U trećoj sedmici jula, na Svetski dan sladoleda, Turistička organizacija grada priredila je mališanima nezaboravan doživljaj. Najmlađi su uživali u druženju sa glumcima Dečijeg pozorišta „Lane“, a svojom aktivnošću i dobrim raspoloženjem „osvajali“ su kupone za besplatan sladoled.
Za decu uzrasta od sedam do petnaest godina, osmišljena je jedinstvena avantura – potraga za sladoledom koja je, kroz igru, promovisala turističke atrakcije grada.
– Poenta našeg programa, koji organizujemo već peti put, jeste da deca uživaju u interaktivnoj predstavi, ali i da kroz zabavu saznaju više o svom gradu. Za one malo starije pripremili smo potragu u kojoj, skeniranjem QR koda ispred Muzeja, dobijaju pitanje – tačan odgovor ih vodi na sledeću lokaciju. Punktovi su osmišljeni u vezi sa 22. najlepšom ulicom na svetu, sunčanim satom, crkvom i manifestacijom Dani ludaje – objasnila je Tatjana Vuković iz Turističke organizacije. Ona je na poslednjem punktu, ispred Gradske kuće, delila kupone za besplatan sladoled.
Braća Andrej (5) i Aleksej (7) učestvovali su u potrazi s velikom radošću.
– Danas je Dan sladoleda i zato smo tražili sve punktove, sve smo ih našli, trčali smo, i dobili smo besplatan sladoled – uz osmeh priča Aleksej.
Milica Grubor, desetogodišnjakinja, rekla nam je da najviše voli da šeta gradom i uživa u sladoledu.
– Sviđa mi se ova igra. Omiljeni sladoled mi je od vanile – otkrila je.
Njen stariji brat Milutin bio je ponosan na svoju brzinu.
– Sve sam brzo pronašao. Sad idem u poslastičarnicu po sladoled od čokolade – poručio je zadovoljno.
U ovoj slatkoj manifestaciji učestvovale su sve poslastičarnice iz Kikinde, kao i iz Mokrina i Ruskog Sela.
Svetski dan sladoleda zvanično se obeležava od 1984. godine, kada je tadašnji američki predsednik Ronald Regan proglasio jul mesecom sladoleda, a 18. jul Međunarodnim danom ove poslastice. Ipak, istorija sladoleda je mnogo starija – vodi poreklo iz drevne Kine, Persije i antičkog Rima, gde su se uživali ledeni napici i voćne šerbete. Evropsku tradiciju sladoleda oblikovali su Arapi, Italijani i Francuzi, a tek u 20. veku sladoled je dobio oblik koji danas poznajemo, zahvaljujući industrijalizaciji i pojavi frižidera.
Svet je u međuvremenu dobio i svoj najskuplji sladoled – „Byakuya” ili „Bela noć“, koji se u Japanu prodaje po ceni od preko 6.000 evra. Ovaj luksuzni desert napravljen je od najređih sastojaka poput belog tartufa, parmezana, zlatnog lišća i fermentisane pirinčane paste, a služi se u specijalnoj čaši, uz ručno kovanu kašičicu.
Od drevne šerbete do carskog sladoleda – čini se da je ova hladna poslastica kroz istoriju zadržala isto: status čistog užitka.
S. V. O.