Year: 2025

sajam-cveca-oktobar-2025-(9)

Na oktobarskom Sajmu cveća u Kikindi okupilo se petnaestak izlagača iz Kikinde i okoline. Osim što su ponudili svoje proizvode svim posetiocima pomogli su savetima o najboljem načinu uzgoja baštenskog i drugog cveća.

Ljubica Klačak iz Kikinde ponudila je, mahom, sobno cveće.

-Uzgajam cveće za svoju dušu. Kako ga imam puno rešila sam i da ga prodajem. U ponudi sam imala sve vrste sobnog cveća, pa i nove sadnice spatifiluma za koje su mnoge sugrađanke tražile. Cene su više nego pristojne. Puno rada i ljubavi neophodno je da bi se uzgajalo cveće – navela je Ljubica Klačak.

Izlagači su ponudili veliki izbor rezanog i saksijskog cveća, rezanog bilja, rasadnog materijala, neophodnih dodataka za napredovanje cvetnica, ukrasnog materijala za baštu i kuću.

-Doneli smo dan i noć i hrizanteme koje su  i najtraženije. Cene nisu visoke, godina ih nismo menjali i to naši kupci cene – dodao je Žolt Imre, zaposlen u rasadniku cveća „Janić“ iz Mokrina.

Sajam su u velikoj meri posetile, mahom Kikinđanke koje su izrazile zadovoljstvo bogatom ponudom.

-Jako volim cveće i ne čudi me što je ovolika gužva. Bogata je ponuda i ima svega i pravi je praznik za oči. I majka i ja volimo cveće i smatram da bi bilo dobro da se ovakvi sajmovi organizuju češće – napomenula je Vesna Blašković.

Ponudom je bila zadovoljna i Ilona Mužung.

-Imam jako puno cveća, moje kolegince mi kažu: „Kod tebe Ilona, i kamen će procvetati“. Cveću treba ljubavi, da ga negujete, da pričate sa njim. Cveće voli i muziku – saznali smo od Ilone Mužung.

Sitan rasad cveća prodavao se po ceni od 50 dinara, dok su najskuplje bile mediteranske biljke  preko 1.000 dinara.

 

 

studenti-biblioteka

Na predlog Ministarstva prosvete, Vlada Srbije dala je saglasnost da se u školsku 2025/2026. godinu, nakon rangiranja studenata koji su ostvarili uslov od potrebnih 48 ESPB bodova za finansiranje iz budžeta, na teret budžeta upišu i studenti koji su ostvarili manje od potrebnog broja bodova, saopštilo je ovo ministarstvo.

Kako je navedeno, upis naredne godine na teret budžeta sa manje od 48 ESPB bodova moguć je samo do ukupnog broja studenata čije su studije finansirane iz budžeta u školskoj 2024/2025. godini na tim studijskim programima, a u cilju očuvanja broja budžetskih studenata.

Studenti sa manjim brojem ESPB bodova rangirani do ukupnog broja studenata čije su studije finansiraju iz budžeta ostvaruju i prava na smeštaj i ishranu u ustanovama studentskog standarda i na studentske stipendije i kredite na isti način i pod istim uslovima kao ostali studenti koji se finansiraju iz budžeta.

Ovom odlukom uvažen je zahtev Studentske konferencije univerziteta Srbije i Studentske konferencije akademija strukovnih studija i visokih škola Srbije, imajući u vidu najbolji interes studenata i nepovoljne okolnosti u kojima su organizovani nastava i polaganje ispita u školskoj 2024/2025. godini, a u cilju sprečavanja negativnih posledica po sistem visokog obrazovanja i studente, ističe se u saopštenju.

svinje-(2)

Na tržištu mesa došlo je do razlika u ceni stoke na stočnim pijacama. Sa druge strane analitičari ne predviđaju značajnije promene u maloprodaji.

Prema podacima Sistema tržišnih informacija poljoprivrede Srcebebije (STIPS) cena jagnjadi je viša u odnosu na prethodni period,  prasića, svinja, kao i teladi u klanicama i veleprodaji imaju nešto nižu cenu.

Pad otkupne cene teladi simentalske rase, mase do 160 kilograma, registrovan je u više delova Srbije. Telad je otkupljivana po ceni od  730 do 800 dinara po kilogramu.

Uprkos slaboj ponudi u Kikindi, smanjena je i cena tovne junadi teže od 480 kilograma, koja je iznosila oko 430 dinara po kilogramu. Cene krava za klanje i tovnih bikova su uglavnom ostale nepromenjene.

Otkupne cene svinja takođe su u padu. U srednjem Banatu, tovne svinje od 80 do 120 kilograma bile  su 260 dinara za kilogram, dok su prasići bili jeftiniji u većini regiona.

kuglanje

Šest čunjeva nedostajalo je kuglašicama Kike 0230 za ponavljanje prošlogodišnjeg uspeha – plasmana u Ligu šampiona. Kikinđanke su tokom minula tri dana nastupile u Eurokupu u hrvatskom gradu Osijeku, zauzevši šesto mesto u konačnom poretku, a do četvrte pozicije i plasmana u završno doigravanje, Kiki je nedostajalo 30 čunjeva.
Tako je ovosezonska evropska odiseja naših kuglašica započela i završena na kuglani „Pampas” u gradu na Dravi.
Dodajmo, ovaj evroizlet ponajviše pamtiće Natalija Kresoja, budući da je ostvarila najbolji rezultat u karijeri – 616 oborenih čunjeva.
Inače, u polufinale Eurokupa plasirale su se: Nemice, Hrvatice (Istra, Poreč), Austrijanke i Mađarice, osim njih u Ligu šampiona još i petoplasirane Čehinje, sedme su Rumunke, osme Slovenke (Impol, Slovenska Bistrica), devete Francuskinje, a poslednji je bosanskohercegovački Vrbas (Banja Luka).
D. P.

vv
U medija centru Udruženja novinara Srbije (UNS) danas je održana konferencija za novinare povodom foruma “Preporod rusko-srpskog jedinstva”. Na konferenciji su bili prisutni Srđan Graovac, upravitelj Fondacije “Svetozar Miletić”, i saradnici Fondacije Dejan Lisica i Rajko Kapelan.

Forum “Preporod rusko-srpskog jedinstva” za osnovni cilj ima da apostrofira kulturnu, istorijsku i ideološku povezanost naša dva naroda i naše dve države.

Realizacijom foruma, cilj je formirati dijalog između vladinih i nevladinih organizacija sa obe strane, pri čemu je poseban akcenat stavljen na međusobno umrežavanje dva naroda i dve države u oblastima kulture, nauke, omladinskog aktivizma, sporta, informacionih tehnologija, pri čemu zaključci Foruma neće ostati “mrtvo slovo na papiru”.

Srđan Graovac, upravitelj Fondacije “Svetozar Miletić” objasnio je da je cilj foruma da se ne odustane od večnog prijateljstva Srbije i Rusije.

“Na samom početku želim da kažem da povezanost srpskog i ruskog naroda traje vekovima. Istorija je temelj bliskih odnosa. To treba da bude temlj dalje saradnje, a to znači da moramo da se sastajemo i sarađujemo. Geopolitičke okolnosti su danas takve da je saradnja otežana. Mi baš pravimo ovaj forum kako bi pokazali da srpski i ruski narod ništa ne može poremetiti”, rekao je Graovac.

Dejan Lisica, saradnik Fondacije “Svetozar Miletić” objašnjava da će sam forum biti podeljen u četiri panela.

“Forum se dešava u ponedeljak 20. oktobra od 17 časova u MTS dvorani. Podeljen je u četiri panela. Panel diskusije će se održavati paralelno. Učesnike foruma nećemo otkrivati. Krajni cilj panela je povezaivanje i osvežavanje rusko-srpskog prijateljstva. Imamo dobar međunarodni odnos i želimo da ga prenesemo na mlađe generacije”, istakao je Lisica.

On je dodao da će ispred Fondacije “Svetozar Miletić” govoriti Nemanja Zavišić, a da druga imena ne bi otkrivao.

Graovac je istakao da ova Fondacija nema za cilj da bude bilo kakvo propagandno sredstvo.

“Ovo je samo želja da se sačuva prijateljstvo dva naroda. Svakako da postoji sa strane verovatno neka želja da se prijatejstvo sruši, ali mi to nećemo dozvoliti. Ovaj forum nije zamena za obeležavanje Oslobođena grada Beograda. Ovo je jedan korak u produbljivanju saradnje Rusije i Srbije i sprečavanje da ona bude skrajnuta”, kaže Graovac.

Novosti

 

PUDAR-MIONICA

U Mionici su  svečano potpisani  ugovori u okviru Nacionalnog programa energetske sanacije objekata od javnog značaja u jedinicama lokalne samouprave (JLS). Među 43 gradova i opština  i Kikindi su odobrena sredstva za finansiranje projekta unapređenja energetske efikasnosti i energetske sanacije zgrade komunalnih delatnosti – JP „Kikinda“. Za ovaj projekat biće izdvojeno 27,7 miliona dinara.

Ugovor je zameniku gradonačelnika, Dejanu Pudaru, u ime Ministarstva rudarstva i energetike, svečano uručila državna sekretarka Sonja Vlahović.

-Nastavljamo sa ulaganjima u održivi razvoj i modernizaciju lokalne zajednice. Koristim priliku da se zahvalim Republici Srbiji i Ministarstvu rudarstva i energetike na kontinuiranoj podršci u našim naporima. Planirani radovi obuhvataju primenu savremenih rešenja za smanjenje potrošnje energenata, obnovu fasada i unapređenje sistema grejanja, što će doprineti ekološkoj i finansijskoj održivosti javnih objekata. Kikinda ne gradi samo objekte – mi gradimo budućnost. Svaki projekat energetske efikasnosti je korak ka jačoj, zdravijoj i odgovornijoj zajednici. Naš cilj je da pokažemo da grad, uz jasan plan i posvećenost, može biti primer kako se čuva energija, priroda i javni interes – istakao je Pudar.

putevi-grebani-asfalt-(4)

Nakon Ruskog Sela, nastavljeno je nanošenje grebanog asfalta i na drugim lokacijama, kako je i najavio gradonačelnik Mladen Bogdan prilikom posete ovom selu.

U saradnji sa JP „Putevi Srbije“, obezbeđeno je 1.000 tona grebanog asfalta koji će se iskoristiti za sanaciju ulica i deonica na obodima grada, kao i u Mokrinu, koje su pretrpele znatna oštećenja usled čestog kretanja poljoprivrednih i radnih mašina.

-Na zahteve i sugestije građana koji, pre svega, stanuju i kreću se tim ulicama odgovorili smo pozitivno kako bi im ublažili probleme. Svakako ćemo imati u vidu i druge deonice i delove grada u kojima postoje ovakvi problemi. Imamo dobru saradnju sa JP „Putevi Srbije“ i očekujemo da i u narednom periodu zajednički radimo u interesu sugrađana – kazao je gradonačelnik Bogdan.

U Kikindi na potesu Oluš nasuto je 250 metara grebanog asfalta, na Strelištu 360, na Putu za pristanište 500 metara, dok će u Mokrinu biti obuhvaćeno više lokacija. Reč je o deonicama koje se nalaze  van građevinskog rejona, na rubovima grada i u vikend naseljima.

A.Đ.

benzin

Od petka 10. oktobra, građani Srbije moći će da kupe gorivo na pumpama po novoj ceni – litar benzina evropremijum BMB biće 176 dinara a litar evrodizela 192 dinara.

Pojeftinjenje stupa na snagu u 15 časova i važiće narednih sedam dana, odnosno do petka 24. oktobra.

Ovim povodom predsednik Srbije Aleksandar Vučić je izjavio: „I pored sankcija NIS-u,
i pored svih problema, dizel i benzin su jeftiniji za po dva dinara.“

ugovor-izbeglice-bogdan-(1)

Predstavnicima 73 lokalne samouprave u Srbiji uručen je 171 ugovor za stambeno zbrinjavanje izbeglih, interno raseljenih i povratnika po Sporazumu o readmisiji. Sa ministrom za javna ulaganja Darkom Glišićem i komesarkom za izbeglice i migracije Natašom Stanisavljević ugovor je potpisao i gradonačelnik Kikinde Mladen Bogdan. Radi se o tri ugovora ukupne vrednosti devet miliona dinara.

U republičkom budžetu izdvojeno 410 miliona dinara za ovu namenu, a stambeno će biti zbrinuto  328 porodica izbeglih, interno raseljenih i povratnika.

-Ovo je uspeh države Srbije koja nastavlja da podržava i pomaže sve kojima je pomoć potrebna. Od ukupnog broja uručenih ugovora, 143 odnosi na kupovinu kuće ,a vrednost po jednoj kući je 2,1 milion dinara. Dodeljeni su i ugovori za građevinski materijala, 185 ugovora a maksimalna vrednost po jednom paketu iznosi 800.000 dinara. Sredstva su bespovratna i dodeljena su jedinicama lokalnih samouprava, koje će kasnije raspisati javne pozive na koje izbegla, interno raseljena lica i povratnici mogu da se prijave i tako obezbede sebi stambenu podršku – navela je Nataša Stanisavljević.

Već 30 godina Vlada Srbije i Komesarijat za izbeglice zajedno i kontinuirano rade na rešavanju problema izbeglih tokom oružanih sukoba na prostoru bivše Jugoslavije.

-Od 2022. godine do sada je kroz stambena rešenja, odnosno stanove, kuće i građevinski materijal, zbrinuto blizu 2.000 porodica. Putem dodele paketa hrane i ogreva podržano je više od 15.000 porodica. Ministarstvo za javna ulaganja trenutno finansira izgradnju stambenog objekta za 173 izbegličke porodice u ulici dr Ivana Ribara, a plan je da se građevinski deo posla završi do februara 2026. godine. Ovo je i konkretan primer posvećenosti naše zemlje da  trajno reši stambeno pitanje porodica koje su zbog ratnih i drugih dešavanja bile primorane da napuste svoja ognjišta. Naš posao je da tražimo rešenja za sve njih – istakao je ministar Glišić.

Sredstva opredeljena Kikindi biće iskorišćena za stambeno zbrinjavanje porodica koje su godinama čekale mogućnost da reše svoje stambeno pitanje.

-Svaki dinar koji stigne u naš grad znači sigurniji i dostojanstveniji život za naše sugrađane. Država prepoznaje Kikindu kao odgovornu sredinu koja brine o svakom čoveku, i to je najbolja potvrda da idemo u dobrom pravcu – rekao je gradonačelnik Mladen Bogdan.

A.Đ.