Year: 2025

gusani-polufinale

Na mokrinskim sokacima održane su četvrtfinalne borbe 39. Svetskog prvenstva u nadmetanju guskova.

U kategoriji seniora Spasoje vlasnika Milana Dražića bio je bolji od Rodca, Aleksandra Adamova. Spasoje je star tri godine i bio je pobednik lige mladih pre dve godine. Rodac je čuveni šampion i on će najverovatnije u zasluženu penziju, saznajemo od Živica Terzić, predsednik udruženja „Belo pero”.

-U polufinalu će se sastati gusan Spasoje i gusak Limeni, star tri godine, vlasnika Dragana Tota. Drugi par je Mistral, Stevana Ognjanova i Bum Bum, vlasnika Lazara Adamova koji je prošlogodišnji finalista lige dvogodih – dodao je Terzić.

U ligi dvogodaca u polufinalu će se naći gusani Miodraga Trnića i Ivana Terzića, ali i guskovi Bogdana Ristića i Dušan Vrtipraški .

Kada je reč o ligi mladih oni su takmičenje počeli prošle nedelje i naredne ih očekuje četvrtfinale.

-Polufinale je 9. februara, finale je poslednje nedelje i pada 23. februara – kaže Terzić.

A.Đ.

 

sbo-sastanak-1

U organizaciji Nebojše Jovanova, načelnika Severnobanatskog upravnog okruga, nedavno je u Kikindi  održan  sastanak sa načelnicima Južnobačkog, Severnobačkog, Zapadnobačkog i Srednjobanatskog upravnog okruga.

Na sastanku se razgovaralo o aktuelnostima u radu upravnih okruga, kao i o problemima koji su identifikovani kao zajednički za sve jedinice lokalnih samouprava u sastavu upravnih okruga. Ovom prilikom bilo je reči i o integraciji pisarnice u elektronsku pisarnicu, popunjenosti inspekcijskih službi, kao i svim drugim temama značajnim za rad okruga. Zaključeno je da se ovakvi sastanci održavaju i ubuduće a sve u cilju efikasnijeg rada.

basaid-atarski-putevi

Visina cene dizela za poljoprivrednike ostaće 179 dinara, odlučila je Vlada Srbije, saopštilo je Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede. Vlada Republike Srbije donela je Uredbu o ograničenju visine cena derivata nafte, kojom se propisuje način utvrđivanja najviših maloprodajnih cena derivata nafte.

Kako navode, uredbom je predviđeno da će Naftna industrija Srbije (NIS) Novi Sad na svojim stanicama za snabdevanje prevoznih sredstava, uz upotrebu kartica izdatih registrovanim poljoprivrednim gazdinstvima, staviti u promet derivat evrodizel po maksimalnoj maloprodajnoj ceni od 179 dinara po litru, utakanjem u pogonske rezervoare poljoprivrednih mašina i posude za transport derivata nafte u maksimalnoj količini do 100 litara po hektaru.

To se odnosi na površine upisane u Registru poljoprivrednih gazdinstava na dan stupanja na snagu ove uredbe i zasejane, odnosno zasađene površine obradivog poljoprivrednog zemljišta pod odgovarajućom biljnom kulturom do količina potrebnih za obradu, a najviše do 100 hektara.

„Napominjemo da se nova uredba od prethodne razlikuje po momentu koji se uzima kao presek stanja površina upisanih u Registar poljoprivrednih gazdinstava, odnosno umesto 1. aprila 2024. godine, presek stanja površina računaće se na dan stupanja na snagu ove uredbe, odnosno na dan 25. januar 2025. godine“, navodi se u saopštenju.

sajan-mz

U Mesnoj zajednici Sajan najznačajnija investicija koja je počela krajem prošle godine je zamena krova na objektu vrtića „Medenjak“, kaže predsednik Saveta Zoltan Tot. U radove će biti uloženo 15 miliona dinara.

-Zgrada je izgrađena pre 30 godina, ima krov od lima koji je prokišnjavao i bio je u lošem stanju. Kako je neophodno zameniti i stolariju, okrečiti i srediti i same prostorije, važno je bilo da se započne od krova. Novi krov imaće hidro i termoizolaciju i doprineće energetskoj efikasnosti, a omogući će nam i da konkurišemo za sredstva za dalje uređenje – naveo je Tot.

Na zgradi DVD-a zamenjena je instalacija, dok su obavljene i manje sanacije na Domu kulture. Oko zgrade mesne zajednice, u parku, izbetonirane su staze, a napravljen je i plato za terasu koja će se izidati ove godine.Obnovljen je i prostor pošte, a uz pomoć Nacionalnog saveta mađarske nacionalne manjine u Osnovnoj školi „Mora Karolj“ okrečene su pojedine prostorije.
Svake godine, početkom proleća, mesna zajednica i meštani organizuju akciju prikupljanja otpada na teritoriji Sajana. Učestvova je veliki broj dece i mladih koji su i na ovaj način naučili više o očuvanju životne sredine.

-Za 2025. godinu na raspolaganju imamo 10 miliona dinara što je više u odnosu na prošlu godinu. U planu je da se postavi video nadzor na zgradi mesne zajednice. Kamere će biti postavljene i na mostu preko kanala Dunav – Tisa – Dunav kako bi sprečili stvaranje divljih deponija. Uz pomoć video sistema uspećemo da sprečimo da neodgovorni bacaju otpad. Cilj nam je i da uredimo deponiju, groblje i atmosferske kanale. Neophodna je i revitalizacija u ulicama Hunjadi Janoša i Kraljevića Marka. Ovde nema asfalta nego je podloga lomljeni crep. Želja nam je i da zamenimo kotlove u Domu kulture. Od dva stara kotla jedan je delimično, a drugi nije u funkciji i planiramo da ih zamenimo novim na gas. Isto tako konkurisaćemo u Pokrajini za sredstva za uređenje atarskih puteva jer se znatan broj naših meštana bavi poljoprivredom – saznajemo od Zoltana Tota.

Među najznačajnijim manifestacijama u Sajanu su „Uskršnje narodne igre“, koje se ove godine organizuju 30. put, „Severnobanatske žetelačke svečanosti“ i međunarodno nadmetanje u kuvanju koje organizuje „Kolping društvo Srbija“.

A.Đ.

vaterpolo

Utakmicama nekompletnog 10. kola večeras je nastavljeno nadmetanje u drugom rangu, a vaterpolisti kikindskog ŽAK-a, u „Jezeru”, poraženi su visokim rezultatom 2:15 (2:4, 0:4, 0:3, 0:4) od beogradskog Singidunuma. Ekipa iz našeg grada poslednja je, deveta na tabeli s jednom pobedom i osam poraza, a u narednom kolu gostovaće u Beogradu, timu Taša.
D. P. 

melodianum-2-dan-(3)

Drugo veče petog Međunoradnog festivala horova „Melodianum“ nastupili su gradski dečiji hor Kulturnog centra u Zrenjaninu, Akademski hor „Mirče Acev“ iz Skoplja, zatim gošće iz Slovačke, Hor devojčica „Young Voices” iz Bratislave, Muška vokalna grupa „Kanon“ iz Kragujevca, i domaćini, hor Kulturnog centra Kikinda „Atendite”.

Pored mnogobrojne publike koncertnoj večeri je prisustvovala i Marijana Mirkov, članica Gradskog veća.

-Festival horske muzike je još jedan dokaz da lokalna samouprava puno ulaže u kulturu. „Melodianum“ svake godine raste i razvija se i za mene je on praznik duše. Koz njehga slavimo muziku, umetnost i zajedništvo. Svi učesnici, iako su iz različtih zemalja, govore istim, horskim jezikom – navela je Marijana Mirkov.

Učestvuju horovi iz naše zemlje i iz Makedonije, Slovačke i Rumunije. Prve večeri nastupili su „Vračarski solisti“ iz Beograda otvorili su „Melodianum“, potom su se publici predstavili i članovi i Gradskog hora iz Bečeja, šabačkog „Prvog pevačkog društva 1905“ i hor Zapadnog univerziteta iz Temišvara. Sutra u 18 sati u Hramu Svetih Kozme i Damjana je koncert novobeogradskog Omladinskog hora Crkve Svetog Vasilija Ostroškog.

A.Đ.

dan-madajarske-kulture-(1)

Dan mađarske kulture obeležen je u Kulturno umetničkom društvu „Eđšeg“. Praznik se obeležava od 1989. godine, a povod je pomen na dan kada je pesnik Ferenc Kelčei 1823. završio rukopis kompozicije „Himna“, koja je kasnije postala nacionalna himna.

-Ova pesma je kamen temeljac koji govori o nama i našoj istoriji – istakao je Šandor Kiralj, reditelj. – „Himna“ je pesma koja govori o prošlosti i daje putokaze za sadašnjost i budućnost. Deo kulture smo nasledili i moramo je negovati, sačuvati i prenositi mladima. Sa druge strane i mi moramo da stvaramo kulturu jer će tako biti bogatija. Svi mi, koji živimo na ovo prostoru, imamo sreću jer smo deo multinacionalne i multikulturne sredine.

U prigodnom programu učestvovali su đaci Osnovne škole „Feješ Klara“ i glumci amateri iz „Eđšega“.

Značajan datum se obeležava kako u Mađarskoj, tako i u mađarskim zajednicama van matične zemlje. Zasluga Ferenca Kelčeija jeste u tome što je napisao stihove koji su pomirili rimokatolike i protestante u Mađarskoj, koji su pre 1823. godine imali zasebne himne.

A.Đ.

image-2025-01-25-110926443
Predsednik Srbije i član Predsedništva Srpske napredne stranke Aleksandar Vučić poručio je sinoć u Jagodini da se formira pokret zbog budućnosti naroda i zato što su Srbiji potrebne promene i nova energija, a ne povratak u prošlost i dodao da će učlanjenje biti moguće od 15. marta, kao i da su svi dobrodošli.

„Nećemo povratak onih koji su zemlju uništili, a koji bi danas sa manipulacijama da se vrate na vlast. Pokret je o vama i zbog vas, zbog vaše budućnosti, zbog onoga što dolazi“, poručio je Vučić na skupu u Jagodini.

Navodeći da postoji mnogo toga dobrog što je u prethodnom periodu urađeno, Vučić je rekao da postoje stvari kojima nije zadovoljan, kao i stvari kojima građani nisu zadovoljni.

„Od lokalnih moćnika, od toga što ne brinu o narodu i ne može niko živ do njih da dođe, do toga da ni mnoge ministre ne možete da čujete i vidite, do toga da mnogi od njih gledaju kako će sebi nešto da oposle što bi se u narodu reklo, a manje brinu o narodu, do svega toga da ima nezadovoljstva objektivnim problemima i ja to razumem. To ćete vi, narode, da počistite, a ja ću samo da vam pomognem. I imaćete moju svu podršku u svemu tome“, naglasio je Vučić.

Naveo je i da se ne formira pokret, ne bi mogli uz sebe da imaju jednog profesora Đuru Macuta, ni studenta treće godine koji ima sve desetke Miloša Pavlovića.

„Teško da bismo i mnoge od vas mogli da zadržimo. Zato što bi ljudi rekli, hoćemo da se nešto promeni, hoćemo da nas vidite i da nas čujete. Ovde nije reč ni o Đilasu, ni o meni, ni o Mariniki Tepić, ni o Ivici Dačiću, ni o kome. Ovde je ljudi reč o vama. Ceo ovaj skup i ceo pokret o kojem govorimo on je o vama i zbog vas, zbog vaše budućnosti, zbog onoga što dolazi“, istakao je on.

Predsednik je naveo da Srbija mora da prigrabi moderne tehnologije, da pripremi Ekspo 2027, da plate do 2027. budu 1.400 evra, penzije 650 evra, da se nove investicije dovedu u našu zemlju.

Ističući da se to mora uraditi zbog građana, kao i da su to velike i važne stvari koje moraju da se urade, Vučić poručuje da su nam zato potrebne promene i nova energia.

Najavljujući da će učlanjenje u novi pokret biti moguće od 15. marta, Vučić je kazao da nikoga neće da moli da se učlani, ali da su svi dobrodošli.

„Vidim ja da se Ivica (Dačić) nešto femka, rekli mu nemoj, Socijalistička partija će se utopiti’. Ma ne mora da se utapa nigde. Neće ni SNS, partija koju najviše volim na svetu, nigde neće da se utopi. Hoćeš-nećeš, narod to hoće. Narod hoće napred, narod hoće u budućnost. Razumeš, razumeš, ne razumeš, nisi razumeo narod. Narod to hoće. Vidite, o vama je reč, o vama ljudi“, istakao je.

Vučić je poručio svim građanima da su dobrodošli u pokret velikih promena, kako je rekao, u pokret budućnosti, a ne povratka u prošlost.

„Nastavićemo da vraćamo ljude u Srbiju, koji su Srbiju u loša vremena napuštali. Gledaćemo i čuvaćemo i našu decu i studente. Širom su im otvorena vrata i moja i bilo koga drugog za svaku vrstu razgovora. Spremni smo da čujemo svaku primedbu i svaki zahtev. Jedino što nismo spremni da čujemo, to je da neko želi da nas natera da unizimo Srbiju tako što ćemo na vlast da vraćamo one koji su u Srbiji najgore stvari činili. I opljačkali je i uništili i nacionalno je ponizili. E to nećemo da dozvolimo“, poručio je Vučić.

Prema njegovim rečima, dvehiljaditih su u kamionima obećavali pare, ali su onda te pare ostale u džepovima onih koji su došli na vlast tada, a ni puteve, ni pruge, ni bolnice, ni škole nismo videli.

„Jedino u čemu su se ti lopovi iskazali, to je kako na tragedijama mogu da zarade neki politički poen. A pri svemu tome, ni saučešće ljudima u stanju nisu da iskažu. Oni ni imena ne znaju nikoga od onih koji su stradali u nekoj od tragedija. Ništa im nije važno. Iz njih ne izbija ni tuga ni žalost.

Uvek je samo bes. Bes i agresija. I napadajte i udarajte i razbijajte kola i uništavajte. I ništa drugo kod njih nema sem besa. E mi nećemo bes. Mi ne razbijamo ništa. Mi hoćemo mir i stabilnost“, naglasio je Vučić.

Navodeći da je SNS dok je bio u opoziciji morao da moli za izbore, koje nije ni na taj način dobio, Vučić navodi da sadašanja opozicija kada zatraži dobija odmah, a da im je čak ponuđen i referendum o poverenju predsedniku Republike.

„Oni kažu, pa nećemo demokratiju. Mi hoćemo na ulici da se bijemo i da dođemo na vlast. E na ulici nema dolaska na vlast. Jednom smo propatili zbog vas takvih, nikada više to nećemo dozvoliti“, istakao je.

Tokom Vučićevog govora moglo se čuti skandiranje „Kosovo je Srbija“, a on je zahvalio rudarima iz Resavice, Kolubare i Kostolca koji su večeras prisustvovali.

Rekao je da su na skupu u Jagodini i njegovi prijatelji Miša i Saša koji su izgubili decu u užasnom napadu kod Mladenovca.

„Primili su me u kuću, došao sam da izrazim saučešće. Gledam ja njih, gledaju oni mene. Ne znaju da li ljudi da me ubiju, da me streljaju pogledom.

Pustili me u kuću, pa smo se zajedno isplakali. Ti ljudi dostojanstveno i ponosito trpe svoj teški bol. Sami su došli, nisam ih ni pozvao. Oni su mi ovde prišli i rekli, mi smo hteli da dođemo. Uplašila se Srbija napada. Časna i dostojanstvena Srbija hoće da se brani“, rekao je Vučić.

Dodao je da je mnogi ljudi ne razumeju kolika je njihova ljubav prema Srbiji i da se ne plaše.

„Ja sam zato vama zahvalan jer vi ste pokazali koliko hrabrosti imate u teškom vremenu. Koliko hrabrosti, koliko morala, koliko časti, koliko ponosa i koliko dostojanstva imate. Koliko Srbiju volite više od svega i zato vam na tome beskrajno hvala“, rekao je Vučić.

Vučić se osvrnuo na događaj iz predstave koja je održana na jednom od beogradskih fakulteta koji su u blokadi, a u okviru koje je glumica povratila po zastavi.

„Danas su u tom nekom svom performansu povraćali na našu zastavu. Na našu zastavu koja je za nas nešto najsvetije. Ta crveno-plavo-bela trobojka nas je održala, ona nam je zemlju, glavu i obraz čuvala, ona nas je uvek ujedinjavala“, rekao je Vučić i zaviorio srpski barjak.

Vučić je istakao da je snaga Srbije u njenoj samostalnosti i nezavisnosti i da to moramo da sačuvamo.

Na skupu u Jagodini Vučić je pozvao studente na dijalog i da kažu šta to od njihovih zahteva nije ispunjeno.On je poručio da, ako neće da dođu kod njega, neka kažu javno koji zahtev nije ispunjen.

U Jagodini na Skveru omladine sinoć oko 18 časova počeo je skup povodom osnivanja pokreta za narod i državu.

Pored članova SNS, SPS, i drugih koalicionih partnera na centralnom trgu u Jagodini okupio se i veliki broj građana i simpatizera koji su došli da pruže podršku osnivanju pokreta.

Na samom početku je istaknuto da je ovo skup koji znači rađanje novog pokreta, vizije i snage za budućnost Srbije.

Pokret će okupiti, kako je rečeno, ljude koji imaju različita politička mišljenja, suprotne stavove, drugačije iskustva, koji su u različitim političkim strankama, kao i one koji nikada nisu bili ni u jednoj partiji i koje politika nije interesovala.

„Ali ljude koji imaju jedan zajednički cilj. A taj cilj je stabilna, snažna, pobednička Srbija. Zemlja jakih institucija. Država koja garantuje svim svojim građanima ista prava, društvo koje ne deli ljude“, rečeno je na otvaranju skupa.

 

mara-stupar

Rad je ipak recept za dugovečnost, kaže ova najstarija meštanka Kozaraca, koja se i danas, sa stotinu godina za leđima, samostalno brine o sebi

Čitav vek je iza nje. Pregrmela je na svojim plećima mnogo toga i lepog, ali i onog drugog, časno prolazeći kroz život. Povod za posetu domu Stupara je stoti rođendan baba Mare, kako je svi u selu znaju. Znali smo kad smo krenuli u posetu kod slavljenice u Nove Kozarce da nam ne trebaju ni GPS ni ostala savremena navigatorska pomagala. Prva ulica desno kad se ulazi u selo, nema ko ne zna ovu vremešnu Kozarčanku, iz ulice Slavka Rodića.

Dočekuje nas slavljenica. Teško je poverovati da joj je sto leta. Milog lika, vedrog duha, razgovorljiva, mada nenaviknuta na publicitet. Ipak, drago joj što smo svratili. Zna se da su Kozarčani uvek bili gostoprimljivi. Jubilarni stoti rođendan je zaista retko lep povod. Naravno tu je i posluženje, ali, kako kažu Stupari, obeležiće ovaj veliki dan malo prigušeno, bez velike pompe.

Uz baka Maru, tu je i njena ćerka Dušanka iz Kikinde. U penziji je, pa sad ima malo više vremena da bude s majkom. Trenutno je kod Stupara prepodnevno slavljeničko čekanje. Pogled svaki čas ide ka drumu. Baka Mara željno iščekuje unuke koji bi svakog časa trebalo da dođu iz Beograda, odnosno Lazarevca. To joj je unučad od sina, koji je na njenu veliku žalost preminuo pre tri godine.

– On je bio pukovnik, vojno lice- priča s ponosom baba Mara- nažalost otišao je, a nema veće tuge od one kad roditelj mora da isprati svoje dete. Suze same krenuše baba Mari.

– Zato i ovaj rođendan majke obeležavamo malo stišano, dodaje, takođe s dubokim uzdahom ćerka Dušanka, koja je tu za sve što treba, a baba Mari ni ne treba mnogo. Skromna i bez velikih materijalnih zahteva, ona najviše voli kad joj dođu ćerka Dušanka i unučad. Pogotovo otkad je ostala udovica. A u braku sa Ljubanom stekla je sina i ćerku, a od njih četiri unučeta i sedam praunučića.

-Mog muža Ljubomira svi su znali kao Ljubana. Sama sam već skoro 20 godina. On je umro 2006. Ja sam poreklom iz Treće Čađavice a on je bio iz Druge. To je između Novog Grada i Prijedora – kaže baba Mara. Pitom je to i lep kraj, ali tu pitominu su u Drugom svetskom ratu prilično narušili „susjedi” s polukružnom oznakom na kapi, s one strane reke Une. Pamti dobro baba Mara i njihova i švapska zverstva i sve nedaće kroz koje je prošla Bosanka Krajina u ratu. I zbegove i vojske. Jeste bila mlada, ali i dovoljno odrasla da bude aktivni učesnik rata. Dobila je na račun vojevanja boračku penziju, ali je ostala invalid 30 odsto. Surova ratna zima u Potkozarju uslovila je da doživi promrzline. Uprkos tome, posleratna sutrašnjica je zahtevala da se radi, bez obzira koliko je ko u ratu pretrpeo.

-Kad smo se doselili u Kozarce, 1946. krenuli smo moj Ljubo i ja iznova sve. A radilo se puno. Ljuban je radio u „Slobodi” u zadruzi, i ja sam. Držali smo svinje, dosta svinja, nekad i po 100 komada, tovili ih, pa predavali na otkup. Radilo se, pa se i živelo – dodaje baba Mara u dahu, pa onda napravi malu pauzu. Ipak je velikih 100 godina iza nje, ne može se u baš dahu prepričati jedan veliki život.

Zato u pomoć priskače ćerka Dušanka:

-Da ne zaboravim da napomenem da je moja majka najstariji član Udruženja žena iz Kozaraca. S njima je od osnivanja, dakle već 50 godina. Vedra, radna i društvena, ona je uz njih sve vreme i Udruženje i moja majka gaje veliko međusobno poštovanje. Do prošle godine je i vezla i štrikala. Zdravlje je uglavnom služi. Od pomagala, jedino joj naočare trebaju.

-Doduše, imam i veštački kuk već više od 30 godina, nadovezuje se baba Mara, ali to mi ne smeta da i dalje radim. Sad više po kući, a manje po dvorištu.

-Tako je – potvrđuje ćerka – najsrećniji smo što može sama o sebi da se brine. Mi smo tu da priskočimo, ali većinu stvari po kući majka obavlja sama.

-Dok se radi i živi se. Uvek sam bila zadovoljna onim što imam i verovala u boljitak – zaključuje slavljenica, a utom na vrata stigoše i unuci iz Beograda. Biće ovaj rođendan ipak potpun praznik, puna kuća, pa puno i srce baba Mare.

 N. Savić     

 

 

 

 

 

 

spiri-sistem-(2)

U Centru za stručno usavršavanje organizovan je skup o primeni Sistema za pripremu, izvršenje, računovodstvo i izveštavanje. SPIRI je informacioni sistem koji na jedinstven način podržava sve aktivnosti Ministarstva finansija i Uprave za trezor u vezi sa budžetom Republike Srbije, čime se pojednostavljuje način rada korisnika i omogućava efikasniji način upravljanja sistemom javnih finansija.

-Ovaj sistem značajan je za sve lokalne samouprave koje obavljaju finansijske transfere ka školama i, pre svega, odnosi se na uvođenje programskog budžeta u odnosu na raniji, linijski. Programske aktivnosti su važne i uvođenjem SPIRI sistema samo knjiženje i planiranje zasnovano je upravo na programskim aktivnostima – rekao je ovom prilikom Dejan Simonovića iz sektora za finansije Ministarstva prosvete. – Osnova uspešnog primenjivanja sistema zasnovana je na dobrom planiranju.

U sistem su uključeni direktni korisnici budžetskih sredstava Republike Srbije, kao i indirektni korisnici: Ministarstva kulture, Uprave za izvršenje krivičnih sankcija, pravosudni organi, Ministarstva za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja, Ministarstva sporta, Ministarstva privrede, Ministarstva unutrašnjih poslova i Ministarstva prosvete.

Pripremni period trajaće do 30. juna 2025. godine, kako bi od 1. jula 2025. godine počela njegova primena.

A.Đ.