јануар 26, 2026

Dan: 21. decembar 2025.

Geza-Setet-in-memoriam

Slikar, ilustrator i strip crtač Geza Šetet, najpoznatiji po strip adaptaciji „Gorskog vijenca”, preminuo je u 72. godini života.

Rođen je u Kikindi 1953. godine, a jedno vreme je živeo u Subotici i potom u Tavankutu. Prvi strip je objavio 1977./78. u vojvođanskom časopisu na mađarskom jeziku „Jo Pajtas“-u, kao i u „SAZ- u. Naslikao je i oko 2500 ulja na platnu. Česta tema bili su mu biblijski, antički i vojvođanski motivi.

Šetet je nedavno bio u našem gradu, kao gost i učesnik prvog Strip festivala održanog u Kulturnom centru i u Novim Kozarcima. Tom prilikom, dao je intervju našem nedeljniku Komuna.

– Dok sam bio u armiji najviše sam radio portrete. Vojnici su hteli da poziraju, a meni je to dobro došlo da vežbam anatomiju i fizionomije ljudi. Neprestano sam crtao i čini mi se da sam u crtanju ljudskih lica najdalje otišao. Radio sam mnogo poslova u životu, ali mi je crtanje i slikanje nikad nisam prekidao. Jedno vreme sam radio i na ribnjaku i taj period u mom životu pamtim po tome što nisam ništa slikao niti crtao čak dve nedelje, jer je bilo puno posla oko izlova ribe. Radilo se od 6 ujutru do 10 uveče. To mi je najduže vreme što se nisam družio sa slikarskim ili crtačkim priborom.

Kako je isticao, u stripu je na njega najviše uticao Harold Foster i njegov „Princ Valijant”.

-Imao sam desetak godina kad sam ga u „Kekecu” video prvi put i to je bila ljubav na prvi pogled. Kao dete sam kopirao stripove iz edicija „Crtani romani”, „Plavi Vjesnik” i druge. Svi ti uticaji su za mene bili jako važni i uvek me je od svih elemenata stripa crtež najviše privlačio. Scenario mi je bio u drugom planu. Kasnije sam u Kikindi upoznao Hrvoja Radovanovića, slikara, ilustratora i grafičkog urednika i on je, kad je imao vremena, dodatno podučavao i mene i kasnije poznatog strip crtača iz Mokrina, Spasoja Kulauzova- ispričao je, između ostalog, Geza Šetet u intervjuu za Komunu.

kosarka

U poslednjem kolu prvog dela sezone, košarkaši Velike Kikinde ostvarili su osmu pobedu u sezoni i, uz poraz, pauzu će provesti na čelnoj poziciji grupe „A” Druge lige „Sever” Košarkaškog saveza Vojvodine. Na kraju 2025, savladali su Velikokikinđani u Beočinu, rezultatom 105:76 (31:18, 27:14, 22:19, 25:25), istoimeni klub, a takmičenje će nastaviti 24. januara naredne godine, tada će u „Jezeru”čekati sastav Mladosti iz Temerina.
U grupi „B” pomenutog nadmetanja, novokozaračka Sloboda u sredu (19 sati) u „Jezeru” će čekati sastav Torpeda iz Odžaka, a na startu nastavka sezone, za mesec dana, biće slobodna.
D. P. 

FOTO: KK Velika Kikinda 

sednica-toza-konverzija-(4)

Predsednik Skupštine grada Dušan Popeskov za ponedeljak, 22. decembar, zakazao je 14. sednicu lokalnog parlamenta. Na dnevnom redu je 17 tačaka, a najvažnija je donošenje odluke o budžetu grada za 2026. sa projekcijama na 2027.i 2028. godinu.

U narednoj godini budžet je planiran na tri milijarde 850 miliona dinara, što je više u odnosu na početni planirani budžet za 2025.godinu.

-Početno stanje je veliko s obzirom na to da na računu imamo sredstva od prodaje nekadašnjeg odmarališta u Prčnju u iznosu od 130 miliona dinara i ona će biti strogo namenski utrošena. Tu je i 67 miliona dinara koji su nam prebačeni od Pokrajine  – saznajemo od pomoćnice gradonačelnika Dijane Jakšić Kiurski. – Kada je reč o investicijama u 2026. godini akcenat je na selima. Osim sredstava za redovno funkcionisanje i za putnu infrastrukturu planirana su i druga ulaganja. U Bašaidu će biti izgrađeno dečije igralište, u Sajanu gasni kotao u Domu kulture, u Ruskom Selu uradiće se fasada na Omladinskom domu, u Mokrinu su planirani rekonstrukcija krova na Domu kulture i završetak letnje scene i fontane na Varoškom trgu, u Banatskoj Topoli završiće se energetska sanacija i adaptacija Doma kulture. U narednoj godini biće započeta i rekonstrukcija Osnovne škole „Feješ Klara“, nastaviće se radovi na Gimnaziji „Dušan Vasiljev“, planirano je i učešće grada za proširenje kapaciteta Gerontološkog centra koje se realizuje u okviru IPA projekta Srbija – Rumunija, za završetak nove zgrade Centra za socijalni rad.

Subvencije iz gradske kase javnim preduzećima planirane su na 97 miliona dinara od kojih je 17 opredeljeno „Autoprevozu“ i 80 miliona JP „Kikindi“, gde je najveći deo za ulaganje u putnu infrastrukturu.

Odbornici će razmatrati programe poslovanja javnih preduzeća „Kikinda“, „Autoprevoz“ i „Toplana“, odluke o pristupanju izradi programa za unapređenje socijalne zaštite od 2026. do 2030. godine, o određivanju područja za upis dece u osnovne škole na teritoriji grada, o usvajanju programa kontrole i smanjenja populacije napuštenih pasa i mačaka, izmeni i dopuni cenovnika izrade vodovodnih priključaka, kontrolisanja, overavanja i popravke vodomera.

Glasaće se i o zahtevima za izmenama i dopunama cenovnika iznošenja retkih fekalija JP „Kikinda“ gde se cene povećavaju za 12,3 procenata, kao i za zahtev kompanije „FCC“ da se za 3,2 odsto uvećaju cene odlaganja, iznošenja i transporta komunalnog otpada osim cene za socijalne slučajeve, koje ostaju nepromenjene.

german-3504961-1280
Kako portal Srpski ugao piše: Nemci više ne veruju u Deda Mraza: Merc i njegova koalicija izgubili poverenje.

Nova anketa Instituta INSA za list „Bild“, sprovedena između 12. i 15. decembra među 1.003 ispitanika, predstavlja dosadan udarac za vladu kancelara Fridriha Merca i SPD-a. Poverenje građana u crno-crvenu koaliciju (CDU/CSU–SPD) palo je na istorijski minimum u rekordnom kratkom roku. Samo 10% ispitanika veruje da će politika Merca, Klingbajla i ostatka vlade poboljšati njihovu ličnu situaciju, 41% smatra da će sve ostati isto, dok čak 58,7% – najviše od preuzimanja vlasti – ne očekuje nikakav ekonomski rast.

Ovi rezultati spadaju među najlošije zabeležene za jednu novu vladu u posleratnoj Nemačkoj. Merc je došao na vlast uz velika obećanja o „ekonomskom preokretu“ i snažnom liderstvu, ali je za samo nekoliko meseci potrošio gotovo sav politički kapital. Umesto rasta i stabilnosti, građani sve češće osećaju stagnaciju, veće poreze i potpuni izostanak stvarnih promena.

Posebno pokazuju podatke o migracijama, koje 31% ispitanika navodi kao najveći problem u zemlji, dok se klimom primarno bavi tek 11% građana. Uprkos tome, vlada ne nudi rešenja – 42% ispitanika očekuje da će masovna imigracija ostati na istom nivou, a 31% veruje da će se situacija dodatno pogoršati. Najizraženije nezadovoljstvo dolazi od birača opozicije, koji u velikoj većini ne veruju u promenu kursa.

Iako deo birača CDU/CSU i SPD-a još uvek čeka „čudo“, većina javnosti poručuje da je strpljenje potrošeno.

Pogled redakcije portala Srpski Ugao

Merc i njegova koalicija pokazali su koliko brzo vlast može izgubiti poverenje kada obećanja ostanu prazna, a problemi se guraju pod tepih. Nemačka danas nema krizu poverenja slučajno – ona je direktna posledica nesposobnosti i političke samodovoljnosti aktuelne vlasti. U takvom ambijentu, rast podrške Alternativi za Nemačku (AfD) nije iznenađenje, već logična reakcija birača koji traže jasne stavove i stvarna rešenja. Dok Merc nudi izgovore, AfD govori o onome što građane najviše pogađa – granicama, sigurnosti i ekonomskom oporavku.

Izvor: Srpski ugao

Don`t copy text!