Year: 2025

srebr

Savez studenata Filozofskog fakulteta oglasio se povodom objava blokadera u kojima se navodi da je Srbija genocidna

Prenosimo saopštenje u celosti:

– U Srebrenici nije bio genocid!

Takođe, kao registrovana i akreditovana studentska organizacija želimo da istaknemo da smo uvek zastupali i zastupaćemo isključivo interese svoje zemlje!
Svi studenti i profesori Filozofskog fakulteta u Novom Sadu koji danas stavljaju objave i storije sa narativom da je “u Srebrenici počinjen genocid” i da su “Republika Srbija i Srbi genocidan narod” (a dok se kriju u Zagrebu ili gde već na teritoriji NDHrvatske i ljube skute neprijatelja) svesno lažu i obmanjuju javnost te time direktno rade protiv interesa svoje zemlje!
Ne znamo po čijem nalogu kao ni na čijem su platnom spisku čim moraju to da rade, ali treba da ih je sramota!
Poručujemo im da odu 110 km od Zagreba, do Jasenovca, i da se poklone žrtvama genocida nad Srbima i ostalim narodima počinjenog od strane ustaša u Drugom svetkom ratu.
Postavićemo im jedno veoma jednostavno pitanje.
Zašto nikada ne objavite ništa u vezi sa srpskim žrtvama?
Budimo potpuno fer i pošteni, prvo, to je zato što ne smete jer vam ne daju vaši mentori koji vas plaćaju, a drugo niti se osećate kao Srbi niti osećate Srbiju kao svoju zemlju!

CK-ZADAR-(2)

Volonteri Crvenog krsta Kikinde vratili su se iz Zadra gde su , zajedno sa Udrugom udomitelja za djecu „Osmijeh“ iz Đurđevca, učestvovali u međunarodnom „Erazmus +“ projektu razmene mladih.

Među 18 mladih volontera, uzrasta od 16 do 23 godine, bile su i Milica Admović i Snežana Đuran koje su nam prenele svoje utiske.

-Za mene je rad na projektu bio novo iskustvo. Naučila sam više o uticaju čoveka na klimatske promene, ali i kako se one ispoljavaju na živi svet. Po završetku radionica dobili smo sertifikat, jut pas, o neformalnom obrazovanju koji može da nam stvori nove prilike u budućnosti – kazala je Milica.

Tokom desetodnevnog boravka mladi iz dve zemlje svakog dana imali su edukativne i interaktivne radionice.

 

-Program je bio dobro osmišljen i pružio nam je nova saznanja. Domaćini su se potrudili da naš boravak bude nezaboravan. Posebno bih izdvojila radionice koje su se odnosile na igru koncentracije, kao i edukaciju o pružanju prve pomoći – saznali smo od Snežane.

Cilj programa  je  podsticanje mladih da razmišljaju o održivom razvoju, zaštiti životne sredine i očuvanju zdravlja u novim ekološkim uslovima. Pored učenja, imali su priliku i da se druže, razmenjuju iskustva i povežu kroz kreativne aktivnosti. Projekat je realizovan pod okriljem programa koji podržava Evropska unija, sa ciljem jačanja mladih i podsticanja interkulturalne saradnje.

penzioneri-opsta

Isplata junskih penzija za korisnike iz kategorije zaposlenih počinje danas, objavio je Republički fond za penzijsko i invalidsko osiguranje (PIO).

Kako je precizirano, isplata počinje za sve penzionere iz ove kategorije, bez obzira da li primanja dobijaju preko tekućih računa, na kućne adrese ili ih podižu na poštanskim šalterima.

Reč je o najbrojnijoj kategoriji penzionera, koja čini više od 85 odsto od ukupnog broja penzionera.

Iznosi na čekovima biće isti kao i prilikom prethodne, isplate za maj a prosečna majska penzija, kako je objavio Fond PIO, iznosila je 50.684 dinara.

krave-(1)

Završena je obrada zahteva za premiju za mleko za prvi kvartal 2025. godine, a sva rešenja su poslata korisnicima. Obrada zahteva za drugi kvartal počinje naredne sedmice, čime se nastavlja unapređenje efikasnosti u sprovođenju ove mere podrške, saopštilo je  Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede.

Istovremeno,  u toku je administrativna obrada zahteva podnetih po javnim pozivima za podsticaje u stočarstvu – za tov i za kvalitetna priplodna grla.

U proteklom periodu uspešno je obrađeno preko 60 odsto zahteva za kvalitetna priplodna grla, a isplata sredstava je već započeta za korisnike koji su prihvatili rešenja i odrekli se prava na žalbu, navedeno je u saopštenju.

Nakon prihvatanja rešenja, potrebno je da se korisnici, ukoliko su saglasni, odreknu prava na žalbu na portalu ePodsticaji. Odricanjem od prava na žalbu, postupak se ubrzava i omogućava se hitna isplata sredstava na korisnički račun prijavljen u elektronskom Registru poljoprivrednih gazdinstava.

better-world-5219880-1920

Evropska unija raspisala je konkurs za projekte koji se bore protiv diskriminacije i mržnje, a priliku da konkurišu imaju i organizacije i pojedinci iz Srbije (EUpravo zato/ EU mogućnosti).

Konkurs pod nazivom EQUAL 2025, sprovodi se u okviru programa CERV (Građani, jednakost, prava i vrednosti). Otvoren je do 23. oktobra 2025. godine.

Ovaj poziv namenjen je organizacijama civilnog društva, neformalnim grupama, pojedincima, kao i javnim i privatnim pravnim licima. Dakle, ako imate ideju za projekat koji doprinosi borbi protiv diskriminacije i nejednakosti, možete konkurisati – bilo da ste udruženje građana, omladinska grupa, lokalna ustanova ili samo pojedinac koji želi da nešto promeni u svom okruženju.

Teme koje konkurs obuhvata tiču se borbe protiv raznih oblika diskriminacije i mržnje. Posebna pažnja posvećena je zaštiti prava LGBTIQ osoba i promociji njihove ravnopravnosti, zatim suzbijanju govora mržnje i predrasuda prema muslimanima i Jevrejima, kao i borbi protiv rasizma i ksenofobije. Takođe se podstiče uključivanje raznolikosti i jednakih šansi u radnom okruženju, kako u državnim institucijama, tako i u privatnim firmama. Konkurs se obraća i lokalnim vlastima, nudeći im podršku u sprovođenju mera koje doprinose suzbijanju netolerancije i diskriminacije u svim njenim oblicima.

Glavni cilj poziva je da se promoviše jednakost i da se spreči nejednako postupanje prema ljudima na osnovu toga što su različitog pola, rase, vere, starosti, seksualne orijentacije ili imaju invaliditet. Drugim rečima, želi se društvo u kojem svi imaju jednake šanse, bez obzira na to ko su i odakle dolaze. Konkurs takođe podstiče razvijanje politika koje uzimaju u obzir sve oblike preplitanja diskriminacije – na primer, kada neko istovremeno doživljava diskriminaciju i zbog boje kože i zbog vere.

Te informacije možete pronaći na zvaničnim stranicama programa CERV, kao i u okviru starih konkursa poput „Evropa za građane”, programa za prava i jednakost (REC) i alata Daphne. Ove stranice mogu vam pomoći da dobijete ideju kako da što bolje oblikujete svoju prijavu i prilagodite je ciljevima konkursa.

Konkurs EQUAL 2025 je prilika da građani i organizacije iz cele Evrope, pa i iz Srbije, predlože konkretne ideje i projekte kojima bi se borili protiv netolerancije i nepravde – bilo da se ona dešava na ulici, na internetu, na radnom mestu ili u školi.

Poverenica za zaštitu ravnopravnosti Brankica Janković i ove je godine podnela Narodnoj skupštini redovni godišnji izveštaj za 2024. godinu. U njemu je navela da je tokom godine bilo postupano u više od 3.600 predmeta, uključujući najmanje 700 po pritužbama građana.

Kao najčešći osnovi diskriminacije navodili su se pol, invaliditet, zdravstveno stanje i starosna dob, najčešće u oblastima rada i zapošljavanja, zdravstvene zaštite, obrazovanja i pružanja javnih usluga. Posebno je istaknuta ukrštena diskriminacija, poput one prema trudnicama ili osobama sa invaliditetom.

Institucija je tokom godine uputila 422 preporuke, podnela više inicijativa i prijava, a preporuke su prihvaćene u 85 odsto slučajeva.

(Izvor: Dnevnik)

turnir

Na Letnjem turniru u malom fudbalu, pete večeri u dvorištu Gimnazije, na rasporedu su bile prve dve utakmice četvrtfinala, a polufinale su izborili Sukur metal Bečej i Agromaus Nadalj. Bečejci su savladali OFK Kikindu, rezultatom 4:2, a Nadaljčani ekipu Žitoprometa 4:3 nakon izvođenja penala, a pre toga igra je okončana nerešeno 1:1.
Večeras, u preostalim mečevima četvrtine finala, od 20.30 igraće: Restoran My Way – Hamburgerija Naum i Gume felne Gavrić – Ujnina kujna.
Sinoć je u utakmici mališana, Kozara – Polet, bilo 2:1, a danas od 20 sati sastaće se Mladi vukovi – Delija.
D. P.

suvaca-demo-8

I ove godine suvača će se zavrteti na struju. Biće to naravno samo simbolično i to na jedan dan, u subotu 12. jula kad rok bendovi uključe gitare u pojačala i zagrme sa bine koja će biti postavljena na uglu Moravske i Srbobranske ulice u Kikindi.

Koji muzički sastavi će nastupiti, saznali smo od predsednika udruženja građana “Suvača demo fest” i ujedno organizatora ovog tradicionalnog festivala, Vojislava Đukića, koji je sa nama podelio i jedan kuriozitet.

– Nekadašnji ministar u Vladi Republike Srbije, Dušan Vujović, pre nego što se u SAD  upokojio u maju ove godine, izrazio je želju da pomogne naš festival. Tako je preko svog istoimenog bratanca iz Sjedinjenih država, gde je poslednjih godina živeo, poslao čuvenu gitaru marke “Šekter”, kao donaciju našem Udruženju građana. Imao je za života želju da pokloni ovaj dragoceni instrument pred sam festival. Nažalost, nije ga dočekao, ali je gitara ipak stigla iz Amerike i na simboličan način nam tako poručila da je ovaj čovek na neki način i dalje uz nas- ispričao nam je Đukić.

PRVO NAJMLAĐI

Deveti Suvača demo fest i ove godine okupiće bendove na koje je kikindska publika tradicionalno navikla, tako i nove snage, koje tek traže afirmaciju.

Ovogodišnji Suvača demo fest otvoriće dečiji hor “Cvrčak” koji radi pri ADZNM “Gusle”. Oni će se popeti na binu od 18 časova i njima će ovo biti prvi nastup na ovom festivalu. Nakon njih, po tradiciji, uslediće bečejski hor “Bubamara” koji vodi Đianta Lolaš i sa kojima već godinama Suvača demo fest ima odličnu saradnju.

I ROK VETERANI I JUNIORI

Posle juniora, od 20 sati pred publiku će izaći veterani, Đukićev sastav “The Friends” koji je u neku ruku i zaštitni znak ovog rok susreta, kao i slobodnih svirki, takozvanog “džemovanja” sredom u Bifeu “67”, još uvek poznatom i kao “Grmeč”.

-Već sam više puta naveo da je uslov da bi neko nastupio na našem festivalu da nastupi makar jednom i u bifeu “67” gde se mi muzičari sredom i družimo i razmenjujemo ne samo muzičke ideje, nego vrlo često i instrumente, ako neko zaboravi da ponese svoj- podseća Đukić, dodajući da su jedini izuzetak napravili ove godine, kada će na Suvača demo festu nastupiti i autorska grupa “Čvrge” iz Požarevca, kojima će ovo biti vatreno krštenje u našem gradu.

Uz njih, festivalska publika će čuti i još jedan kikindski bend – “Sajgon”, potom i novosadske “Wild Birds”. Zatim još jedne domaće veterane – sastav “Kum”, a uz njih i druge kikindske bendove:”Fenix fuladi rok”, kao i “Roj”. Kurtiozitet vezan za hipi bend “Roj” je da će im ovaj nastup biti i poslednji pred domaćom publikom, s obzirom da jedan njihov član odlazi na studije u inostranstvo, pa su odlučili da nakon ferija svako od članova krene vlastitim muzičkim pravcem.

-Pored Kikinđana, i ove godine ćemo imati i komšijske bendove, nabraja Đukić:

– Iz Zrenjanina će nam doći još jedan autorski bend pod nazivom “Drž – ne daj”, a iz Banatskog Aranđelova “Rokstatza.” Svi bendovi će imati po pola sata da se predstave publici i program će trajati do dva sata iza ponoći –navodi ovaj muzičar.

BILI KING I PODRŠKA

Program će tradicionalno voditi dobro poznato lice iz sveta rok muzike – Bili King, odnosno Puniša Zeljković, nekadašnji član “Nevernih beba” a danas voditelj muzičkih emisija na Radio Novom Sadu.

-Ove godine, srećom, naišli smo na razumevanje Elektrodistribucije Kikinda, tako da se nadam da ćemo imati stabilno električno napajanje i na bini i oko nje. Grad je takođe prepoznao značaj našeg festivala, pa nam je dodelio i 40.000 dinara. Ostatak smo pronašli putem donatora i želeo bih da im zahvalim: Restoranu Belavila, Grindeksu, Piceriji “Konti”, Vinariji Radulović iz Mokrina, “I(dasu” iz Mola, “Partner maxu” iz Kikinde, “Tiskoj kući” iz Novog Bečeja, sekond hend radnji “Kruna”, “Ultra tech-u i mnogim drugim našim prijateljima.

 

N. Savić

 

 

vinograd-Sasla

Lokalna samouprava raspisala je danas, 10.jula, konkurs za program podrške poljoprivredi i ruralnom razvoju. Za 13 mera opredeljeno je 13 miliona i 18 hiljada dinara, saznajemo od Miroslave Narančić, sekretarke Sekretarijata za zaštitu životne sredine, poljoprivredu i ruralni razvoj.

-Najviše je mera u povrtarstvu, voćarstvu i vinogradarstvu. Podizanje novih ili obnavljanje postojećih  višegodišnjih zasada voćaka, hmelja i vinove loze refundiraće se sa 80 procenata, a maksimalan iznos je do 80.000. Podizanje i opremanje plastenika za proizvodnju povrća, voća, cveća i rasadničku proizvodnju tačnije investiranje u nabavku opreme ili materijala za konstrukciju za plastenike i staklenike, kao i visoko kvalitetnih višegodišnjih, višeslojnih, folija za plastenike podržaće se sa maksimalnim iznosom do 60.000,00 dinara po korisniku, dok je povrat 80 odsto. Za mašine, uređaje i opremu za navodnjavanje useva  poput sistema kap po kap, bunara, pumpi maksimalno može da se dobije do 50.000 dinara , a subvencija je takođe 80 procenata od ukupnog iznosa bez PDV-a – pojasnila je Miroslava Narančić.

 

 

Početna pomoć za pokretanje poslovanja za mlade poljoprivrednike i razvoj malih poljoprivrednih gazdinstava je mera za koju je opredeljen najviši iznos, maksimalno do 300.000 dinara po korisniku odnosno 50 odsto od ukupnog iznosa bez PDV-a. Ova mera podržaće mlade do 40 godina u Kikindi i svim selima. Od ove godine i stanovnici grada mogu da apliciraju za ova sredstva. Tri mere su iz oblasti stočarstva.

-Za reproduktivni materijal, veštačko osemenjavanje, maksimalan iznos  je 50.000 dinara po korisniku, a  refundacija je 90 odsto od ukupnog iznosa bez PDV-a. Za sufinansiranje selekcije domaćih životinja u govedarstvu, ovčarstvu, kozarstvu i svinjarstvu maksimalan iznos je 25.000 dinara za one koji se bave govedarstvom, a za ovčarstvo, kozarstvo i svinjarstvo je 20.000 dinara. Povrat je u 100 procentnom iznosu. Troškovi neškodljivog uklanjanja uginulih životinja  takođe su u potpunosti pokriveni, a maksimalno po korisniku je 50.000 dinara – istakla je naša sagovornica.

Pčelari mogu da konkurišu po dva osnova. Za nabavku novih pčelinjih društava i matica gde je maksimalni iznos do 30.000 dinara, odnosno subvencija je 80 odsto. Isti je maksimalni iznos i za nabavku opreme za pčelarstvo , s tim što je povrat 70 procenata od ukupnog iznosa bez PDV-a.

Za subvencionisanje troškova osiguranja useva, plodova, višegodišnjih zasada, rasadnika i životinja maksimalan iznos je 35.000 dinara, a pomoć 30 odsto od od iznosa premije osiguranja. Nabavka opreme za proizvodnju vina, rakija i drugih alkoholnih pića kao i opreme za degustacione sale subvencionisaće se sa 80 procenata i maksimalnim iznosom od 35.000 dinara.

I ove godine opredeljen je novac za jačanje udruženja iz oblasti poljoprivrede i ruralnog razvoja. Maksimalan iznos je do 80.000,00 dinara po korisniku, a povrat je 100 odsto. Mera opremanja objekata za obavljanje tradicionalnih zanata omogućiće sugrađanima koji se bave ovom delatnošću da konkurišu za maksimalno do 80.000 dinara, a podsticaj je 70 procenata.

Program traje do 31. oktobra odnosno do utroška sredstava. Prošle godine sredstva grada koristilo je 533 gazdinstava.

A.Đ.