јануар 26, 2026

Dan: 7. decembar 2025.

dzudo

Ovog vikenda džudisti beogradske Crvene zvezde, u konkurenciji beogradskog i leskovačkog Partizana, zrenjaninskog Proletera, Novosadskog džudo kluba, beočinskog Cementa, niških Kinezisa i Akademije Ivezić, rumskog Slovena, ODžK Beograda i Omladinca iz Stepanovićeva (sela nedaleko od Novog Sada), odbranili su naslov prvaka Srbije, a ovogodišnja dvodnevna Superliga brojala je, praktično, 11 klubova, jer je Partizan iz Kikinde odustao od takmičenja pa su severnobanatskim „Partizanima” upisani porazi, službenim rezultatom od po 5:0, protiv nesuđenih rivala.
D. P.

kosarka

Novokozaračka Sloboda nakon pobede 70:66 (20:12, 15:21, 16:21, 19:12), pre neokoliko večeri u Kikindi, nad Somborom, poražena je danas u Sivcu od istoimenog kluba, bilo je 104:82 (31:25, 23:18, 21:21, 29:18), a sa skorom 3-5 u sledećem kolu biće gošća novosadskog Sport-key rlusa. Velika Kikinda (6-1) bila je minulog vikenda slobodna, a u predstojećoj rundi gostovaće Karađorđevu u Banatskom Karađorđevu.
D. P.

hh
Maske su pale – prividno jedinstvo pretvorilo se u otvoreni rat! Beogradska „Kaznena ekspedicija“ stiže danas u Novi Sad sa jasnim ciljem: da politički „skine glavu“ Aleksandru Kendrešiću i disciplinuje neposlušne kolege, piše NS uživo. 

Ovaj desant sledi nakon što su se Beograđani već ogradili od organizacije NS Zbor i advokata Srđana Kovačevića, kuma Dragana Đilasa. Nakon što su se odrekli te ekipe, beogradski lideri sada dolaze da završe posao i preuzmu apsolutnu kontrolu.

Ponizili novosađane: “Mi smo komandanti!”

Beogradska centrala sasula je brutalnu istinu u lice lokalnim „autonomašima“ povodom skupa 28. decembra: „Vi ste nebitni! Mi smo jedini komandanti, a vaše je samo da slušate naređenja!“ Ovim potezom sujeta novosadskih organizatora sravnjena je sa zemljom.

Čistka Đinovićevih : Ljudi sa PMF-a

Sledi i brutalna čistka kadrova Vukašina Đinovića sa PMF-a. Beograđani tvrde da je Đinović stvorio „privatnu vojsku“ po diktatu Đilasovih medija i rešeni su da proteste hitno očiste od njegovih „piona“ i spoljnog uticaja.

Kuršlus oko lustracije

Ulje na vatru doliva i sukob oko Zakona o lustraciji, koji Beograđani vide kao političku podmetačinu Novog Sada. Današnji sastanak biće presudan: da li će „kaznena ekspedicija“ uspeti da „obezglavi“ neposlušne ili sledi totalni raspad ove interesne grupacije?

Izvor: NS uživo

 

gusle-rumunija-i-senta-(1)

Akademsko društvo za negovanje muzike „Gusle“ u nedelju, 7. decembra, u 18 sati u Narodnom pozorištu organizuje koncert pod nazivom „Tradicija – most koji spaja“.

Pored domaćina, učestvuju i kulturno umetnička društva iz Rumunije „Kolo“ iz Arada i „Plavi delija“ iz Velikog Senpetera. Ovo će biti prilika da svako društvo pokaže deo svog repretoara, ali i da nastupaju zajedno.

Pokrovitelji su Ministarstvo prosvete i Ministarstvo spoljnih poslova- uprava za saradnju sa dijasporom i Srbima u regionu.

studenti-biblioteka

Oko 7.500 studenata koji ispunjavaju uslove propisane Zakonom za povraćaj školarine i za koje su visokoškolske ustanove dostavile podatke, nema otvoren račun na koji se sredstva mogu uplatiti, jer nije ni podnelo zahtev za Studentsku karticu.

Ministarstvo apeluje na samofinansirajuće studente koji ispunjavaju zakonom propisane uslove za povraćaj sredstava za školarine da je neophodno da najkasnije do 18. decembra 2025. godine podnesu zahtev za Studentsku karticu, kako bi im sredstva mogla biti uplaćena.

U suprotnom povraćaj 50% plaćene školarine za 2024/2025. godinu nije moguće izvršiti.  Prijave za Studentsku karticu vrši se putem portala Uprave za trezor, na adresi https://zsk.trezor.gov.rs/.

Ministarstvo prosvete podsetilo je visokoškolske ustanove da podatke o samofinansirajućim studentima, koje nisu još dostavili, dostave najkasnije do 12. decembra 2025. godine putem JISP-a, a sve ispravke podataka o plaćenim školarinama najkasnije do 18. decembra 2025.

Zbog propisa i kraja budžetske godine poslednja isplata sredstava za 50 odsto uplaćenih sredstava za školarine biće realizovana zaključno sa 26. decembrom 2025. godine, na osnovu podataka koje visokoškolske ustanove dostave Ministarstvu zaključno sa četvrtkom u podne prethodne nedelje. Nakon ovog datuma povraćaj 50 odsto sredstava za školarine za školsku 2024/2025. godinu neće biti vršen.

Spisak ustanova koje su dostavile podatke o studentima za isplate, koje su izvršene zaključno sa 04.12.2025. godine nalazi se na sajtu Ministarstva prosvete.

 

gg
Završna faza projekta: Nemačka pokreće vađenje strateškog litijuma, piše portal Srpski ugao.

Australijska kompanija „Vulcan Energy“ u Nemačkoj ulazi u završnu fazu priprema za početak vađenja litjuma u Gornjem Rajnskom Grabenu, jednom od najperspektivnijih geotermalnih područja u Evropi. Kompanija je objavila da je finansijski paket za projekat vredan 2,2 milijarde evra konačno zatvoren, što označava veliki pomak za evropsku energetsku i industrijsku politiku.

Nemački državni Fond za sirovine ulaže do 150 miliona evra u ovu inicijativu. To je ujedno i prvi projekat u kojem fond učestvuje. Dodatnih 120 miliona obezbeđuje australijska agencija za izvozne kredite. Ovakva kombinacija javne i međunarodne podrške potvrđuje značaj litjuma kao strateški važne rude za budućnost energetske tranzicije.

Savezna ministarka ekonomije Katarina Rajhe izjavila je za Handelsblatt da je politika sirovina danas pitanje nacionalne otpornosti. Prema njenim rečima, svako ko želi da očuva industrijsku snagu mora imati stabilne, diverzifikovane i održive izvore važnih minerala. Upravo zato, naglašava ona, pored globalnih partnerstava neophodna je i domaća proizvodnja.

Projekat „Vulcan Energy“ zasniva se na inovativnom procesu proizvodnje litjum-hidroksid monohidrata iz geotermalne slane vode, uz paralelnu proizvodnju toplote i električne energije iz obnovljivih izvora. U prvoj fazi biće izgrađeno postrojenje za ekstrakciju u regionu Južni Palatinat i postrojenje za preradu u industrijskom parku Frankfurt Hohst. Radovi su već u toku, a komercijalna proizvodnja planirana je za 2028. godinu.

Pogled redakcije portala Srpski Ugao

Podrška ovakvim projektima pokazuje koliko je pametno ulagati u tehnologije koje spajaju održivost i industrijski razvoj. Litjum postaje najvažniji resurs savremene ekonomije i dobro je videti da Evropa jača sopstvene kapacitete u tom pravcu.

Izvor: Srpski ugao

Don`t copy text!