svom kabinetu primio je gradonačelnik Mladen Bogdan.

-Naš cilj je jačanje svih veza, a pre svega privrednih – kazao je Aleksandar Ljuboja, direktor Područne privredne komore Banja Luka. – Kikinda je interesantna jer ima kompanije koje su kompatabilne sa delom privrednih društava u Republici Srpskoj. U razgovoru sa kolegom iz Privredne komore istaknuto je da postoji mogućnost zajedničkog nastupa na trećim tržištima, pre svega u Rumuniji i Mađarskoj. Pojedina roba mogla bi zajednički da proizvodi, a ono što nama nedostaje je građevinski materijal, konkretno crep, koji bi ponovo mogao da nađe tržište kod nas. Uvozimo ga sa svih meridijana, ali ne i iz Kikinde. Naša komora pokriva 55 odsto teritorije u Republici Srpskoj i oko 600.000 stanovnika gravitira ka Banja Luci. Imamo i nekoliko opština koji su najveći izvoznici u Bosni i Hercegovini.

Gradonačelnik Bogdan dodao je da je međusobna saradnja i jačanje veza između Republike Srpske i Srbije važna za obe države. Na ovaj način čuvaju se identitet, istorija, kultura i običaji.

-Privredno povezivanje nam je važno i intenzivno ćemo raditi na tome. Naši gosti pozvali su nas na privredni forum koji se svake godine organizuje u Banja Luci. Dobili smo mogućnost, da zajedno sa Regionalnom privrednom komorom i privrednim društvima, predstavimo sve potencijale Kikinde i da naši prijateljski odnosi postanu još bolji. Rado ćemo se odazvati jer je ovo prilika da predstavimo grad i da se još bolje povežemo. Saradnja dve privredne komore biće značajna za obe države, jer nam je želja da razvijamo naše firme i dovodimo nova preduzeća – naveo je prvi čovek grada.

Pored gradonačelnika sa sastanku su prisustvovali i Marijana Mirkov, članica Gradskog veća i Tibor Horvat, direktor kikindske Regionalne privredne komore.

-Područna privredna komora iz Banja Luke pokriva pet gradova i 16 opština i veliki broj privrednih društava. Siguran sam da bi naš građevinski materijal našao svoje mesto na ovom tržištu, jer je nekada, tokom zlatnih vremena, najveće tržište fabrike „Toza Marković“ bila upravo Republika Srpska. Verujem da bi u bliskoj budućnosti mogao da se ponovo poveća izvoz u Banja Luku. Kao Regionalnoj privrednoj komori koja je jedna od najmanjih u sistemu Srbije, biće nam čast da započnemo saradnju sa banjalučkom komorom – precizirao je Horvat.

U okviru Dana Republike Srpske prikazani su programi iz Banja Luke, Bijeljine, Istočnog Sarajeva, Donje Gradine, Trebinja, Pala i Prijedora.

A.Đ.

 

 

 

nurdor-2025-(5)

Udruženje NURDOR obeležava Zlatni septembar, mesec podrške deci oboleloj od malignih bolesti. Tim povodom na Gradskom trgu organizovan je program u kom su učestvovali solisti, plesne grupe i folkloraši.

U Srbiji svakog dana jedno dete oboli od raka, a ovogodišnja kampanja posvećena je temi psihosocijalne podrške, jer svako dete i porodica, pored medicinskog lečenja, imaju potrebu za razgovorom, osloncem, podrškom u ostvarivanju prava i osećajem da nisu sami. Takvu podršku pruža i Ljubica Takić, volonterka iz Kikinde koja je preživela i ličnu tragediju. Njena ćerka preminula je od raka.

-Već 13 godina sam uz NURDOR i iako moje Jelene više nema, trudim se da pomažem deci oboleloj od raka i njihovim roditeljima. Važno je pričati o bolesti i pružiti podršku, posebno roditeljima, kako ne bi posustali u toku lečenja koje zna da bude dugo i iscrpljujuće. Bila sam jaka u tom periodu, ali samo zahvaljujući Jeleni koja je bila hrabra i jaka. Psihološka podrška je najvažnija i ja sam je imala od lekara, volontera, od psihologa na Onkološkom odeljenju. I dalje sam u kontaktu sa njim i kada mi je teško pomogne mi – navela je Ljubica Takić.

I sugrađanka Suzana Mučalov je takođe volonterka NURDOR-a. Po zanimanju je vaspitačica i njena želja je da pomogne koliko može.

-Moje kumče je imalo rak i lada sam videla sa kakvim se sve problemima suočava zajedno sa roditeljima, rešila sam da i ja pomažem. Najmlađi onkološki pacijenti svakodnevno se bore za život i pored toga što učestvujem u raznim aktivnostima prikupljanja pomoći – dodala je Suzana Mučalov.

Podršku skupu dao je gradonačelnik Mladen Bogdan koji je precizirao da je obaveza svakog pojedinca, ali i društva da ukažu poštovanje i pruže podršku i obolelima i njihovim roditeljima.

-Lokalna samouprava tu je da pomogne svakom bolesnom detetu i porodici. Pomažemo porodicama i deci koja imaju teška oboljenja, za šta se izdvajaju značajna sredstva u budžetu. Drago mi je što se taj novac nikada do kraja ne utroši što je pokazatelj da u našem gradu, na sreću, nemamo puno dece kojima je takva pomoć potrebna. Imamo i Komisiju za lečenje socijalno ugroženih i svi odrasli mogu da apliciraju za pomoć pri kupovini lekova i medicinskih pomagala – naveo je Bogdan.

Iz NURODOR-a pozivaju sve građane i društveno odgovorne kompanije da podrže akciju slanjem broja 2 na broj 1150.

A.Đ.

 

 

 

 

 

poreska-uprava

Poreska uprava obavestila je danas poreske obveznike da ukoliko dobiju imejl poruku sa prilogom koju je navodno poslala Poreska uprava Republike Srbije, u vezi sa ažuriranjem bankovnih podataka za povraćaj poreza, da u cilju bezbednosti svojih podataka, ne otvaraju prilog, niti da postupaju prema instrukcijama, a da imejl odmah obrišu.

U saopštenju se navodi da su se u poslednje vreme pojavili pokušaji prevare putem elektronske pošte, tzv. fišing poruke, i da se zvanična komunikacija Poreske uprave obavlja isključivo sa zvanične adrese sa domena @purs.gov.rs.

111535-339767-jesenji-krstovdan-ff-f

Srpska pravoslavna crkva i vernici proslavljaju jesenji Krstovdan. Vernici se tokom današnjeg dana pridržavaju posta, a bere se i posvećuje bosiljak.

Po narodnom verovanju, ako je na Krstovdan oblačno, zima će biti bogata snegom, a ako nema padavina naredna godina biće sušna.

Dok za mnoge druge praznike koji su obeleženi crvenim slovom važi da ne treba sređivati kuću, usisavati i raditi druge slične poslove, na Krstovdan je obrnuto. Na današnji dan je dobro srediti kuću i tako je pripremiti za zimu. U suprotnom, veruje se da će vam cele godine sve “ići naopako”.

Za ljude rođene na ovaj dan veruje se da na svojim nejakim plećima nose senku Časnog krsta i da su zato pred Bogom posebno odgovorni za svoje postupke.

U svim selima isplaćuju se ljudi koji čuvaju polja od Đurđevdana do Krstovdana i koji teraju ptice i naplaćuju se globe od onih čija stoka pravi štete na tuđim njivama. Isplaćuje se onoliko koliko je dogovoreno ο Đurđevdanu.

 

light-bulbs-1875384-1280

Lica sa statusom borca, ratni i civilni invalidi rata, kao i drugi korisnici prava u skladu sa propisima o boračko-invalidskoj zaštiti, imaće pravo na popust od 1.000 dinara na računima za električnu energiju u periodu od oktobra 2025. do marta 2026. godine kao dodatnu podršku tokom zimskih meseci, saopštilo je danas Ministarstvo za rad, boračka i socijalna pitanja.

Ovakva mera podrške je omogućena odlukom Vlade Srbije, koja je usvojila izmene i dopune Uredbe o energetski ugroženom kupcu.

Ministarstvo ističe da ova mera predstavlja izraz poštovanja i zahvalnosti borcima, kao i podršku onima koji su najviše dali za zemlju.

Pored njih, pravo na ovu olakšicu ostvarivaće i penzioneri sa minimalnim penzijama, a procenjuje se da će lica sa boračkim statusom uz popust moći da umanje svoje mesečne troškove za oko 1.500 dinara.

Građani koji imaju status energetski ugroženog kupca imaju i dodatni popust od pet odsto za redovno plaćanje računa do 28. u mesecu, a u ovom periodu neće važiti snižavanje granice između plave i crvene zone. Za sve informacije o načinu sticanja statusa energetski ugroženog kupca, građani se mogu obratiti Ministarstvu rudarstva i energetike, navodi se u saopštenju.

IMG-5142

Kikindsko Udruženje potrošača beleže sve više prijava građana koji postaju žrtve agresivne prodaje na kućnom pragu. Najčešće stradaju penzioneri, jer ih trgovci smatraju najpodložnijim manipulacijama. Scenario je gotovo uvek isti: telefonski poziv sa „specijalnom ponudom“ ili „ekskluzivnom šansom“, i ubrzo prodavac kuca na vrata sa robom koju „treba odmah probati“, objašnjava Darko Cvijan iz Udruženja potrošača Kikinde.

– Zabrinjava što trgovci često imaju detaljne podatke o potencijalnim kupcima, sumnja se da do tih informacija dolaze preko različitih kanala, možda čak i kroz zloupotrebu podataka iz PIO fonda, mada za to nemamo dokaze. Na meti su upravo stariji, koji lakše poveruju u „povoljnu priliku“. Roba koja se nudi obično ima nerealno visoke cene. Primer je naddušek po ceni od čak 360.000 dinara – iznos za koji se može kupiti čitav krevet. Prodavci često nude plaćanje preko administrativne zabrane na penziju, stvarajući utisak da je proizvod pristupačniji nego što jeste- navodi Cvijan.

Iako Zakon o zaštiti potrošača daje pravo na povraćaj robe u roku od 14 dana bez obrazloženja, trgovci nalaze način da to onemoguće. Proizvod odmah otvaraju pred kupcem i predstavljaju ga kao „medicinski“ ili „kozmetički“, tvrdeći da se iz „higijenskih razloga“ ne može vratiti.

Ponekad se za povraćaj traži i dodatna naknada, poput 12.000 dinara za navodnu „sterilizaciju“, što dodatno odvraća građane od raskida ugovora. Čak i kada kupac insistira, trgovci odugovlače razgovorima i obećanjima dok ne istekne rok od 14 dana.

Udruženje zato apeluju na porodicu, posebno decu i unuke, da pomognu penzionerima i odmah reaguju ako se kupovina dogodi – pismenim putem, mejlom ili preporučenim pismom, jer telefonski poziv nije dokaz. Kada rok istekne, mogućnost za raskid ugovora nestaje, ukazuje Cvijan.

-Problemi se javljaju i kod onlajn kupovine: paket treba otvoriti odmah po prijemu i eventualnu štetu prijaviti u roku od 24 sata, što mnogi zanemaruju- dodaje.

Suština je da se nudi roba koja uglavnom nije neophodna, kupovina je impulsivna, pod pritiskom koji trgovac namerno stvara. Iako je reč o nepoštenom poslovanju, zakonske rupe ostavljaju prostora da ovakva praksa opstaje. Zato je najbolja zaštita – informisanje. Svako treba da zna svoja prava i da ih iskoristi na vreme.

kolonizacija-bvs-(2)

Povodom Dana kolonizacije, u organizaciji Mesne zajednice Banatsko Veliko Selo upriličena je izložba i prezentacija na temu „Kolonizacija Vojvodine 1945-1948“.  O temi su govorili dr Jelena Veselinov, istoričar prava i upravnica poslova „Matice srpske“, dr Milan Micić, istoričar i generalni sekretar „Matice srpske“ i Bogdan Šekarić, etnolog iz Muzeja Vojvodine.

-Pre 80 godina nova socijalistička vlast  posle Drugog svetskog rata kolonizovala je partizanske porodice radi naseljavanja Vojvodine – istakao je ovom prilikom dr Milan Micić. – Tokom 10 meseci u Vojvodinu je stiglo 250.000 ljudi u 114 mesta i to je najveći kolonizacioni poduhvat u istoriji Vojvodine, a istovremeno i najorganizovaniji i najhumaniji po uslovima. Kolonizovane su partizanske porodice iz cele ondašnje Jugoslavije i tačno su dobijene kvote koliko koja Republika gde naseljava. Stanovnici Bosne i Hercegovine naselili su deo oko Bačke Palanke i 29 trougla između Kikinde, Zrenjanina i Jaše Tomića. Banatsko Veliko Selo sastavljeno je od tri Soltura, Svetog Huberta i Šarlovila. Pomenuta naselja formirana su 1770. i 1771. godine i u njima su živeli Francuzi iz okoline Meca. Na ovaj prostor stigli su kolonisti iz Bosanske Krajine, iz okoline Drvara, Bosanskog Petrovca i najviše iz Bihaća.

Pre dolaska porodice su pisale molbe za naseljavanje i došle su organizovano. Tada su im dodeljene kuće i zemljište s tim  da jedan deo porodica nije mogao da izdrži u novoj sredini, nije im odgovarao način života, pejzaž, klima tako da su se te porodice vraćale u Bosansku Krajinu.

-Oni koji su ostali prošli su kroz prilagođavanje, učili su da žive novim načinom života u rada. Komunističke vlasti izvršile su kolektivizaciju zemlje i imovine i formirane su seljačke radne zadruge. One su bile način da se kolonisti brže prilagode životu u ravnici, ali i da se na ideološki politički oblikuju u skladu sa interesima komunističkih vlasti – zaključio je Micić.

Na tragu želje da sledi misiju koju „Matica srpska“ već dva veka sprovodi na ovim prostorima, a koja se ogleda u očuvanju bogatog srpskog istorijskog nasleđa,  grad Kikinda je pre nekoliko godina potpisao sporazum sa ovom važnom ustanovom, podsetila je pomoćnica gradonačelnika Dijana Jakšić Kiurski koja je prisustvovala događaju.

-Ovakvi susreti i događaji su dokaz plodonosne saradnje. Zadatak „Matice srpske“ je bio da nam, iz ugla stručnjaka, približi sve značajne istorijske događaje i procese u koji spadaju i migracije koje su karakteristične za ove krajeve. Ove godine obeležava se osam decenija od kako su Srbi iz Bosne i Hercegovine, Krajine, Like, došli i naselili ove prostore. Sa sobom su doneli kulturu, običaje, mentalitet i osobenosti svog kraja. U novoj sredini suočili su se sa svim izazovima koji su ih sačekali. Bilo je potrebno da se adaptiraju na okolinu i na starosedeoce. Večeras je bila prilika da čujemo koliko je značajna bila kolonizacija te 1945. godine i na koji način su uticali na očuvanju srpskog naroda i nacionalnog identiteta i bića – rekla je Dijana Jakšić Kiurski.

Ovom prilikom otvorena je i izložba posvećena krajiškom piscu Branku Ćopiću u organizaciji Kulturnog centra Novi Sad. Postavka je kolaž fotografija, rukopisa, novinskih isečaka i anegdota posvećenih pomenutom književniku.

Događaju su prisustvovali meštani, kao i članica Gradskog veća Marijana Mirkov.

A.Đ.

nemanja-resized-1200x600-1140x570

U starom jezgru Novog Sada na najvišoj tački Miletićeve ulice, otvoren je lokal koji mami i izgledom i mirisom. Plavo-bela boja dominira enterijerom i eksterijerom, plišani medvedići dočekuju najmlađe, a sladak miris testa, belgijske čokolade i finih italijanskih kremova širi se ulicom i zaustavlja prolaznike. Vlasnik ovog mesta je Nemanja Milovac (29), mladi povratnik koji je posle dve godine rada u Austriji u malom mestu blizu Salzburga, rešio da se vrati kući i ovde započne nešto svoje.

„Želeo sam da uštedim novac i pokrenem posao ovde, među svojima. Nisam nikada imao plan da zauvek ostanem napolju. Na Pinterestu sam pre tri godine video ideje za „„fluffy“ palačinke. Kod nas to tada nije postojalo. Moja devojka Sandra Petrović i ja smo počeli da eksperimentišemo u stanu, probavali razne kombinacije i tako došli do jedinstvenog recepta i ideje da otvorimo lokal“, priča Nemanja.

Za nešto više od godinu dana njihov „Fluffy Pancakes“ postao je jedna od gradskih atrakcija. Najtraženija palačinka je „Fluffy Amsterdam“ – pistać krem iz Italije, belgijska bela čokolada, pire od maline i krupno lomljena sušena malina. „Ljudi kažu da im je to omiljena kombinacija, a nama i najprodavanija“, dodaje Milovac.

Drugi favorit je „Dubai“, palačinka u kojoj se kombinuju pistać krem, turski kadaif, belgijska mlečna čokolada i opet malina kao završni dodir. „Za kremove koristimo samo najbolje sastojke. Sve je uvozno – Italija, Belgija, Turska. Ljudi prepoznaju kvalitet i to se vraća kroz reakcije“, kaže Nemanja i dodaje da je prava atrakcija njihov krem od lavande, jedinstven u Novom Sadu, koji goste iznenadi i mirisom, bojom i ukusom koji nigde drugde ne mogu da probaju.
Gosti najviše hvale to što su njihove palačinke, „najmekše i najvazdušastije koje su probali“. „To je ono što nas izdvaja. Često nam mušterije kažu da ne mogu da veruju da palačinka može da ostane tako mekana i sutradan. To je naša tajna i naš zaštitni znak.“

Da su prepoznati i šire od Novog Sada, svedoče i stranci koji dolaze u lokal. Nedavno je bio mladić iz Abu Dabija koji je želeo da otkupi recept. „Ponudio nam je da kupi formulu za naše palačinke, ali Sandra i ja smo odlučili da recept možemo da podelimo jedino kroz franšizu. Naš cilj nije da izgubimo identitet, već da ga širimo onako kako smo ga i stvorili – pod imenom Fluffy Pancakes“, objašnjava Nemanja.

Za sada rade samo on i njegova devojka Sandra Petrović, ali planiraju uskoro da zaposle nove ljude. Posao, kaže, ide bolje nego što je mogao da zamisli. „Zarađujem više nego u Austriji, a najlepše je što sam ovde, među svojima. To nema cenu.“

Planovi su već na stolu, novi lokali u Novom Sadu, zatim u drugim gradovima, možda i u inostranstvu kroz franšizu. „Ponude postoje, pa i iz Abu Dabija. Ali nama je najvažnije da rastemo ovde, kod kuće, korak po korak“, zaključuje Milovac.

Pogled redakcije portala Srpski ugao

Priča Nemanje Milovca i Sandre Petrović nije samo o palačinkama. Ona je priča o povratku, o upornosti i o tome da se uspeh može graditi i ovde u Srbiji. Njihov mali plavo-beli lokal u Miletićevoj postao je mesto okupljanja, miris koji širi optimizam i dokaz da mlad čovek može da zaradi više nego u inostranstvu, a da ostane među svojima.

Izvor: Srpski ugao

 

Slika-Vizual

Grad Kikinda i kompanija FCC Kikinda, uz podršku Pokrajinskog sekretarijata za urbanizam i zaštitu životne sredine AP Vojvodine, od 1. oktobra 2025. godine započinju značajan ekološki projekat.

Svako domaćinstvo u Kikindi dobiće novu kantu za mešani ambalažni otpad, pored već postojeće kante za komunalni otpad. Tokom narednih šest meseci očekuje se da bude podeljeno 19.000 crnih kanti sa plavim poklopcem namenjenih za otpad koji može da se reciklira: plastiku, papir, limenke, foliju… Kante će se deliti po etapama i ulicama.

Građani će na vreme biti obaveštavani o terminima podele putem lokalnih medija i zvaničnih kanala informisanja grada i kompanije FCC Kikinda. Uvođenjem primarne selekcije otpada, Kikinda pravi važan iskorak u unapređenju sistema upravljanja otpadom i približava se evropskim standardima.

Na ovaj način Kikinda postaje jedan od retkih gradova u Srbiji koji otpad odlaže na sanitarnu deponiju, uz aktivno uključivanje građana u proces reciklaže i očuvanja životne sredine. …jer čistija Kikinda počinje od tvoje kante!

Raspored ulica za podelu posuda za mešani ambalažni otpad- oktobar 2025.

PRVA ETAPA ZA PODELU KANTI