децембар 6, 2025

Dan: 25. septembar 2025.

bos-fabrika

Kompanija „Boš“, jedan od najpoznatijih snabdevača automobilske industrije u Evropi, objavila je da će do kraja 2030. godine ukinuti čak 13.000 radnih mesta u Nemačkoj. Kako su naveli iz sedišta kompanije u Gerlingenu, razlog za ovu odluku leži u „smanjenoj potražnji“ i „sporijem razvoju električne mobilnosti“, zbog čega su, kako tvrde, ovakve mere neizbežne, piše portal Srpski ugao.

Otpuštanja će najviše pogoditi sektore vezane za mobilnost, a posebno lokaciju u Roitlingenu, gde je predviđeno ukidanje 1.100 radnih mesta. Kompanija planira da kroz ovu racionalizaciju ostvari godišnju uštedu od 2,5 milijardi evra.

Vest je naišla na oštro protivljenje najjačeg nemačkog sindikata IG Metall. Njihova predsednica Kristijane Bener poručila je da rukovodstvo Boša „gazi principe odgovornosti i fer odnosa prema radnicima“, te upozorila da bi masovna otpuštanja mogla ozbiljno da poremete ne samo porodične budžete, već i industrijsku mrežu čitavog regiona.

“Nakon vaših najava, Robert Boš bi se okretao u grobu”, poručila je Benerova u zvaničnom saopštenju.

Sindikat traži hitan dijalog sa upravom i apeluje da se pronađu druga rešenja pre nego što se zatvore pogoni i ljudi ostanu bez posla.

Pogled redakcije portala Srpski ugao

Dok najveće privrede Evrope zatvaraju fabrike, Srbija uspeva da sačuva radna mesta i privuče nove investitore. Primer iz Vranja to najbolje potvrđuje. Kada je italijanski Geox 2021. godine zatvorio fabriku obuće i otpustio više od 1.200 radnika, činilo se da će grad teško prebroditi taj udar. Međutim, već naredne godine turski Teklas otvorio je fabriku auto-delova u istom gradu, na istoj lokaciji. Nova proizvodnja je brzo krenula, a stotine bivših radnika Geoxa ponovo su našli posao.

Izvor: Srpski ugao

WhatsApp-Image-2025-09-25-at-13.37.02.jpeg.pagespeed.ce.9cKNLc4mzo

Na jednoj fasadi u centru Beograda osvanuo je mural posvećen Čarliju Kirku, mladom patrioti i borcu za istinu koji je tragično stradao od ruke anarhista 10. septembra ove godine.

Mural je izradio Centar za društvenu stabilnost (CZDS), u znak sećanja na čoveka čije su ideje i uverenja inspirisale milione širom sveta.
– Za nas u CZDS-u, Čarli Kirk nije bio samo glas slobode, već i simbol tradicionalnih vrednosti i normalnosti u vremenu kada su te vrednosti pod stalnim udarom. Branio je porodicu, veru i slobodu govora: stubove bez kojih nijedno društvo ne može da opstane – navodi se u saopštenju Centra.

Iz CZDS-a ističu da je Kirk postao žrtva onih koji su želeli da ućutkaju drugačiji stav, ali da njegova poruka ostaje snažnija nego ikada.

– Ovim muralom želeli smo da pokažemo da Čarlijeve ideje i uverenja nisu nestale sa njim. Naša je dužnost da tu borbu nastavimo, a ovaj zid u Beogradu neka bude svedočanstvo da istina i hrabrost ne mogu biti izbrisane – poručili su.

Mural posvećen Čarliju Kirku predstavljaće trajni simbol otpora, ali i podsećanje da ideali slobode, porodice i vere žive kroz svakoga ko ima hrabrosti da ih brani.

Charles James Kirk (14.10.1993 – 10.09.2025) – počivaj u miru.

Izvor: nsuživo.rs

banatskovelikoselo
Povodom Dana kolonizacije i obeležavanja osam decenija “osme ofanzive”, u Banatskom Velikom Selu će u petak 26. septembra biti upriličen niz događaja posvećenih kolonizaciji ovog mesta.
Program će početi izložbom u organizaciji Kulturnog centra Novi Sad, posvećenom krajiškom piscu Branku Ćopiću.
Kako navode organizatori, ova postavka će biti svojevrsni kolaž sastavljem od fotografija, rukopisa, novinskih isečaka i anegdota posvećenih omiljenom književniku. Izložba je u potpunosti prilagođena školskom uzrastu i s obzirom na Brankov duhoviti način pisanja i bogat život, mladi, ali i stariji Velikoselci moći će da se još jednom podsete pisca koji je mnogima ulepšavao detinjstvo.
Program će dalje pratiti i prezentacija na temu kolonizacije Vojvodine 1945-1948. a centralni događaj te večeri biće istorijsko predavanje posvećano naseljavanju Velikog Sela kolonistima iz Bosanske krajine.
Predavači na ovoj tribini biće dr Jelena Veselinov, istoričar prava i upravnica poslova Matice srpske, ovdašnji istoričar Dušan Dejanac, potom Bogdan Šekarić, etnolog iz Muzeja vojvodine i dr Milan Micić, generalni sekretar Matice srpske, kojem je i inače tema kolonizacije uža specijalnost.
Milan Micić, je, podsetimo, doktor istorijskih nauka, autor velikog broja knjiga iz oblasti kolonizacije, a u vezi sa predstojećim predavanjem navodi niz egzaktnih detalja vezanih za naseljavanje Velikog Sela.
-Najveći broj kolonista deselio se iz Petrovca, Drvara i Bihaća. Bavim se u svom naučnom radu temama vezanim za kolonizaciju a jedan deo se odnosi i na naseljavanje Vojvodine nakon Drugog svetskog rata-navodi Micić.
Ova, druga kolonizacija je možda manje izazovna za istoričare, jer je, kako kaže ovaj istoričar, kolonizacija od 1945. ubedljivo je najbolje ogranizovana kolonizacija našeg naroda od svih koje su sprovođene.
Program posvećen kolonizaciji u Velikom Selu održaće se u sali za venčanja Mesne zajednice u petak 26. septembra sa početkom u 19 časova.
U VOJVODINI KOLONIZOVANO 114 NASELJA
Ukupno je, navodi naš sagovornik, kolonizacija sprovedena u 114 naselja i njome je obuhvaćeno oko 250.000 ljudi i malo je primera koji se mogu nazvati senzacionalnim i koji bi bilo zanimljivi hroničarima, istoričarima ili onima koji bi želeli da pronađu neki presedan.
U pitanju je vrlo pedantno vođena dokumentacija o toj najbolje organizovanoj kolonizaciji a takva je i arhivska građa.
– Sveti Hubert, Šarlevil i Soltur su, kao što je poznato, bila tri naselja naseljena nemačkim življem. U skoro opustela sela, počevši od 1945. doselilo se u Šarlevil 179 domaćinstava, 294 u Hubert, a u Soltur 184. Inače, dodaje Micić, ta tri takozvana “nemačka sestrinska naselja” formirali su kako Nemci, tako i Francuzi iz okoline Meca. Kako je selo pripadalo Carevini i mnogi Francuzi  iz ova tri sela, a naročito iz Šarlevila nosili su ponemčena prezimena.
Kolonizacija iz Krajine počela je novembra 1945. i trajala je sve do 1948. (ne uključujući potonje autokoloniste) i najveći deo naseljenika je ostao da u Banatu počne novi život.  Manji deo se ipak vratio u Krajinu, ne mogavši da se privikne na ovdašnju klimu i druge uslove života.
N. Savić
protivblokada

Svi građani koji se protive fizičkim blokadama fakulteta i saobraćajnica, teroru i haosu u našem društvu, pozvani su da se pridruže do sada najvećoj mirnoj i porodičnoj šetnji, koja će biti održana u nedelju, 28. septembra, u oko 200 mesta širom Srbije.

U Kikindi je skup građana planiran ispred Gradske kuće, na trgu, sa početkom u 16.30 časova.

Okupljanja građana koji se protive blokadama održana su do sada pet puta počev od 20. avgusta, a svaki put je broj okupljenih i broj mesta u kojima su skupovi održani bio veći.

Svi skupovi bili su prijavljeni i protekli su mirno, bez incidenata sa jasnim porukama protiv nasilja i blokada.

Okupljeni građani su poručili da žele da se vrati normalan život kakav su imali pre blokada, da se slobodno kreću, rade i uče i da blokade ometaju svakodnevno funkcionisanje.

U Kikindi je na proteklim skupovima zabeležen veliki odziv građana.

 

nasilje-skup-(1)

U organizaciji Pokrajinskog zaštitnika građana – Ombudsmana i  grada u Gradskoj kući održan je sastanak posvećen unapređenju borbe protiv nasilja u porodici i sistemskoj podršci žrtvama. Snežana Knežević, zamenica pokrajinske zaštitnice građana, ombudsmanke, zadužena za ravnopravnost polova istakla je da je pokrajinski ombudsman  koordinator mreže „Život bez nasilja“ koja ove godine obeležava 20 godina postojanja.

-U nedostatku, tada, pravnog okvira mreža „Život bez nasilja“ nastala je 2005. godine. Ona okuplja sve institucije na teritoriji Vojvodine koje se bave nasiljem u porodici i nasiljem prema ženama. Godine 2017. donet je Zakon o sprečavanju nasilja u porodici koji je obavezao institucije na saradnju. Jedna od aktivnosti obeležavanja jubileja mreže je i obilazak svih okruga gde razgovaramo sa predstavnicima centara za socijalni rad, policijskih uprava, tužilaštava, domova zdravlja, bolnica. Želimo da čujemo sa kakvim se problemima susreću profesionalci u radu sa predmetima nasilja, šta može da se promeni kako bi se postupalo efikasnije i bolje i institucija pokrajinskog ombudsmana može da učini da bi zaštita žrtava nasilja bila bolja – navela je Snežana Knežević.

Knežević dodaje da porodičnog nasilja ima dosta, ali da ima i pomaka od kada je donet Zakon.

-Saradnja institucija i razmena informacija je ključna i na tome insistiramo. Nasilje je krug koji se ne zaustavlja sam od sebe, te je od suštinske važnosti da se žene ohrabruju da prijave nasilje – zaključila je Snežana Knežević.

Aleksandra Jovanov, socijalni radnik u Opštoj bolnici dodala je da postoji dobra saradnju sa Policijskom upravom i Centrom za socijalni rad.

-Uprkos merama i izmenama Zakona o sprečavanju nasilja, beleži se porast broja nasilja u porodici. Opšta bolnica postupa po svim protokolima i pravilima kada je u pitanju žrtva nasilja. Naša zakonska obaveza je da nasilje prijavimo, a duže od 10 godina u našoj ustanovi funkcioniše i Centar za zaštitu žena žrtava seksualnog nasilja. Bilo bi dobro da imamo i povratne informacije o tome kako se na kraju postupak završio i da li je žena žrtva nasilja dobila sveukupnu zaštitu  – napomenula je Aleksandra Jovanov.

Gradonačelnik Mladen Bogdan, pozdravljajući učesnike skupa, istakao je nasilje u porodici pojava koja je jako dugo prisutna u društvu i da je lokalna samoupravu tu da pomogne žrtvama.

-Lokalna samouprava, u saradnji sa nadležnim republičkim i pokrajinskim institucijama, učestvuje u svim programima, preporukama i strategijama za smanjenje, sprečavanje i suzbijanje nasilja u porodici. Svake godine sve više je prijava nasilja u porodici i važno je pričati o nasilju i osnaživati žrtve. Novi Zakon umnogome je doprineo da se ubrza funkcionisanje čitavog sistema, a ovakvi skupovi prilika su da se on još više unapredi – zaključio je gradonačelnik Bogdan.

Skupu su prisustvovali predstavnici relevantnih institucija iz svih mesta Severnobanatskog upravnog okruga.

A.Đ.

 

svetski-dan-zdravlja-(7)

Pod sloganom „Ne propusti ni jedan otkucaj“, Svetski dan srca biće obeležen u ponedeljak, 29. septembra, akcijom besplatne kontrole zdravlja u prostorijama Crvenog krsta.

Od 9 do 11 časova, građani će moći da izmere nivo šećera u krvi i krvni pritisak, bez zdravstvene knjižice, uputa i zakazivanja. Osim osnovnih merenja, svi zainteresovani dobiće i korisne preventivne savete o očuvanju zdravlja.

Akciju zajednički organizuju Crveni krst, Dom zdravlja i Zavod za javno zdravlje sa ciljem da poveća svest o zdravlju srca, podsećajući ljude da ne zanemaruju upozorenja o zdravlju  i da daju prioritet redovnim pregledima, zdravim navikama i pravovremenoj medicinskoj intervenciji kako bi se sprečili prevremeni smrtni slučajevi zbog bolesti srca i krvnih sudova.

Str-107-Poledjina-spomen-ploce-(2)-(2)

Povodom osam decenija od kolonizacije u subotu, 27. septembra u Novim Kozarcima biće održana manifestacija „Susreti na kozaračkim stazama – 80 godina zajedništva“.

Kod spomenika kolonizaciji u centru sela u 14 sati biće organizovan program. Spomenik posvećen kolonistima postoji jedino u Novim Kozarcima i ove godine on će biti rekonstruisan odnosno uradiće se zaštita i čišćenje. Autor spomenika je akademski slikar Zdravko Mandić koji ga je nazvao „Svome rodu i potomstvu“.

U 15 sati počeće „Pitijada“, takmičenje u pravljenju pite krompiruše. Ona se organizuje 15. put, a ovo nadmetanje nastalo je na inicijativu pokojnog profesora Milorada Majkića. Kozarčanke su nadaleko poznate po svojim pitama. Recepti se prenose sa kolena na koleno, a u Krajini, odakle su Novi Kozarci naseljeni, krompiruša je tradicionalno jelo. I ove godine praviće se pita za Ginisa.

U okviru obeležavanja važne godišnjice biće organizovan turnir u malom fudbalu na koji se prijavilo 14 ekipa sačinjenih od meštana. Iz svake ulice u selu prijavljene su ekipe, pravo učešća imaju stanovnici Novih Kozaraca i  i u turniru će učestvovati oko 150 ljudi.

Godišnjica kolonizacije biće obeležena i sadnjom drveća. Tokom jesenje sadnje na pet lokacija posadiće se većinom platani koji su simbol dugovečnosti, zajedništva i snage. Nova stabla naći će svoje mesto u centru sela, u dva parka i obodu sela.

A.Đ.

 

 

 

poreska-uprava

Poreska uprava Republike Srbije raspisala je danas konkurs za 248 izvršilaca na 195 radnih mesta, a prijavljivanje kandidata traje od danas, 25. septembra do 2. oktobra.

Za Kikindu su raspisani konkursi za tri radnika i to na poslovima naplate za pravna lica, u zvanju poreski savetnik, poslovima servisa i pružanja pravne pomoći, u zvanju poreski savetnik i za poreskog računovođu 1, u zvanju poreski savetnik.

Konkurs pod sloganom „Poreska uprava zapošljava. Odgovorni ljudi za odgovorno društvo“ nastavak je aktivnosti Poreske uprave u 2025. godini, u toku koje su sprovedeni konkursi za prijem 1.000 novih kolega.

Kompletne informacije u vezi sa uslovima konkursa biće dostupne na internet stranici Poreske uprave, u delu „Konkursi“.

nagradajovanpopovic-1

Žiri za dodelu regionalne književne nagrade „Jovan Popović“ objavio je širi izbor od 26
rukopisa zbirki poezije i kratke proze. Konkurs je raspisala izdavačka kuća Partizanska knjiga u znak sećanja na velikog kikindskog, jugoslovenskog i srpskog pisca.

Na konkursu su učestvovali autorke i autori iz Srbije, Crne Gore, Bosne i Hercegovine i Hrvatske. Uži izbor biće proglašen do 1. novembra.

Autoru nagrađenog rukopisa 18. novembra u Kikindi biće uručena plaketa i objavljena uređena knjiga u izdanju Partizanske knjige, uz potpisivanje standardnog izdavačkog ugovora. Konkurs za regionalnu književnu nagradu Jovan Popović podržalo je Ministarstvo kulture.

Jovan Popović bio je pesnik, prozni pisac, urednik, prevodilac, književni i pozorišni kritičar, učesnik u NOB-u od početka oružanog ustanka u Srbiji. Objavio je tri knjige
poezije i tri knjige kratke proze. Sahranjen je u Aleji velikana na Novom groblju u Beogradu.
Partizanska knjiga je prvi i ekskluzivni izdavač Popovićevih sabranih dela.

Don`t copy text!