јануар 26, 2026

Dan: 17. septembar 2025.

dani-ludaje-izlozba-(1)

U Istorijskom arhivu otvorena je izložba „Koreni Dana ludaje – od ideje do tradicije“ povodom četiri decenije od pokretanja manifestacije. Autori su Snežana Karačonji, arhivista i Nikola Radosavčev.

-Potrudili smo se da kroz 21 pano prikažemo ključne trenutke najstarije kikindske manifestacije. Poseban akcenat je na merenju najteže ludaje, kao i na dečiji karneval i „Igre i igrarije sa ludajom“ koje su od početka deo „Dana ludaja“. Fotografije nam je ustupila Turistička organizacija grada i one su učestvovale na takmičenju za najlepšu fotografiju sa manifestacije. U nekadašnjem Hotelu „Narvik“ 1989. godine održana je i izložba fotografija. I na samom početku, ali i sada, najveću pažnju privlači karneval maskirane dece – rekla je Karačonji.

Direktor Istorijskog arhiva Srđan Sivčev dodao je da je prvi put otvorena izložba koja objedinjuje „Dane ludaje“.

-Snežana Karačonji bila je zadužena za tekstove, a Nikola Radosavčev za dizajn plakata. Izložba će biti otvorena i narednim danima i pozivam sve da dođu i da pogledaju. U petak i subotu naša ustanova biće otvorena do 18 sati, a izložba će biti u našem holu do kraja godine – istakao je Sivčev.

Pored mnogobrojnih građana otvaranju izložbe prisustvovala je i Marijana Mirkov, članica Gradskog veća.

A.Đ.

IMG-7418-1024x512.jpeg.pagespeed.ce.OMXn79Z2YG

Austrija se suočava sa ozbiljnim problemima, rastući javni dug, sve glasnija upozorenja iz Brisela, neuspešne penzione reforme i inflacija koja svakodnevno nagriza životni standard. Brojke pokazuju alarmantno stanje, a građani sve više gube poverenje u institucije, prenosi portal Srpski ugao.

Prema podacima Statistike Austrije, javni dug je u prvom kvartalu 2025. dostigao 412,6 milijardi evra – 18,5 milijardi više nego krajem prošle godine. Udeo duga u BDP-u porastao je na 84,9 odsto, daleko iznad Mastrihtskog limita od 60%. Evropska komisija već je preporučila pokretanje postupka prekomernog deficita, što znači da Beč gubi finansijsku disciplinu koja je nekada bila njegov zaštitni znak.

Ova država danas ima i najveće socijalne rashode u svetu među članicama OECD-a. Prema proceni za 2024, oni iznose 31,6% BDP-a, više nego u Francuskoj i Finskoj. Iako se ovaj model predstavljao kao „socijalna država“, jasno je da je politika levičarske vlade, koja se zalaže za dolazak migranata i sve veće fondove namenjene njima, dovela do eksplozije troškova. Milijarde se izdvajaju za socijalne programe, a prosečan Austrijanac sve teže može da plati kiriju, gorivo ili grejanje tokom cele zime.

Vladajuća koalicija – Socijaldemokratska partija Austrije (SPÖ – crveni), Zeleni (zeleni) i NEOS – Nova Austrija i Liberalni forum (ružičasti), uz tihi pristanak Narodne partije Austrije (ÖVP – crni) – obećava pakete štednje, ali oni se uglavnom svode na povećanje poreza. U međuvremenu, deficit države ostaje na 4,5% BDP-a, a izgledi za smanjenje su sve slabiji. Poseban akcenat u svemu ima NEOS, najmanja partija u koaliciji, koja svojim ideološkim eksperimentima i neiskusnim kadrovima dodatno komplikuje život običnim ljudima.

Situacija podseća na staru izreku – dok selo gori, baba se češlja. Austrijski političari se bave marginalijama, a realni problemi – inflacija, deindustrijalizacija, rast migracija i demografski pad – ostaju bez odgovora. Za razliku od ove zemlje, Srbija pokazuje suprotnu sliku rast plata i penzija. Dolazak investicija iz celog sveta i veliki infrastrukturni projekti čine nas perspektivnim i sve atraktivnijom investitorima. Standard građana Srbije raste iz dana u dan, a zemlja beleži stabilan privredni rast uprkos globalnim krizama.

Vreme je da se završi sa zabludama. Austrija više nije uzor u Evropi, već propala država finansijski i moralno. Dok njihovi političari traže izgovore, Srbija izrasta u primer stabilnosti i razvoja, potvrđujući da se odgovornom politikom i jasnom vizijom može graditi uspešna i snažna država.

Izvor: srpski ugao.rs

predavanje-cavka-stocari-(2)

Poljoprivredna stručna služba „Kikinda“ u narednom periodu organizovaće predavanja za poljoprivrednike iz svih oblasti. Pokrovitelj je Pokrajinski fond za razvoj poljoprivrede.

Prvo je organizovano za stočare u Mokrinu. Marko Čavka, savetodavac govorio je o preventivnim merama kojim se može sprečiti bolest slinavka i šap.

-Slinavka i šap je jedna od najopasnijih zaraznih bolesti papkara, uključujući goveda, svinje, ovce i koze. Brzo se širi direktnim kontaktom među životinjama, ali i preko zaraženih predmeta, hrane, vode i ljudi koji su bili u kontaktu sa inficiranim životinjama. Važno je da stočari prepoznaju bolest i pravovremeno preduzmu sve mere koje će sprečiti da se zaraza raširi. Poseban akcenat je na bio sigurnosnim merama koje su i najvažnije jer vakcinacija protiv ove bolesti nije dozvoljena u Evropskoj uniji, jer se u tom slučaju gubi izvozni status – naveo je Čavka.

Bolest izaziva velike ekonomske gubitke i zahteva najstrože mere kontrole.

-Posle više od deset godina bolest se ponovo pojavila i prvi slučaj zabeležen je u Nemačkoj, 10. januara ove godine. Stočari su dužni da pažljivo prate zdravstveno stanje svojih životinja i strogo se pridržavaju svih bio sigurnosnih mera. U slučaju simptoma poput plikova na ustima, papcima ili vimenima, otežanog kretanja i obilne pljuvačke, obavezno je hitno obavestiti nadležnog veterinara. Veterinarske službe su u obavezi da reaguju bez odlaganja i sprovedu sve neophodne mere u slučaju sumnje na infekciju – dodao je naš sagovornik.

Ukoliko se bolest pojavi sprovodi se hitna likvidacija životinja, vakcinacija i intenzivna dezinfekcija na farmi.

U okviru predavanja biće obuhvaćene teme iz ratarstva i zaštite bilja.

A.Đ.

 

 

 

 

karate-1

Karate klub „Feniks” poziva decu svih uzrasta koja vole ovaj sport na tatamiju, da postanu polaznici karate škole nadaleko poznatog kluba iz našeg grada. Upis novih članova je počeo i trajaće i tokom oktobra, a interesovanje dece je odlično.

– Pozvali smo na upis u karate školu pre dvadesetak dana i odziv je odličan. Već nam se prijavilo dvadesetak mališana i verovatno ćemo zbog interesovanja napraviti i dve grupe polaznika- kaže Tanja Sili Lukić, trener u ovom klubu. Pored Tanje, koja ima zvanje crni pojas 4. dan, treninge vode i drugi majstori ove istočnjačke veštine – njen otac Jožef Sili, nosilac crnog pojasa 5. dan, kao i nosioci iste titule prvog dana – Pavle Pavlović i Aleksandra Vasić.

– Kroz našu školicu karatea radimo vežbe motoričkih sposobnosti dece i tako kroz ovaj sport pratimo njihov biološki, pedagoški i psihološki razvoj. Karate razvija samokontrolu, pravilno držanje tela, istrajnost, upornost, samopouzdanje i mnoge druge aspekte ličnosti-navodi naša sagovornica.

– Sezona u našem sportu počinje u oktobru i trenutno smo u fazi registracije novih članova i obavljanja lekarskih pregleda koji su neophodni za registraciju takmičara. Prethodna sezona je bila veoma uspešna za klub, pa smo uvereni da će i ova pred nama biti slična. Što se tiče upisa koji je u toku, a vezano za našu školicu karatea, važno mi je da napomenem da su naši treneri nedavno imali akreditovani seminar u Apatinu, na kojem su potvrdili svoje licence, pa s ponosom mogu da kažem da će mališani iz Kikinde i okoline učiti stvarno od najboljih karate stratega. Mi u klubu imamo licencu i za dodeljivanje zvanja, odnosno pojaseva, tako da se i buduća polaganja mogu obavljati u sali u „Partizanu”- dodaje Tanja Sili Lukić.

Najmlađi polaznik karate školice „Feniksa” ima nepunih pet godina, a petogodišnjih polaznika ima još nekoliko, tako da starosna granica za upis u ovu školicu nije strogo zacrtana.Treninzi se održavaju svakodnevno u nekoliko termina u Sali “Partizana”, a budući majstori sporta na tatamiju i njihovi roditelji mogu, osim lično, da dobiju informacije i na klupski broj telefona 069/146-45-44.

N.S.

naiva

U Kulturnom centru u petak od 19 sati biće otvorena kolektivna izložba nadaleko poznatih slikara naivaca iz Kovačice.

– Ugostićemo u našoj Galeriji četiri slikara naivca iz Kovačice i Padine. Reč je o međunarodno priznatim stvaraocima Juraju Lavrošu, Vladimiru Galasu, Pavelu Ljavrošu, kao i njegovom sinu sa istim imenom i prezimenom – kaže Tanja Nožica, zamenica direktora Kulturnog centra. – Oni će učestvovati i na trodnevnoj slikarskoj koloniji. Pridružiće im se na toj manifestaciji i dve slikarske iz Padine- Vesna Kuharik i Vesna Kozak. Oni će tom prilikom tematski biti vezani za temu bundeve, odnosno ludaje i nakon završetka kolonije radove će pokloniti našoj ustanovi.

Juraj Lavroš je nadaleko čuven i tražen slikar naivac, čiji su radovi prikazivani u mnogim svetskim galerijama u Montrealu, Meksiko Sitiju, Minhenu, Berlinu, na Kipru, a najčešće izlaže u Češkoj i Slovačkoj, gde ga ubrzo očekuje još jedna izložba. Navodi da se raduje ponovnom susretu s našim gradom.

– Dolazim u Kikindu posle nekoliko godina. Već sam jednom izlagao u vašem gradu i drago mi je što su me Kikinđani ponovo zvali. Na izložbi ćemo predstaviti oko 25 radova i pored mene, tu će biti i moj brat, njegov sin, kao i zet. Inače, zanimljivo je da se ja prezivam Lavroš, a mog brata su greškom još u srednjoj školi u delovodniku „prekrstili“ u Ljavroš, pa je tako ostalo u dokumentima i danas, kaže kroz smeh Juraj Lavroš. –Svi smo članovi Galerije naivne umetnosti iz Kovačice, ali ja sam iz Padine. Naše udruženje trenutno ima 26 aktivnih, odnosno živih članova. Podsetiću vas da je u decembru prošle godine naivno slikarstvo iz Kovačice uvršćeno na Uneskovu listu nematerijalne kulturne baštine i veoma sam ponosan što sam deo te tradicije- navodi naš sagovornik, napominjući da on i njegov brat žive isključivo od slikarstva i iako mu se zvanično bliži penzija, on će nastaviti da se druži sa platnom i četkicama dok god ima snage, jer, podseća, u njihovom udruženju ima i znatan broj aktivnih umetnika koji su u devetoj deceniji života. Najčešći motivi na njegovim slikama su panonski pejzaži s ponekom kućom ili čudnovatim drvetom, kao i motiv belog gusana, koji po rečima pojedinih istoričara umetnosti, predstavlja čistotu duše samog autora. Od tehnika, najzastupljenije je ulje na platnu.

FUJARA

Još jedna zanimljivost vezana za Juraja Lavroša je da je on jedini banatski izrađivač tradicionalnog slovačkog duvačkog instrumenta fujare. Reč je o drvenom, dugačkom instrumentu s tri rupe koji zvukom donekle podseća na kontrabas i danas se retko koristi, iako je, kao i naivno slikarstvo u Kovačici, upisano  na Uneskovu listu nematerijalne kulturne baštine. Juraj navodi da su majstori za izradu ovog instrumenta veoma retki, čak i u Slovačkoj, u kojoj je ovaj instrument deo tradicije i, koliko je njemu poznato, u Srbiji je, pored njega preostao još samo jedan majstor fujare, negde u Sremu.

RADIONICE, ENIGMATIKA I ŠAH

– Osim likovnog dela programa, mi smo se, po tradiciji, potrudili da ne nedostaje ni drugih sadržaja. U subotu 20. septembra na Trgu, ispred Kulturnog centra, organizovaćemo od 10 do 11 časova radionicu „Čarolija mašte“. Nakon toga, od 12 časova Enigmatski klub „Kikinda“ u baletskoj sali upriličiće tradicionalno nadmetanje, a podsetimo da su ovdašnje enigmate zvanično među najboljima, ali i najmasovnijima u državi. Istog dana od 12 do 15 časova mladi šahisti iz cele države nadmetaće se u dvorišnom delu Kulturnog centra- navodi Nožica.

U subotu biće održana tradicionalna pesnička manifestacija „Pamtite me po pesmama mojim“ koju organizuje kikindski Književni klub „Duško Trifunović“, kome je i posvećeno ovo poetsko veče, od 18 časova.

N. Savić

 

 

vatrogasci-slava-(4)

U prostorijama Vatrogasno-spasilačkog bataljona u Kikindi, uz rezanje slavskog kolača obeležena je slava svih vatrogasaca-spasilaca i Dan sektora za vanredne situacije. Kikindski bataljon ima šest jedinica u šest lokalnih samouprava Severnobanatskog upravnog okruga.

-Biti vatrogasac spasilac je poziv, a ne posao. Svakog dana smo spremni da pružimo pomoć onima kojima je potrebna, treniramo kako bi bili zdravi i u kondiciji – rekao je Čedomir Gliišin, komandant Vatrogasno-spasilačkog bataljona. – Nema lepšeg osećaja od onoga kada spasimo ljudski život i nečiju imovinu. Tako je bilo i u Kikindi u Nemanjinoj ulici. Dobili smo dojavu da gori stan u kojem je starija osoba. Momci su izašli na teren spasili stariju gospođu, evakuisali su stanare iz 42 stana, i pokretne i nepokretne, ugasili požar u roku od sat vremena ponovo pomogli svima da se vrate u svoje domove. Ove godine učestvovali smo i u dosta intervencija van našeg okruga u Nišu, Prokuplju, Leskovcu, Jagodini, Kuršumliji s obzirom na to da je zbog suše bilo znatno više požara nego u prethodnim godinama. Iz svih pomenutih mesta stigli su nam predlozi da nagradimo vatrogasce koji su bili na ispomoć jer su pokazali izuzetnu hrabrost i profesionalnost.

Od početka godine vatrogasci spasioci u Okrugu su imali 533 intervencije od kojih je bilo najviše požara.

Svečanosti su prisustvovali načelnik Severnobanatskog upravnog okruga Nebojša Jovanov i Goran Ivetić, član gradskog Štaba za vanredne situacije.

Datum 17. septembar obeležava se kao Dan sektora za vanredne situacije, kada je 2009. godine osnovan ovaj sektor kao jedinstvena služba za zaštitu i spasavanje u vanrednim situacijama. Vatrogasci ujedno proslavljaju i svoju krsnu slavu – Nesagorivu kupinu, zaštitnicu vatrogasaca.
A.Đ.

VSSSOV-radovi-(2)

Visoka škola strukovnih studija za obrazovanje vspitača raspisala je konkurs za upis studenata u prvu godinu osnovnih strukovnih studija u drugom upisnom roku.

Na smeru strukovni vaspitač dece predškolskog uzrasta ostala su 32 mesta 13 budžetskih i 19 samofinansirajućih. Prijava kandidata je 18. i 19. septembra, a prijemni ispit polaže se 20. Na prijemnom ispitu polaže se test iz opšte kulture i informisanosti.

Školarina za samofinansirajuće studente je 54.000 dinara i može se platiti u ratama.

Don`t copy text!