Month: July 2025

POZARI

Od početka juna do 7. jula u Srbiji je zabeleženo 4.137 požara, a u pomenutom periodu na teritoriji Severnobanatskog upravnog okruga bilo je 160 požara od kojih je 135 na otvorenom.

-U proteklih 15 dana na teritoriji Okruga zabeležena su 63 događaja od čega je 50 požara. Najviše ih je bilo na teritoriji Kikinde – istakao je pukovnik Zoran Budiša, načelnik Odeljenja za vanredne situacije – Iz tog razloga, zajedno sa nadležnim inspekcijama, pojačano je prisustvo na terenu radi otkrivanja neodgovornih građana koji prouzrokuju požare. Kazne, predviđene zakonom, su od 10.000 do 50.000 dinara za fizička i od 300.000 do milion dinara za pravna lica. Osim toga, počinioci su dužni da nadoknade intervenciju vatrogasno-spasilačkoj jedinici.

U ponedeljak, 7. jula, u Srbiji je zabeleženo 628 požara, a na terenu koje pokriva Odeljenje za vanredne situacije bilo je 16 intervencija.

-Zbog nevremena, u roku od dva sata imali smo 14 intervencija. Svo ljudstvo je na terenu i ovim putem apelujem na građane da se odgovorno ponašaju. Podsetiću da je zabranjeno spaljivanje smeća i ostataka strnih i biljnih useva na otvorenom. Važno je skrenuti pažnju i da ne bacaju opuške od cigareta, jer su one, pored spaljivanja najčešći uzroci požara – naveo je Budiša.

Ukoliko se primeti požar potrebno je odmah obavestiti vatrogasce na broj 193.

A.Đ.

trava

Toplo vreme je prilika za boravak u prirodi u kojoj mogu biti prisutni i vektori, mahom insekti, potencijalni prenosioci nekih zaraznih bolesti. U Institutu za javno zdravlje Vojvodine kažu kako su najčešći prenosioci komarci, krpelji, vaši i buve.

– Komarci mogu da prenesu malariju, groznicu Zapadnog Nila, dengu, žutu groznicu, ziku, čikungunju, lajšmanijazu i papatači groznicu. Krpelji mogu preneti Lajmsku bolest, krpeljski encefalitis, Krimsku-Kongo groznicu i Q groznicu. Vaši mogu preneti pegavac i povratnu groznicu, a buve mogu preneti mišiji pegavac i kugu – navode u Institutu.

Prema njihovim navodima, mere prevencije se preporučuju svima, a posebno starijima od 65 godina, osobama sa oslabljenim imunitetom i/ili hroničnim oboljenjima, novorođenčadima i deci uzrasta do 5 godina, trudnicama, porodiljama, jer su kod njih češći teži oblici bolesti i komplikacije.

– Izbegavajte boravak na otvorenom, u periodu najintenzivnije aktivnosti komaraca (u sumrak i zoru) naročito blizu stajaćih voda. Ukoliko ipak boravite u to vreme na otvorenom, na otkrivene delove tela nanesite repelente (sredstva koja odbijaju komarce) u skladu sa uputstvima proizvođača. Nosite odeću dugih rukava i nogavica u svetloj boji. Obezbedite odgovarajuće zaštitne mreže (komarnike) na prozorima i vratima. Koristite mrežu oko dečijih krevetaca ili kreveta tokom spavanja, ukoliko prostorija nema komarnike – savetuju u Institutu.

Po mogućnosti, u doba najintenzivnije aktivnosti komaraca boravite u klimatizovanim prostorijama, sa zatvorenim vratima i prozorima.

Redovno praznite nakupljenu vodu u kantama, kofama, tanjirima od saksijskog cveća, automobilskim gumama, plastičnim folijama, ceradama, raznim posudama, koje se nalaze u dvorištu, terasama i baštama. Nakon što ispraznite vodu iz automobilskih guma, prekrijte ih folijom. Nepokrivene gume tretirajte insekticidima na svakih 15 dana. Bazene i fontane jednom mesečno, ispraznite, očistite, osušite i ostavite prazne oko 12 sati pre nego što sipate novu vodu. Održavajte terase, bašte i zelene površine čistim i urednim, redovno kosite travu i uklanjajte kabasti otpad (gume, burad i sl.).

– Tokom boravka u prirodi nosite svetlu odeću dugih rukava i nogavica i krajeve nogavica uvucite u čarape, šešir širokog oboda i zatvorenu obuću, radi lakšeg uočavanja krpelja i sprečavanja njihovog kontakta sa kožom. Izbegavajte boravak na livadama, travnjacima i područjima sa visokom travom i krećite se samo po raskrčenim i jasno obeleženim stazama. Redovno kosite travu i održavajte svoja dvorišta, mesta logorovanja ili kampovanja  u prirodi. Nakon povratka iz prirode, obavezno se istuširajte i obavite samopregled tela na prisustvo krpelja. Odeću koja je nošena tokom boravka u prirodi istresite i operite. Obavezno pregledajte i kućne ljubimce nakon svakog boravka u prirodi – podsećaju u Institutu.

(Izvor: Dnevnik)

Crkva-fasada-(2)

U Kikindi je započeta obnova fasade pravoslavne crkve u centru – Hrama Svetog Oca Nikolaja, u okviru obeležavanja 250 godina od završetka izgradnje. Radovi su počeli prošle nedelje, a planirano je da traju oko mesec dana.

– Na fasadi se obnavljaju oštećeni delovi koje je vreme zahvatilo, a zidovi se kreče. Poslednja veća rekonstrukcija fasade izvedena je 1994. godine, dok je krečenje urađeno 2008. i 2009. godine. Od tada su radovi uglavnom bili ograničeni na unutrašnjost hrama – navodi starešina Hrama, protojerej Miroslav Bubalo.

Crkvena opština obezbedila je sredstva, kao i uslove za obnovu fasade, uz primenu posebnih uslova koje izdaje Zavod za zaštitu spomenika kulture, pod čijom zaštitom se nalazi ovaj hram, dodaje protojerej Bubalo.

– Prošle godine uredili smo krov, koji nije rađen od 1993. godine, a postavljen je novi crep. Zbog nepovoljnih vremenskih uslova tokom proleća, radovi su malo kasnili. Obnova fasade sada se izvodi u ranim jutarnjim satima, pre nego što temperatura dostigne 25 stepeni, kada se zaustavlja.

Starešina Hrama najavljuje da će sledeće nedelje biti postavljena i skela sa uzemljenjem oko tornja, kako bi se mogle popraviti fasada i ornamentika i na ovom delu crkve. Kada su u pitanju dalji radovi, navodi protojerej Bubalo, planirani su i  popravka zvona i sata sa mehanizmom za zvučno objavljivanje.

Rekonstrukcija fasade vredi oko tri miliona dinara i finansira je Crkvena opština Kikinda.

S. V. O.

setva-1

Javni poziv za podnošenje zahteva za ostvarivanje prava na regres za sertifikovano seme za 2025. u iznosu do 17.000 dinara po hektaru podnosi se do 15. jula isključivo elektronski, preko platforme eAgrar, uz obavezno korišćenje visokog nivoa elektronske identifikacije (biometrijska lična karta, nalog na eID portalu i aktivan nalog na eAgrar platformi), podsećaju iz Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede.

Poljoprivrednici koji imaju tehničke nedoumice mogu dobiti podršku od poljoprivrednih savetodavnih i stručnih službi, lokalnih samouprava i Uprave za agrarna plaćanja. Detaljnije informacije, uputstva i uslovi dostupni su na zvaničnim internet stranicama www.minpolj.gov.rs; www.uap.gov.rs; www.eagrar.gov.rs.

Pravo na podsticaj u iznosu do 17.000 dinara po hektaru ostvaruju svi nosioci aktivnih poljoprivrednih gazdinstava, koji uz podneti zahtev podnesu i račun o kupovini sertifikovanog semena izdat u periodu od 1. avgusta 2024. do dana podnošenja zahteva.

Podsticaj se odobrava za zasejane površine poljoprivrednog zemljišta za koje je moglo da se ostvari pravo na osnovne podsticaje u biljnoj proizvodnji, upisane u Registar poljoprivrednih gazdinstava, a najviše do 100 hektara.

roditelji-1

U Kulturni centar u subotu, 12 jula, stiže „Karavan roditeljstva“. Manifestacija Ministarstva za brigu o porodici i demografiju počeće u 10 sati „Puzijadom“ za najmlađe (bebe do 14 meseci), a od 11 sati će biti održana tribina za trudnice i tate, pod nazivom „Savremeno roditeljstvo – izazovi i rešenja“. Prostor je klimatizovan.

Za sve učesnike obezbeđeni su vredni poklon-paketi, medalje i diplome. Ulazak je besplatan, a prijave su moguće na sajtu www.karavanroditeljstva.com.

crvena-zvezda-rs

I treći član vojvođanskog „Istoka” sa šire teritorije grada Kikinde, ruskoselska Crvena zvezda, započeo je pripreme za novu sezonu, a i nadalje predvodiće ih trener Boško Mihajlović.
Novi igrači Ruskoselaca postali su Mastilo (Budućnost Srpska Crnja) i Detari (Polet Nakovo), aktivirao se Laništanin, a prvom timu priključeno je još i nekoliko kadeta. U Crvenoj zvezdi više nisu: Kockar, Kresoja i Reljić. 
D. P.

turnir-4.-dan-0

Na Letnjem turniru u malom fudbalu, četvrte večeri u dvorištu Gimnazije, u završnim utakmicama po grupama, sinoć su postignuti rezultati: Gume felne Gavrić – OFK Kikinda 6:1, Sukur Metal Bečej – Ujnina kujna 3:4, a u konkurenciji mladih Delija – OFK Kikinda I 0:6.

Zbog problema s prevozom, prouzrokovanim nevremenom, od nadmetanja je odustala novosadska ekipa Pivnica Danka.

Poznati su parovi četvrtfinala: Sukur metal Bečej – OFK Kikinda, Restoran My Way – Hamburgerija Naum, Gume felne Gavrić – Ujnina kujna, Žitopromet – Agromaus Nadalj.

Večeras, od 20 sati, ako vremenske prilike budu povoljne, na teren će mališani, a zatim će uslediti glavni program seniora.

D. P.

zetva-psenice

Žetva pšenice završena je oko 85 odsto od ukupnih površina pod ovom kulturom. Ratari su zadovoljni prinosima, za razliku od ranijih godina. Republička direkcija za robne rezerve saopštila je da od ponedeljka, 7. jula, počeo otkup pšenice po 23 dinara bez PDV, posredovanjem Produktne berze. Žito se otkupljuje od fizičkih lica – nosilaca registrovanih poljoprivrednih porodičnih gazdinstava.  Minimalna količina merkantilne pšenice koja će se kupovati od jednog gazdinstva je deset, a maksimalna 100 tona.

Zoran Simić, savetodavac PSS ističe da ima manjih oscilacija u prinosu.

-Rod je od 4,5 do sedam tona po hektaru. Prosek je od 5,5 do šest tona što je blagi pomak u odnosu na prošlu godinu. Kvalitet je solidan – naveo je naš sagovornik.

Pod ozimim strninama ove godine je za 20 do 25 odsto više njiva u odnosu na prošlu. Pšenice ima više na uštrb, najpre kukuruza, a potom i suncokreta. U kikindskom ataru pod pšenicom pšenica je zauzimala 17.000 hektara, dok je ječma bilo na oko 3.000.

Ono što brine ratare je kukuruz kod kog je šteta i ove godine velika.

-I ako bude kiše u narednih nekoliko dana kukuruzu, na pojedinim parcelama nema spasa. I kod suncokreta će biti nekih prinosa, međutim još uvek je rano da se bilo šta prognozira. Poslednja veća količina padavina bila 24. maja, što je dug period bez kiše, pogotovo za prolećne useve – zaključio je Simić.

Vrlo mali procenat zemljišta na teritoriji grada je pod zalivnim sistemima. Ima ih u Banatskoj Topoli, Banatskom Velikom Selu i u Kikindi.

A.Đ.

 

6.7.-plivanje

Na plivačkom mitingu „Bjelica 2025”, u Vrbasu, učestvovalo je 272. takmičara iz 22 kluba Mađarske i Srbije, a Veliku Kikindu predstavljalo je 33. takmičara različitih uzrasta, koji su osvojili 29 medalja (8-13-8). Osim toga, Uroš Milićević osvojio je pehar za najuspešnijeg takmičara u konkurenciji dečaka do 11 godina, a Ivan Markov do 13. U ekipnom plasmanu Velika Kikinda bila je druga.
Osvajači medalja, zlato: 50 metara, 100m slobodno, 50m prsno, 50m delfin, 200m mešovito Uroš Milićević, 50m leđno Ivan Markov, 50m prsno Aleksandra Protić, 50m delfin Lena Bikić, srebro: 50m slobodno, leđno, prsno i delfin Filip Đukić, 50m leđno Mane Mandić, 50m leđno i delfin Ognjen Terek, 50m prsno Stahinja Mandić, 50m delfin Ivan Markov, 200m mešoviti Filip Boćan, 200m mešovito Aleksandar Sokolai, 50m prsno Lena Stojanović, 50m delfin Aleksandra Protić, bronza: 50 i 100m slobodno i 50m prsno Aleksandar Sokolai, 50m delfin Stahinja Mandić, 50m slobodno i 200m mešovito Lena Bikić, 50m leđno Lena Stojanović, 50m delfin Iskra Mihaljčić.
D. P.