Year: 2025

ljubica-vranes-i-dragoljub-bajic

Gromoglasnim aplauzima publika je večeras ispratila nastup operskih velikana Ljubice Vraneš i Dragoljuba Bajića. Maestralne izvedbe i raznovrstan, brižljivo odabran repertoar  „Koncerta pod zvezdama“ učinili su ovo muzičko putovanje nezaboravnim.

 

Prikaži ovu objavu u aplikaciji Instagram

 

Objava koju deli Kikindski portal (@portalkikindski)

– Izuzetno se radujem što sam premijerno kod vas u Kikindi. Koleginica Ljubica Vraneš je više puta nastupala ovde i prema njenim rečima, odziv publike bio je fantastičan. Za večerašnji povod, Svetski dan muzike, pripremili smo šarolik repertoar, to su sve sve hitovi, kako popularne muzike, džez standardi, tako i operske arije, ali i naša tradicionalna muzika koju Ljubica i ja uvek nastojimo da promovišemo u našim nastupima, kao deo naše kulture, tradicije i baštine. Sa nama su večeras i naši dugogodišnji prijatelji i saradnici, fantastični muzičari- rekao je  prvak beogradske opere,  po oceni kritike jedan od najlepših muških glasova na sceni srpske umetničke muzike.

Autentična na sceni i zadivljujućih vokalnih sposobnosti, mecosopran Ljubica Vraneš, nije krila zadovoljstvo što je ponovo pred kikindskom publikom.

– Uživam u mom Banatu, ja sam iz Vršca i mnogo volim da nastupam među svojima. Kikinda je prelepa, opet smo obišli Mamuticu Kiku i unapred se radujem 40. Danima ludaje, jedva čekam ponovo da budem sa vama. Na ovaj način publiku nastojimo i da dozovemo na operske predstave jer kroz naše koncerte, osim što pevamo klasičnu muziku, tu su i drugi muzički žanrovi, pokušavamo da zađemo u sve sfere kako bismo pokazali da operski pevači ne znaju da pevaju samo operu već i druge žanrove.  To smo dokazali i kroz našu emisiju koja se emituje na RTV-u subotom uveče „Prijatelji zauvek“. Uvek imamo divne goste koji pevaju najlepše pesme. Dolaze nam i naše kolege, operski pevači, i predstavljaju se kroz druge žanrove.

Marko Markovljev, v.d. direktora Kulturnog centra napominje da ova ustanova prvi put obeležava Svetski dan muzike.

-Muzika je značajan deo delokruga naše ustanove i ono što nas obeležava tokom proteklih godina. Mislim da je ovaj večerašnji praznik muzike zaista vrhunski kulturni događaj. Takođe, ovo je prvi put da organizujemo koncert u bašti Gradske kuće, ali već imamo planove da u ovom prostoru organizujemo događaje i stavimo ga više u funkciju jer je zaista lep, pun zelenila, a pomalo zapostavljen u odnosu na ostale prostore u gradu- najavio je Markovljev.

PRIJATELJI ZAUVEK

Ljubiša Vraneš i Dragoljub Bajić na Radioteleviziji Vojvodine domaćini su popularnog muzičkog serijala „Prijatelji zauvek“ koji je za kratko vreme osvojio srca publike.

– Stižu nam brojni komentari i reči podrške da nastavimo u tom smeru. To je repertoar koji svi vole, a to su upravo pesme koje su pomalo i zaboravljene, šlageri i neke naše tradicionalne pesme. Nije lako pomiriti sve žanrove, ali smo nas dvoje dugo u vodama koje nisu usko vezane za samo klasičnu muziku- kaže prvak beogradske opere.

 

Prikaži ovu objavu u aplikaciji Instagram

 

Objava koju deli Kikindski portal (@portalkikindski)

 

 

 

 

 

677z381_vucic-prva

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je danas da je do sada potpisano 1.440 ugovora za subvencionisane stambene kredite za mlade, a da je u proceduri 1.836.

Vučić je u Novom Kneževcu, tokom posete šestočlanoj porodici Rankov koja je kupila kuću sa okućnicom od 4,5 ara uz pomoć subvencionisanog kredita, rekao da je interes za te kredite izrazilo više od 5.500 mladih.

Prema njegovim rečima, najveće interesovanje je u Beogradu i Novom Sadu, pa sa velikim zaostatkom u Nišu, Kragujevcu i drugim mestima.

“Molim ljude da požure, da završimo da bismo mogli da proširimo ovaj program. Osam banaka učestvuje, ne mogu banke da daju takve subvencionisane kredite, mi kao država moramo da subvencionišemo”, ukazao je Vučić.

Kako je naveo, šestočlana porodica Rankov je ranije živela kao podstanar, a za jednoiposoban stan plaćala je mesečno 200 evra, dok će sada plaćati 224 evra ratu za kredit, za nešto što je njihovo vlasništvo.

Navodeći da je ukupna vrednost kredita 75.000 evra, Vučić je rekao da će država zbog specifične situacije pomoći toj porodici i da ga ranije otplati.

Predsednik je pozvao mlade, posebno one koji dođu iz manjih gradova u Novi Sad i Beograd, da uzmu kredite za svoje stanove, da se osamostale, razvijaju preduzetnički duh i da plaćaju za sebe, a ne drugome ogromne kirije.

turisticka

Bazar lokalnih proizvoda okupio je 34 izlagača, a prvi put se održava u Ritejl parku u Mikronaselju.

Počeo je u 15 sati i trajaće do 21 sat. Organizatori su Turistička organizacija grada Kikinde i Kiki ritejl park (dosadašnji Nest).

Posetioci su u prilici da učestvuju i u nagradnoj igri, a srećni dobitnici osvojiće vaučere za kupovinu u prodajnim objektima u tržnom centru i izlet u Vršcu.

 

hapsenje-lisice

Kikinđanin G. D. (38) osuđen je na kaznu zatvora u trajanju od četiri i po godine zbog krivičnog dela neovlašćena proizvodnja i stavljanje u promet opojnih droga. U ovu kaznu mu se uračunava i vreme provedeno u pritvoru.

K. S. (36), takođe iz Kikinde, zbog krivičnog dela neovlašćeno držanje opojnih droga, izrečena je uslovna osuda sa utvrđenom kaznom zatvora u trajanju od tri meseca i rokom provere od dve godine.

Krivični postupak, koji je vođen na osnovu optužnice Višeg javnog tužilaštva u Zrenjaninu, pravnosnažno je okončan presudom Apelacionog suda u Novom Sadu. U presudi se navodi da je okrivljeni G. D., 19. marta prošle godine, u Kikindi, prodao jedan paketić kanabisa od 0,81 gram K. S, te da je u kući u kojoj živi neovlašćeno, radi prodaje, držao 25 paketića kanabisa, ukupne neto mase 15,50 grama. 

S druge strane, K. S. je oglašen krivim da je pomenutog dana, za sopstvenu upotrebu, držao 0,81 grama kanabisa, koji je prethodno kupio od G. D.

Presudom Apelacionog suda u Novom Sadu, odbijena je žalba tužilaštva, koja je, između ostalog, izjavljena i zbog pravne kvalifikacije krivičnog dela u odnosu na G. D. u delu da je okrivljeni prodao opojnu drogu maloletnom licu, za koje je sud našao da nema dokaza.

Izvor: Dnevnik

azaric-2

Više od pola veka se Braco Azarić druži sa slikarskim priborom. Tim povodom u Kulturnom centru Kikinda predstavljena je kapitalna monografija o njegovom stvaralaštvu, čiji je ova ustanova i izdavač.

Mnogi poštovaoci likovnog stvaralaštva Brace Azarića, još jednom su se podsetili njegovog umetničkog opusa o kojem su  pored samog Azarića, govorili Dobrivoj Vujin i Marija Tanackov.

Podsetimo, ovo drugo izdanje knjige je izašlo pre nepune dve sedmice, priređivač je Mokrinčanin Marko Ljubičić, a štampa je bila poverena novomiloševačkom “Garmondu”.

Kao uvod u program predstavljen je kratki prilog o Azariću, koji je svojevremeno emitovan na RTS-u, a i docnije, za vreme trajanja programa, sa video bima su emitovani slajdovi sa slikama iz svih faza njegove karijere.

Promociju je otvorilo troje osnovaca iz Novih Kozaraca- Dragan Jovanić, Nikolija Dženopoljac i Jana Lukač koji su probranim poetskim radovima još jednom podsetili zašto su pobrali mnoge državne nagrade za recitovanje.

IZ LIVNIČKIH DANA

O bogato opremljenoj knjizi nadahnuto izlaganje je imao Dobrivoj Vujin, Bracin dvosturuki kolega, ne samo kao umetnik, nego i saborac iz livničkih dana, gde su obojica svojevremeno “udruživali rad”, kako se onda govorilo. Vujin se ovom prilikom setio mnogih Bracinih izložbi, još s početka karijere, podsećajući da je Livnica u svojim najslavnijim danima imala svoje glasilo “Livac”, čiji je Vujin bio urednik, a Braco je likovnim prilozima obogaćivao mnoge brojeve tog glasila.

-Već tad je Azarić, sedamdesetih i osamdesetih godina veka za nama, postao zapažen kao slikar. Od tada do danas, iako je Braco donekle menjao stilove, njegovo slikarstvo se može podvesti pod sintagmu “primenjena istina”- istakao je Vujin.

DOKUMENTARNA VREDNOST KNJIGE

Marija Tanackov, književnica i književna kritičarka iznela je podatak da je prvo izdanje ove monografije o Braci, izašlo 2011. godine, a ovo novo je znatno proširenjo i dopunjeno izdanje, sa tekstovima nekih od najznačajnijih imena srpske kulture, kako iz sveta slikarstva, tako iz književnosti.

-S obzirom da neki od autora tekstova u ovoj knjizi nisu više među živima, ova knjiga ima dokumentarnu vrednost ne samo sa aspekta Bracinog stvaralaštva, nego i celokupne umetničke scene na početku veka čiji smo svedoci.. Knjiga obiluje kolornim reprodukcijama u visokoj rezoluciji i obubvata period od 1973. Do 2023. Dakle punih pet decenija Azarićević rada i prati sve stiloge ovog umetnika, među kojima su najbrojnija dela koja pripadaju ekspresionizmu – navela je Marija Tanackov.

POSVEĆENO SUPRUZI ILONI

Azarić je skromno na kraju dodao kako se prilikom stvaranja neke slike, ne opterećuje ni vlastitim zvanjem ni znanjem.. Kad je pred slikarskim platnom, nikad ne razmišlja gde će ga neka slika odvesti, jer umetnost je nepredvidiva, ali ono što uvek želim da naglasim,je da se dok slikam, trudim da moje slike imaju dušu. To je mislim i zadatak današnje umetnosti, da sačuva pomenutu dušu pred naletom tehnologije.

– Ponovio bih još jednom da sam ovu knjigu “Iz sna i sećanja” posvetio supruzi Iloni-zaključio je s ponosom Azarić.

N. Savić

Vukmirica-Svetislav-pomocnik-gradonacelnika

Novi, moderan objekat Centra za socijalni rad, čija izgradnja ulazi u završnicu obezbediće bolje uslove za funkcionisanje socijalne zaštite u Kikindi. Kako saznajemo od pomoćnika gradonačelnika za razvojne projekte Svetislava Vukmirice, država će uložiti sredstva i da u potpunosti opremi novi Centar za socijalni rad.

– To nije bio prvobitno predviđeno, ali i to smo dogovorili sa prethodnim ministrom za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja Nemanjom Starovićem. Ovo je državni projekat, finansiranje je preko pomenutog Ministarstva, koje realizuje saradnju sa Programom za razvoj Ujedinjenih nacija- navodi Vukmirica.

Ukupna vrednost investicije je 1,7 miliona dolara. Grad Kikinda imao je obaveze u vezi sa pripremnim radovima pre same izgradnje- pripremom lokacije i povezivanjem sa potrebnom infrastrukturom.

– Brzo i ažurno smo odgovorili na sve zahteve i spremno ušli u ceo projekat, prigrabili pruženu šansu da dobijemo moderan Centar za socijalni rad. Buduća zgrada biće prva u Srbiji, prostiraće se na 1000 m2, imaće sve potrebne sadržaje, kao i dvorište, parking mesta- pojašnjava Vukmirica.

Rok za završetak druge faze radova je 31. jul 2025. godine, nakon čega sledi treća faza koja je obaveza grada i odnosi se na parterno uređenje i pristupne saobraćajnice.

– U narednom periodu uslediće pokrivanje krova limom, izrada termoizolacije fasadnih zidova, postavljanje razvoda slabe struje, izrada kontaktne i ventilisane fasade. Na kraju sledi kontrola samog projekta, tako da sigurno ulazimo u završnicu i stvaranje odličnih uslova za kvalitetan rad Centra za socijalni rad i samu socijalnu zaštitu- ukazuje Vukmirica.

Nova zgrada u ulici Miloša Ostojina, na prostoru nekadašnje treće mesne zajednice, imaće tri puta veću površinu od prethodne što će takođe doprineti boljim i kvalitetnijim uslovima funkcionisanja posebno uzimajući u vidu to da, godišnje, usluge Centra za socijalni rad koristi oko 8.700 ljudi.

Podsetimo, svečanom označavanju početka izgradnje nove zgrade Centra za socijalni rad u ulici Miloša Ostojina, krajem maja prošle godine, prisustvovao je ministar Nemanja Starović kao i predstavnici Programa za razvoj ujedinjenih nacija. Do sada su ulagali u tri ovakve ustanove u našoj zemlji, a objekat u Kikindi prvi je koji se gradi iz temelja po potpuno funkcionalnom i modernom projektu.

J. C.

 

 

astronomija

U  svečanoj sali Narodnog muzeja Kikinda u utorak 24. juna u 18 časova biće održano predavanje dr Luke Popovića, direktora Astronomske opservatorije u Beogradu, pod nazivom „Astronomska istraživanja u Srbiji od osnivanja Astronomske opservatorije do danas”.

Kratak uvod u ovo predavanje održaće dr Petar Vuca na temu totalnog pomračenja sunca u Kikindi 1999. godine čije praćenje je svojevremeno organizovala upravo Astronomska opservatorija iz Beograda.

foto: Fb Astronomske opservatorije

Vjera-Mujovic-foto-Srdanov-(2)
Kao što je naš portal već izvestio čitaoce, u utorak 24. juna na Varoškom trgu u Mokrinu, s početkom  u 21 sat, 40. put će biti održan Memorijal „Miroslav Antić“. Tema ovogodišnjeg jubilarnog Memorijala nosi naziv „Ulepšavanje nevidljivog“.
Među mnogobrojnim gostima iz sveta umetnosti, kulture i zabave, koji će „ulepšati nevidljivo“ Mokrinu u pohode doći će i glumci Vjera Mujović, Ivan Jevtović, Miodrag Petrović, Ratomir Rale Damjanović, Milica Bakrač, Nikola Ugrinović, kao i predstavnici domaćih snaga iz sveta muzike – tamburaški orkestar „Mokas“, i proslavljeni beogradski akustičari, grupa „S vremena na vreme“.
Glumica Vjera Mujović poznata je kao vrstan recitator i inače se vrlo rado odaziva na prigodne programe koji su posvećeni ovdašnjim velikanima pisane reči, pa će tako će biti i u utorak u Mokrinu.
Pupin, poslednji san, FOTO: Milan Tvrdišić
Glumačke prepokupacije ove umetnice u dobroj meri se zasnivaju i na osvetljavanju lika i dela ljudi iz prošlosti, naročito žena, koje su zadužile ovdašnju kulturu. Tako u Konaku Kneginje Ljubice, u tom autentičnom prostoru, Vjera već dugi niz godina igra monodramu o Ljubici Obrenović. Potom, dugovečan je i Kaporov „Vodić kroz srpski mentalitet“ u izvođenju ove glumice.
Zapažene su i druge drame po tekstu pomenutog pisca, koje je Vjera svojevremeno tumačila sa svojom dugogodišnjom prijateljicom Radom Đuričin. Uz sve to, ova lepa glumica je imala noseću ulogu i u predstavi „Pupinijada“, gde opet osvetljava jednu znamenitu ovdašnju ženu – majku Mihaila Pupina-Pijadu. Najšira publika Vjeru možda najviše prepoznaje po ulozi Rajne, profesorke klavira iz serije „Moj rođak sa sela“.

Uz sve nabrojano trebalo bi podsetiti da je Vjera Mujović osnivač Festivala muzejskog teatra, zatim  kulturni ambasador naše zemlje i zapaženi prozni pisac. Stoga i ne čudi što je njen pogled na književnike, naročito pesnike s neskrivenim  respektom, pa tako i u susret mokrinskom recitalu ova glumica s ponosom kaže:
-Marina Cvetajeva je davno, govoreći o svojoj prijateljici i glumici Sofiji Holidej, kazala: „Njoj je potreban tako veliki čovek, kao što je neki pesnik“. – podvlači Vjera važnost pisaca, uz to dodajući: -U današnje vreme kada se gube veliki ljudi, a neki pesnici se zaboravljaju, važno je da čuvamo kulturu sećanja na velikog Miroslava Antića. On je jedan od retkih pesnika koji i dalje živi sa nama i radujem se što ću učestvovati u jubileju posvećenom njemu. Govoriću njegovu divnu pesmu „Kad bi jastuci progovorili“, odnosno „Uspavanku“ i veoma se radujem što ću biti deo tog divnog jubileja u Mokrinu, a uz to govoriću i njegovu „Divnu pesmu“, koja se zaista tako i zove.
Danas pesnici nisu toliko deo javnog prostora, međutim sa Antićem nije tako. Vjera se na to nadovezuje:
-Ranije generacije su znale pesme mnogih pesnika napamet. U sovjetsko vreme, koje pomenusmo pričom o Cvetajevoj, pesme su se učile napamet jer nisu smele da se zapisuju, A kod nas, jedan od zaista retkih srpskih pesnika čije se pesme još uvek znaju i koji još uvek živi među nama je Mika Antić.
N. Savić
Foto Naslovna: Srdanov
ofk-kikinda.-Vukobrat

Kraj fudbalske sezone, pa još turbuletne kakvu je imala OFK Kikinda, uvek je prilika za sumiranje učinjenog. Svakako smo planirali razgovor sa sportskim direktorom Markom Vukobratom, ali otišli smo i nekoliko koraka dalje pa se on osvrnuo i na svoje prisustvo u klubu od 2016. godine, uz kraći prekid, do sada.
– Prestankom angažmana u klubu, narodnog poslanika iz našeg grada Milenka Jovanova, završen je jedan period u bitisanju OFK Kikinde i počinje novi. Zato je, bez obzira na moj eventualni budući status, nužno podvući crtu i najsažetije pobrojati šta je sve učinjeno – kaže Vukobrat.
Vratio se 2016. tadašnji golman iz Nakova na Gradski stadion da završi karijeru.
– OFK Kikinda je tada bila pred gašenjem i klub je spasio Luka Radujko, a ubrzo potom Dragan Felbab preuzeo je čelnu funkciju. Bio sam golman i sekretar i nikog osim igrača, Felbaba i mene nije bilo u klubu. Vladimir Kitanović postavljen je za trenera, a nedugo potom Jovanov, osvedočeni navijač OFK Kikinde, polako pa sve više i više uključio se u rad kluba i tada je krenuo uspon posrnule institucije.
Uskoro je OFK Kikinda iz Vojvođanske prešla u Srpsku ligu.
– Igrački pogon, 90 odsto, činili su igrači iz Kikinde, ali ni to nije bio mamac za publiku. Posle dva kola u Srpskoj ligi 2021. napustio sam klub, a vratio se kao sportski direktor nakon ispadanja u Vojvođansku, na kraju proleća 2022. Cilj je bio da se vratimo, ali bez imperativa, publike je opet bilo za prebrojati, iako smo bili dominatni i na kraju se i ekspresno vratili u Srpsku ligu. Potom, u toj našoj povratničkoj sezoni, moj izbor bio je trenerski debitant u tom rangu Vladimir Šponja. Sve je iznenadio, vredan i gladan uspeha na kraju je stigao i do mesta selektora amaterske reprezentacije Vojvodine, a OFK Kikindu, koju su svi videli kao glavnog kandidata za ispadanje, lansirao na peto mesto što je bio naš najbolji plasman posle ispadanja iz Druge lige, 2000. godine. Tim su opet činili mahom domaći igrači uz mlade fudbalere iz drugih sredina, a Šponja je potvrdio da je bio pravi izbor i to za duži period no dobio je prvoligašku ponudu od mitrovačkog Radničkog i otišao.
Šponju je na klupi nasledio Zdravko Trivković.
– On je bio još jedan trener debitant u trećem rangu, a poslednjih nekoliko jesenjih kola ekipu je predvodio pomoćnik mu Kitanović i osvojili su zajedno 26 bodova. U pauzi je stigao Dušan Đokić koji je bio suočen s velikim brojem odlazaka i trebalo mu je pronaći, pa još u zimskom periodu, dostojne zamene. Tokom minulog proleća imali smo seriju remija, na sve strane bilo je neverovatnih rezultata rivala i onda smo na kraju bili suočeni s činjenicom da iz lige ispada čak sedam klubova. Opet su nas svi otpisali, ali smo u furioznom finišu upisali tri pobede, a u poslednja četiri kola uzeli 10 bodova i u višestruko složenoj situaciji zasluženo opstali.
Sportski direktor ističe da je tokom minule tri sezone pratio najbolje igrače sa šire teritorije grada Kikinde.
– Dovodili smo one koji su se isticali u vojvođanskom rangu, a neki čak nisu ni hteli da dođu, jer Srpska liga zahteva mnogo veća odricanja i redovne treninge. Dopunjavali smo prvi tim našim omladicima i kadetima i na kraju ono što nismo pronašli na severu Banata morali smo popuniti igračima koji su bili kvalitetom na ivici igranja između druge i ove naše treće lige. Ni to nije bilo lako naći, Beograd i Novi Sad nisu tim momcima blizu kao mesta naših rivala u ligi, a nismo ni finansijski mogli parirati gotovo ikome. Međutim, presuđivao je tada pozitivan narativ o našem klubu da ono što obećamo to i ispunimo i moja poznanstva s ljudima koji su te igrače usmerili ka nama. Branko Lazarević najviše mi je pomogao, drži u malom prstu mogućnosti mladih fudbalera iz najvećih klubova, potom i: Andrej Mrkela, Aleksandar Jevtić, Đorđe Ivelja, Bojan Šaranov, Vladimir Buač, Bojan Dubajić, Darko Gašić i Zdravko Rauković. Zlonamerne kritike upućivane su nam da „zbog toga što imamo tim stranaca” nije bilo publike, a istina je da smo od svih srpskoligaša najviše igrača iz svog mesta imali upravo mi.
Finansijski momenat, nije mu bio presudan, napominje Vukobrat.
– Primanja su mi bila niža od čoveka koji održava terene, a i od većine igrača, a obavljao sam i poslove koji nemaju dodirnih tačaka s obavezama sportskog direktora, što mi nije teško padalo. Takođe, s klupskim finansijama nisam imao dodira, a ono iza čega sam stajao bila su kadriranja igrača i trenera, ali istovremeno ja sam trenerima davao odrešene ruke kada su sastavljali tim i često do pred sam početak meča nisam ni znao prvih 11. Zato je cela ova priča bila zdrava i poštena. OFK Kikinda je na taj način vratila poštovanje fudbalskih struktura. Uprava je pojačana privatnicima, koji su davali svoj novac, a imali smo marketing, zahvaljujući Jeleni Pantelić, bolji i od mnogih superligaških klubova. Jovanov je najviše pomogao u raznim oblicima, trošio lične kredite i to niti jedan političar pre njega ni izbliza nije pokušao, a pogotovo uradio.
Spominje sportski direktor i trenerski kadar.
– U stručnom štabu bili su domaći treneri: Branislav Stojanović, Dragan Ćirić, golmanska legenda, Vanja Popović pomagao je besplatno, a Kitanović je dvaput bio moj izbor za prvog trenera. Vizija mi je bila da bude direktor, kordinator mlađih selekcija i smatram da je šteta što to nisimo dovršili do kraja, a naravno da ima kvalitet i za šefa struke prvog tima. Od naših „domaćih” igrača u poslednje tri sezone igrali su: Božić, Jarić, Mirkov, Ivanović, Zeljković, Spahić, Đukić, Barbul, Žilić, Bajić, Reljić, Mirkonj, Vilovski, Cvijanović, Kecman, Ćirić, Adamović, Molnar, Popeskov, Beloš, Pajtin, Zečević, Škero, Stojanov, Kovačević, Hajdu, Putnik, braća Francuski…
Šta će biti s OFK Kikindom, pokazaće naredne sedmice, vremena je malo, ali sportski direktor ističe da su najaktivniji članovi uprave pokazali zanimanje da preuzmu vođenje kluba.
Žolt Gačka, Peter Višnjei i Goran Gavrić treba da donesu nimalo laku odluku, lično se nadam najboljoj varijanti za OFK Kikindu, a zlonamernih komentara pokvarenih i negativnih ljudi uvek će biti. Sigurno je da je i s moje strane bilo pogrešnih poteza, ali sve vreme radio sam u najboljoj i poštenoj nameri i cela moja priča nije pravdanje već obaveza svakog čoveka koji je obavljao funkciju da se na ovakav način obrati javnosti – zaključuje Vukobrat
D. P.

OMLADINSKA ŠKOLA
Vukobrat govori i omladinskoj školi.
– Cilj mi je bio da se omasovi omladinska škola, koja je bila u katastrofalnom stanju, a postavljeni su i mladi treneri s ljudskim kvalitetima. Plod svega je šest selekcija s preko 120 fudbalera i jedino nemamo decu mlađeg osnovnoškolskog uzrasta. Mlađe selekcije vrhunski su opremljene zahvaljujući Jovanovu koji je svake godine lobirao na raznim konkursima. U isto vreme, nedostatak terena predstavljao nam je problem, a nemamo ni igrališe s veštačkom travom. Ni jedno naše dete nije moglo preći u veći klub a da se taj klub nije zvanično obratio OFK Kikindi. Samo od tih odlazaka, naš klub prihodovao je preko milion dinara, u novcu ili opremi, a to je ranije bilo nezamislivo. Našoj deci omogućili smo i kvalitetene provere sa Zvezdom, Partizanom, OFK Beogradom… Članarina za decu bila je najniža u gradu, a nisu je plaćali momci sa sela, treće dete, deca samohranih majki i deca iz socijalno ugroženih porodica.

plivanje

Na Letnjem prvenstvu Vojvodine za mlađe pionire, pionire i kadete, u Futogu, Velika Kikinda osvojila je 15 medalja (4-6-5).
Zlato: štafeta 4h50m mešovito (Luka Bubulj, Ognjen Terek, Aleksandar Sokolai, Uroš Milićević), 50m slobodno i 50 m leđno Lena Stojanović, 50m delfin Aleksandra Protić.
Srebro: 50m slobodno i 100m prsno Sokolai, 100m delfin Terek, 50m prsno Stojanović, 100m delfin Lena Bikić, štafeta 4h50m mešovito (Jovana Savić, Bikić, Jovana Sabo, Jelena Stojkov).
Bronza: 100m slobodno Milićević, 100m leđno Bubulj, 50m prsno Jovan Sabo, štafeta 4h50m slobodno (Kristof Kiš, Mihajlo Ubavić, Ognjen Perić, Ivan Bočarac), 50m prsno Protić.
U ekipnom poretku, kadeti su bili sedmi, pioniri treći, a mlađi pioniri peti.
– Naša ekipa nastupila je sa samo 28 takmičara i nakon dva meseca treniranja na suvom, povremenog plivanja vikendom u Bečeju ili Senti, a posle odličnog uspeha ove vredne dece, ostaje žal i pitanje: kakva je budućnost kikindskog plivanja nakon leta – napominju u PK Velika Kikinda.
D. P.