децембар 6, 2025

Dan: 23. septembar 2025.

gradska-kuca-(2)

Među najvažnijim tačkama 12. sednice Skupštine grada zakazane za sredu u 10 sati je donošenje Odluke o izmenama i dopunama odluke o budžetu za 2025. godinu sa projekcijama za 2026. i 2027. godinu. Rebalansom budžeta u gradsku kasu biće uvrštena sredstva za rekonstrukciju OŠ „Feješ Klara“, za šta je u ovoj godini od strane Pokrajine odobreno 100 miliona dinara.

Na dnevnom redu biće biće i donošenje rešenja o prestanku funkcije članu Gradskog veća. Aleksandar Aćimov, u veću zadužen za sport i omladinu, podneo je ostavku.

Na mesto direktora Centra za stručno usavršavanje umesto Dejana Karanovića kom je prestao mandat biće imenovana Mirjana Stepanov, profesorka razredne nastave–master učitelj iz Mokrina.

Marku Rakinu, prestaje dužnost v.d. direktora Kulturno-sportskog centra „Jezero“ Kikinda, zbog isteka mandata na koji je imenovan. Na ovu dužnost, na godinu dana, biće imenovan Dragan Pecarski, profesor fizičkog vaspitanja i sporta.

Kako je i Srđanu Sivčevu, istekao mandat vršioca dužnosti direktora Istorijskog arhiva na njegovo mesto biće imenovana Katarina Kovačević Janković, diplomirani sociolog i master menadžer ljudskih resursa iz Kikinde, inače zaposlena u Arhivu.

Jasmina Orašanin, diplomirani ekonomista iz Kikinde biće imenovana na mesto v.d. direktorice Turističke organizacije pošto je Jasmini Milankov, istekao mandat.

Čelnu poziciju u Narodnom muzeju, nakon dosadašnje direktorke Lidije Milašinović, preuzeće Miloš Pušara, master istoričar iz Kikinde, inače zaposlen u Muzeju. Predloženo je da bude imenovan za  v.d. direktora ove ustanove kulture, na period od godinu dana.

Srpski poslovni klub „Privrednik“ pozdravlja novi paket ekonomskih mera koje je usvojila Vlada Republike Srbije, saopšteno je.
Udruženje koje okuplja najveće i najuglednije privrednike Srbije sa ciljem unapređenja poslovnog ambijenta i razvoja domaće privrede, kao naslednik bogate tradicije okupljanja privrednika koja traje više od jednog veka, navodi:

„Smatramo da će mere doprineti poboljšanju ekonomskog položaja zaposlenih, podstaći privredni rast i ublažiti pritiske koje građani osećaju usled rasta troškova života. Posebno ističemo da su usmerene na povećanje kupovne moći i smanjenje inflacionih pritisaka, što može stvoriti stabilnije poslovno okruženje i olakšati funkcionisanje kako privrede tako i domaćinstava“, kaže se u saopštenju Srpskog poslovnog kluba.
Predstavljene mere, smatraju u tom udruženju, ujedno mogu biti dobar početak procesa reindustrijalizacije Srbije, jer stvaraju osnovu za jačanje domaće proizvodnje i otvaranje novih radnih mesta, prenosi Srbija danas.

„U tom smislu, verujemo da je potrebno dalje razvijati strategije koje će: podstaći ulaganja u proizvodne kapacitete kroz poreske olakšice i povoljne izvore finansiranja, obezbediti stabilnu energetsku i saobraćajnu infrastrukturu, snažnije povezati privredu sa naučno-istraživačkim institucijama radi podsticanja inovacija, fokusirati se na strateške sektore koji mogu obezbediti dugoročan rast i veću konkurentnost Srbije na međunarodnom tržištu“, navode iz „Privrednika“.

Klub poručuje da podržava nastojanja Vlade da kroz ovakve odluke unapredi ekonomski i socijalni ambijent u zemlji i izražava spremnost da, u okviru svojih mogućnosti, pruži doprinos kako u realizaciji mera, tako i u kreiranju politika koje će obezbediti novi talas industrijskog razvoja naše zemlje.

780422-collage-f

Društvene mreže preplavljene snimcima poskupljenja Carnex-ovih proizvoda!

Iako je Vlada Srbije donela uredbe o ograničenju marži i smanjenju cena da bi zaštitila građane od divljanja tržišta, uredbe izgleda ne važe sa sve podjednako – zaključak je građana koji komentarišu snimke iz trgovina, koji su preplavili društvene mreže.

Na društvenim mrežama poslednjih dana pojavili su se snimci nezadovoljnih potrošača, građana širom Srbije, praćeni mnoštvom komentara osude i neverice – kako je moguće da neko bude toliko bahat i bezobrazan da, uprkos svim uredbama Vlade Srbije o smanjenju marži i zaštiti potrošača, i dalje „dere kožu s leđa“ građanima svojim cenama?!

Ljudi otvoreno pokazuju šokantne primere iz supermarketa: Carnex gulaš za 600 dinara, što znači da porodica sa dvoje dece i dvoje odraslih samo za jedan ručak mora da izdvoji 2.400 dinara – bez hleba, bez ičega drugog. Kada se to pomnoži na mesečnom nivou, dolazi se do cifre od neverovatnih 74.000 dinara – samo da bi jedna porodica jela Carnexov gulaš! Paštete, viršle i kobasice koje su nekada bile deo svakodnevne trpeze običnog čoveka sada se prodaju po cenama koje prevazilaze premium proizvode, dok je kvalitet, kako sami potrošači pišu, odavno pao ispod proseka.


Carnex, koji je u vlasništvu MK Group, prema onome što vidimo na snimcima, a kako tvrdi potrošač koji je i napravio jedan od snimaka, bahato ignoriše uredbe i umesto da spuste – oni podižu cene! Upravo to je izazvalo bes naroda i lavinu komentara na društvenim mrežama: Dok jedni osuđuju bahatost industrije mesa, drugi pak veruju da je tajkunima sve dozvoljeno, jer, kako pišu, ako je mogao da kupi tri šećerane za tri evra, što ne bi mogao i da diže cene kada ih svi ostali spuštaju?!

Snimci iz marketa: „Carnex više nije za običnog čoveka!“

„Evo nas u Lidlu, došli smo da proverimo kako je Carnex od prosečnog brenda za običnog čoveka došao do premium brenda sa nenormalnim cenama, a ne kvalitetom.
Recimo, Carnex stišnjena šunka od 350 grama je 368 dinara. Znači, što dalje, kaže da je ona preko 1000 dinara po ceni po kilogramu. Pa, to nije ni malo povoljno. Carnex viršle su 179,99, dok je domaća kobasica Carnex, ona stara roštiljska, znate, koju smo svi koristili – 300 grama, 272 dinara i 49 para. To znači da je ona, pa, skoro 1000 dinara po kilogramu. Imamo paštetu sa šunkom Carnex, koja je za 75 grama, znači ona manja pašteta je 77,99, dok je Carnex jetrena pašteta 78,49. Pasulj sa slaninom Carnex, koji je 400 grama, on košta 317 dinara. To bi bilo sve iz Lidla, pozdravljamo vas. Takođe, jurimo i Sunoko proizvode, koji su u vlasništvu istom kao i Carnex, da proverimo da li su isto stravično podigli cene!“

Od ponosa Vrbasa do oruđa za pljačku

Carnex je osnovan 1958. godine u Vrbasu. Bio je gigant mesne industrije, simbol domaće hrane, proizvod koji se izvozio u Englesku, Italiju i širom Evrope. Generacije su odrasle na Carnex paštetama i gotovim jelima.

Kako smo došli do ovoga danas?

Priča o Carnex je zapravo priča o tome kako su tajkuni opljačkali Srbiju posle 5. oktobra. Nije tajna da je Zoran Živković javno priznao kako je Demokratska stranka rušila tadašnju vlast uz pomoć domaćih moćnika – Miodraga Kostića, Filipa Ceptera i ostalih…

Kostiću, koji je ujedno bio i poslovni direktor Demokratske stranke je tada omogućeno da putem sporne privatizacije za sramotna tri evra, te 2002. godine kupi čak tri šećerane – Bač, Kovačicu i Pećince – za tri evra! Tri evra za tri fabrike! Posao koji je i tada bio kontroverzan, jer je bilo jasno da se strateški resursi Srbije daju u bescenje politički podobnim tajkunima. To je bio početak njegove imperije. Uz pomoć državnih para i na račun opljačkane Srbije, Kostić je kasnije došao i do Carnexa.

Kostić je pokušao da se brani izjavama da je to bio „loš potez“. Ali brojke demantuju: danas se u tim šećeranama preradi 1,7 miliona tona šećerne repe i proizvede čak 260.000 tona šećera godišnje. Sunoko, firma koju je formirao, postala je najveći domaći proizvođač i izvoznik šećera.

Ova privatizacija našla se i na listi 24 sporne privatizacije. Kostića su pozvali na informativni razgovor u Radnu grupu MUP-a zaduženu za sporne privatizacije. Pitanja su se ticala da li su ispoštovani dogovoreni investicioni programi i da li je izvoz šećera u EU bio regularan. Kao i obično – ništa se nije desilo.

Enormna zagađenja – prljava tajna mesne i šećerne industrije

Ali, nije samo „dranje kože s leđa“ naroda ono što prati ove industrije. I Carnex i šećerane iz Kostićevog carstva ostavljaju iza sebe enormna zagađenja. Otpadne vode, neprerađeni nusproizvodi, neprijatni mirisi, teški metali i hemikalije – sve to završava u zemljištu, rekama i vazduhu koji udišu građani. Ljudi u Vojvodini godinama se žale da ne mogu da otvore prozore, da voda nije za piće, da zemlja više ne rađa kao nekada. To su teme kojima ćemo se mi, kao redakcija, tek baviti u narednim tekstovima, jer iza lažnog sjaja imperije kriju se i prljave posledice koje uništavaju životnu sredinu i zdravlje ljudi.

Ovako izgleda Šećerana u Pećincima:

Posle šećerana, usledile su nove akvizicije. MK Group širi carstvo, kupuje domaće poljoprivredne firme, a 2016. godine preuzima i PIK Bečej – jednu od najvećih poljoprivrednih kompanija u Srbiji.

Kruna ekspanzije bila je kupovina Carnexa 2011. godine. Nekadašnji simbol domaće mesne industrije prešao je u ruke „kralja šećera“ Miodraga Kostića, vlasnika MK Group. Zvanično – „povratak u domaće ruke“. U stvarnosti – plen jednog tajkuna koji je imperiju izgradio na političkim vezama i jeftinim privatizacijama.

Zagađenja koja proizvodi Carnex:

Poslovanje u brojkama – milijarde od pašteta i gulaša
Dok se narod pita kako da plati gulaš 600 dinara i paštetu od 80, Carnex u 2024. godini beleži ukupne prihode od čak 10.785.868.000 dinara!

Dakle – skoro 11 milijardi dinara prometa od proizvoda za koje potrošači tvrde da su izgubili kvalitet i postali luksuz. Umesto da pokaže odgovornost i smanji cene, kompanija nastavlja da ih diže u nebesa, ne obazirući se ni na uredbe Vlade ni na očaj građana.

To je prava slika poslovne filozofije MK Group – profit iznad svega, narod na poslednjem mestu.

Carnex kao ogledalo tajkunske Srbije

Zaključak potrošača, ono što čitamo na društvenim mrežama je, da Carnex više nije ono što je bio. Od brenda koji je bio sinonim domaćeg kvaliteta, postao je maska za izvlačenje para. Jer drugog opravdanja, kažu, nema. Ili im je tako dopušteno, ili su prosto tako navikli i veruju da su iznad svih.

Izvor: 24 sedam

inicijativa-prelaz-(3)

Gradonačelnici Kikinde i Žombolja Mladen Bogdan i Darijus Postelniku potpisali su u Gradskoj kući inicijativu kojom se traži da granični prelaz Nakovo – Lunga bude otvoren 24 sata sedam dana nedeljno.

Kikinda i Žombolj bratski su gradovi od 1985. godine, a Darijus Postelniku zahvalio se gradonačelniku Bogdanu na pozivu i saradnji.

-Dva grada oduvek su dobro sarađivala na raznim projektima, a posebno je to izraženo poslednjih nekoliko godina. Zajedničkom inicijativom nastavljamo projekat započet 2014. godine jer je za sve nas značajno da se on radi 24 sata. Svima koji žive u ovoj graničnoj zoni umnogome će biti olakšana prelazak iz jedne iz drugu zemlju, a mi, kao bratski gradovi, moći ćemo još više da produbimo saradnju u svim oblastima, a pre svega u kulturi i sportu – naveo je Postelniku.

O značaju ove inicijative govori podatak da je u Kikindu, od petka do nedelje, za vreme „Dana ludaje“, samo preko graničnog prelaza Nakovo – Lunga, koji je radio 24 sata, prešlo je 13.560 putnika što je za 20,55 odsto više nego prošle godine u isto vreme.

– Inicijativa će biti poslata  Vladi Republike Srbije i Vladi republike Rumunije i imamo signala da će vrlo brzo ući u razmatranje. Naš cilj je da izmenimo član dva sporazuma koji je na snazi i koji se odnosi na radno vreme graničnog prelaza s obzirom na to da nam je težnja da radi non stop. Kao članica Evropske unije u Rumunije će biti implementiran poseban sistem prelaska granice i on podrazumeva skeniranje lica i uzimanje otisaka prstiju putnika koji prelaze granicu, što će usporiti čitav proces. Stoga je u interesu Republike Rumunije da ima što više graničnih prelaza koji rade 24 sata. Sa inicijativom su se složile i granične policije dve zemlje

Procene su da je oko 19.000 ljudi prešlo na tri granična prelaza, u okolini Kikinde, kako bi prisustvovali tradicionalnoj manifestaciji.

Sastanku su prisustvovali predstavnici obe lokalne samouprave koji su razgovarali o narednim koracima u zajedničkoj saradnji.

A.Đ.

 

dani-ludaje-pobednici-2025-(3)

Kikinda je tokom 40. Dana ludaje ugostila oko 50.000 posetilaca.

Među njima je bilo i značajan broj turista iz susedne Rumunije – više od 19.000 ljudi prešlo je tri granična prelaza tokom trajanja manifestacije, (Vrbica – Valkanj, Nakovo – Lunga i Srpska Crnja – Žombolj) kako bi uživalo u ovoj tradicionalnoj manifestaciji.

Među mnogobrojnim posetiocima iz Rumunije, bili su i Rzman i Delija Jonele iz Temišvara koji su Kikindu posetili baš zbog „Dana ludaje“.

Drugi put su boravili u našem gradu i kako kažu, prvi put su se odlično proveli, tako da su rešili da dođu i ove godine.

– Čim smo stigli, najpre smo posetili Banatski fruštuk gde smo probali specijalitete sa i bez ludaje, a ono što nas je oduševilo je liker od bundeve. Prezadovoljni smo gastronomskom ponudom i samim programima. Manifestacija u čast tikve je odlična ideja, a to što traje 40 godina daje joj posebnu draž. Temišvar i Kikinda su na maloj udaljenosti i veliki broj naših prijatelja iz Rumunije provodi vikend ovde. Uvek smo lepo dočekani- podelio je sa nama utiske ovaj par iz Temišvara, a posebno su pohvalili gostoljubivost i predusretljivost na koje su naišli u našem gradu.

masa

Kikinđanka Maša Vereš Matijević, takmičarka niškog kluba Gard 018, osvojila je prvo mesto i zlatnu medalju u kategoriji do 65 kilograma na Evropskom prvenstvu u kik-boksu održanom u italijanskom gradu Lido di Jesolo.

Na putu do zlatnog odličja, Maša je savladala izuzetno jake protivnice, izborila plasman u finale i popela se na sam vrh evropskog trona.

Ovo prvenstvo okupilo je 2.400 takmičara iz 41 države.

Juniorska reprezentacija Srbije u kik-boksu osvojila je 19 medalja na Evropskom prvenstvu u Italiji- šest zlatnih, dva srebrna i 11 bronzanih odličja.

 

Don`t copy text!