јануар 26, 2026

Dan: 25. novembar 2025.

Koncert-sovembar-2

U okviru manifestacije Sovembar, Osnovna muzička škola „Slobodan Malbaški“ i ove godine je održala tradicionalni Koncert pod maskama. U svečanoj sali Narodnog muzeja, publika je večeras imala priliku da uživa u nastupu 31 učenika, uz podršku školskog horića, a na sceni su se predstavili učenici svih deset odseka, potvrđujući širinu i snagu muzičkog obrazovanja u Kikindi.

Vukašin Dukić, učenik četvrtog razreda muzičke škole, večeras je svirao klavirsku kompoziciju „Carnival in Rio“ Vilijama Giloka.

-Pripadam odseku Eve Aranjoš Francuski. Priprema za koncert je bila veoma lepa i lagana. Iza sebe imam sigurno više od pet nastupa na koncertima – objasnio je Vukašin.

Njegov vršnjak, Andrija Dukić, takođe četvrti razred, izveo je kompoziciju „Kovitlac“ na harmonici.

-Pripadam odseku Tamare Rađenović. Uživam u procesu pripreme za koncert i već sam imao više nastupa.

Za Jovanu Vujanić, učenicu trećeg razreda muzičke škole na odseku za saksofon, Sovembar je posebna manifestacija.

-Sviđa mi se ideja koncerta pod maskama, veoma je kreativna. Svaki put kad nastupam na ovoj manifestaciji doživljaj je drugačiji. Najlepši deo pripreme bio je početak, jer me odmah zanese muzika, a kraj kompozicije je bilo najteže naučiti jer je energičan i zahteva puno vežbe – podelila je sa nama Jovana.

Njena večerašnja izvedba „Divertissement Tzigane“ bila je jedan od upečatljivijih trenutaka programa.

Direktorka škole, Margita Detari, podsetila je da je Muzička škola već godinama deo Sovembra i da ovaj koncert postaje sve omiljeniji učenicima.

-Učenici su srećni i zadovoljni, svake godine imamo sve veći broj učesnika. Iako je koncert poznat po maštovitim maskama, neki mladi muzičari nisu želeli da sakriju lice. Kažu: „Ako ja stavim masku, neće se videti moj lik“. Za umetnika je važno da publika zna ko nastupa i da on može da komunicira sa njom – objasnila je Detari.

Direktorka je najavila i sledeći veliki događaj.

-Novogodišnji koncert ove godine biće u Narodnom pozorištu. Nastupaće solo pevači, a učestvovaće i nastavnici solo pevanja. Pozivam naše sugrađane da dođu – biće pravi spektakl.

pozar-sajan

Deo kuće jedanaestočlane  porodice Vaštag iz Sajana ovih dana izgoreo je u požaru. Uzrok požara je neispravni odžak, a vatra je zahvatila krov i nameštaj u delu prostorija. S obzirom na to da Valerija i Vaštag Možeš sa svojom decom žive skromno Mesna zajednica Sajan pokrenula je akciju da im se pomogne.

-Kuća se nalazi u ulici Petefi Šandora 68 i reč je o nabijači – saznajemo od Zoltana Tota, predsednika Saveta MZ Sajan.  – Pošto je požar izbio u pomoć su pritekli pripadnici Vatrogasno – spasilačke jedinice iz Kikinde koji su brzom intervencijom ugasili vatru koja, na sreću, nije zahvatila preostale dve prostorije u kući. Međutim, prilikom gašenja požara, od velike količine vode stradao je nameštaj i deo kućnih aparata koje je porodica posedovala i u svim ostalim prostorijama.

Valerija Vaštag napominje da u kući živi sa suprugom, majkom i sedmoro dece. Ima tri sina i četiri ćerke, kao i unuka od dve godine koji je takođe u njihovom domaćinstvu. Najstariji je sin od 25, a najmlađi ima četiri godine. Troje dece ide u školu i to u prvi, treći i peti razred.

-Najvažniji nam je građevinski materijal kako bi što pre sanirali štetu. Trenutno živimo u dve prostorije, a ostale ne možemo da koristimo jer su stradale što od požara, što od vode. Idu sve hladniji dani i brinem se kako ćemo prezimiti – istakla je Valerija Vaštag.

U kući nema struje, a porodica koristi solarni panel.

– Za otklanjanje štete i što bržu obnovu oštećenog dela objekta, apelujem na sve koji su u mogućnosti da pomognu. Porodica će sa zahvalnošću prihvatiti svaku vrstu pomoći, bilo da je reč o novčanoj pomoći, nameštaju poput kreveta i ormana, tepiha i drugim kućnim aparatima i stvarima – naveo je Tot.

Za više informacija o tome kako može da se pomogne sajanskoj porodici dostupan je broj telefona u Mesnoj zajednici 66-022.

A.Đ.

 

 

 

dobri-samaricanin

Vernici Srpske pravoslavne crkve danas obeležavaju praznik Svetog Jovana Milostivog, poznatog po radu za siromašne i po stavu „ko tebe kamenom, ti njega hlebom“.

Rođen na Kipru u kneževskoj porodici, Jovan je rano ostao bez žene i dece, što ga je usmerilo ka životu milosrđa i služenja bližnjima. Kao patrijarh Aleksandrijski, predan je bio ideji da se neprijatelju ne treba svetiti, već mu treba uzvratiti dobrotom, u skladu sa novozavetnim učenjem.

Narodni običaj koji prate ovaj dan naglašavaju oproštaj, pomoć onima u nevolji i činjenje dobrih dela. Vernici veruju da će ko pronađe milosrđe u srcu, primiti blagostanje i unutrašnji mir.

Na današnji dan – manje slavljen u zvaničnim ceremonijama, a više u duhu ličnog obraćanja – poziv je jasan: ako neko traži pomoć, budite spremni da je pružite. U vremenu kada brzi život često gubi humanost, Sveti Jovan Milostivi podseća da i jedno dobro delo može biti prekretnica.

1024px-Velika-narodna-skupstina-1918

U Novom Sadu, 25. novembra 1918. godine, pred okupljenih 757 poslanika iz 211 opština Bačke, Banata i Baranje – među kojima su bili Srbi, Bunjevci, Slovaci, Rusini, Hrvati i Nemci – usvojena je istorijska odluka o prisajedinjenju Vojvodine Kraljevini Srbiji.

Ovaj datum označio je kraj višedecenijske uprave Austrougarske u regionu i istovremeno je omogućio stanovništvu Vojvodine da, koristeći pravo na samoopredeljenje, izrazi svoju volju za životom u zajednici sa Srbijom. Važnost te odluke ogleda se ne samo u promeni političkog statusa regiona već i u jačanju dugovečnih kulturnih i nacionalnih veza koje Vojvodinu povezuju sa Srbijom.

Posebno zanimljiva je komponenta tog skupa – pravo glasa su tog dana imale i žene: njih sedam iz različitih opština učestvovalo je u odlučivanju, što je u to vreme bilo retkost u Evropi. Na taj način Velika narodno-skupštinska odluka nije bila samo politički čin već i simbolički korak ka većoj inkluzivnosti.

Danas, prisajedinjenje se pamti kao kamen-temeljac za formiranje južnoslovenske države – Kraljevina Srba, Hrvata i Slovena – i kao ključni trenutak u stabilizaciji severnih granica  Srbije.

polizei-3772469-1280

Prema godišnjem izveštaju Savezne policije Nemačke, 2024. godine zabeleženo je 2.967 napada na službenike – više od osam dnevno. Reč je o incidentima od gurkanja i pretnji do teškog fizičkog nasilja.

Napadi su najčešće podrazumevali pesnice, udarce nogom, pljuvanje, ugrize, udarce glavom i naguravanje. U svakoj osmoj situaciji korišćeni su predmeti poput flaša, kamenja ili drugog improvizovanog oružja, što dodatno povećava rizik po policajce na već napetim i prometnim lokacijama.

Statistika pokazuje da prosečan počinilac ima 33 godine, da su u skoro 80 odsto slučajeva počinioci muškarci i da više od polovine nema nemačko državljanstvo. Zvanični podaci, međutim, beleže samo državljanstvo, a ne i „migracionu pozadinu“, pa ostaje nejasno da li je reč o novije pristiglim migrantima ili generacijama koje su odrasle u nemačkom društvu. U širim bezbednosnim statistikama primećuje se i rast nasilnih dela među maloletnicima, ali oni ne čine većinu napadača.

Kriminalistička statistika beleži porast krivičnih dela usmerenih protiv pripadnika policije, dok pokrajine upozoravaju da su napadi, pretnje i uvrede dostigli nivo koji utiče na svakodnevni rad službi i interes za ovaj poziv. Sindikati govore o „razvezanosti nasilja“ i traže bolju opremu i brže sudske postupke, dok Ministarstvo unutrašnjih poslova najavljuje dodatne programe obuke i zaštite.

Pogled redakcije portala Srpski Ugao

Brojke o napadima na policiju pokazuju ono što politički govor često prikriva toleriše se spoj slabe integracione politike, potcenjivanja uloge policije i relativizacije nasilja, sve dok statistika ne postane glasna da bi se ignorisala. Iako podaci pokazuju da većinu napada počine odrasli muškarci i da je više od polovine napadača bez nemačkog državljanstva, država ne nudi jasnu sliku da li je reč o novim migrantima ili generacijama koje su stasavale u postojećem sistemu. Umesto rasprave zašto se uniforma više ne poštuje kao nekada, javnost dobija suprotstavljene parole. U takvoj klimi nasilje postaje deo svakodnevice, a poverenje u institucije i osećaj bezbednosti građana nestaje.

Piše: Nina Stojanović

Izvor: Srpski ugao

Kolundzija

Kulturni centar organizuje jedinstven muzički događaj koji će ljubiteljima klasične muzike pružiti retku priliku da uživo čuju jednog od najznačajnijih srpskih violinista – maestra Jovana Kolundžiju. Poklon koncert biće održan u subotu, 6. decembra, sa početkom u 19 časova, u svečanoj sali Narodnog muzeja Kikinda.

Kolundžija, priznat kao jedan od najvećih virtuoza violine u zemlji i regionu, nastupiće uz klavirsku pratnju Nade Kolundžije, što ovom koncertu daje posebnu umetničku vrednost. Organizatori ističu da je ulaz besplatan, te pozivaju sve sugrađane da iskoriste priliku da prisustvuju vrhunskom muzičkom događaju.

Koncert se realizuje uz podršku Ministarstva kulture Republike Srbije.

T. D.

penzioneri-5

Od 1. januara 2026. godine žene u Srbiji suočiće se sa novim uslovima za odlazak u starosnu penziju. Prema važećem Zakonu o penzijskom i invalidskom osiguranju, starosni uslov za žene ponovo se pomera naviše. Za odlazak u punu starosnu penziju morati da imaju navršenih 64 godine života i najmanje 15 godina staža.

Ovo je deo postepenog povećanja granice koje će trajati do 2032, kada će uslovi za muškarce i žene biti izjednačeni. Oni koji žele raniji odlazak mogu koristiti prevremenu penziju sa 60 godina života i 40 godina staža, ali uz trajno umanjenje od najviše 20,4%.

Za punu starosnu penziju postoje dve mogućnosti 65 godina života  i 15 godina staža (opšti uslov za sve, važi već sada, ali žene su u prelaznom periodu) i 45 godina staža, bez obzira na godine života, pol ili kategoriju osiguranja.

Pravo na prevremenu penziju imaju svi koji ispune 60 godina života i najmanje 40 godina staža.

Don`t copy text!