Day: June 5, 2025

Norvesko-knjizevno-vece-(1)

Retku i izuzetnu priliku da se druže sa jednom od najznačajnijih norveških spisateljica za decu, Renaug Kleivom, imali su danas mladi čitaoci u Narodnoj biblioteci „Jovan Popović“. Autorka je u Kikindi kao članica delegacije srpsko-norveškog prijateljstva, koja boravi u našoj zemlji, a susret sa decom bio je poseban povod da im predstavi svoje knjige i razgovara o junacima koji u njima žive.

Kleiva je govorila o svom nagrađenom delu „Lizalica iz Uagadugua“, koje je ponelo priznanje na takmičenju nordijskih knjiga za decu.

– To je priča o devojčici koja ostaje sa ocem dok joj majka odlazi u Afriku na humanitarni rad – ispričala je Kleiva. – Volim da pišem za decu i o deci, jer deca menjaju ponašanje kada im nešto nedostaje. Inspiracija je svuda oko nas – gledam vaša lica i već znam da će neko od vas završiti u nekoj od mojih narednih knjiga. Vidim osmehe, poglede, neko se vrpolji – sve mi to ostaje u sećanju.

Književni susret ostavio je snažan utisak na učenike Osnovne škole „Đura Jakšić“, koji su došli u pratnji nastavnica srpskog jezika i književnosti, Marije Vojinović i Ivane Ignjatov.

– Spisateljica je sjajno pogodila ponašanje devojčica naših godina. Mislim da nema velike razlike između dece u Norveškoj i ovde – kazala je učenica sedmog razreda Jovana Živojinov.

Sličnog je mišljenja i Milana Čolak, učenica šestog razreda:

– Bilo mi je veoma zanimljivo da čujem nešto o novim knjigama. Sigurno ću pročitati one koje su nam danas predstavljene. Volim da čitam jer tako obogaćujem svoj rečnik. Sva deca su ista na svoj način.

Gošća iz Norveške bila je oduševljena pažnjom i interesovanjem učenika.

– Mislim da su ovo izuzetno dobra deca. Slušaju pažljivo, upijaju svaku reč i veoma brzo ulaze u priču – rekla je Kleiva, koja je jednu od svojih knjiga poklonila Biblioteci, odnosno mladim čitaocima.

Renaug Kleiva je autorka koja uspešno spaja poeziju, prozu i dramu. Pored knjiga za decu, piše i romane i kratke priče, a kao dramaturg se ističe svojom sklonošću ka eksperimentisanju. Dobitnica je i prestižne Nagrade norveških književnih kritičara. Sa njom je kao prevodilac i gost bio i Dragan Marković, generalni sekretar Društva prijateljstva Srbije i Norveške. On je đacima govorio o istoriji prijateljstva dva naroda i značajnim delima napisanim na tu temu.

Autorka je potpisivala knjige mladim čitaocima i poklonila Biblioteci svoje delo „Seti se da pomaziš mačku“. Njena knjiga „ Lizalica iz Uagadugua“, jedno od najčitanijih izdanja u kikindskoj biblioteci, retko se nađe na policama – što svedoči o njenoj popularnosti među mladima.

S. V. O.

Norvesko-srpsko-drustvo-(3)

Delegacija Norveško-srpskog društva, koju čini i tridesetak prijatelja iz Norveške, boravila je u Kikindi u okviru posete Srbiji i učešća u tradicionalnom Maršu prijateljstva u Gornjem Milanovcu. Goste je u svečanoj sali Gradske kuće primio gradonačelnik Mladen Bogdan sa svojom pomoćnicom Dijanom Jakšić Kiurski.

Cilj posete je, između ostalog, jačanje veza između dve zemlje, kao i nastavak saradnje u oblasti kulture i obrazovanja. Domaćin putovanja i generalni sekretar Društva prijateljstva Norveške i Srbije, Dragan Marković, podsetio je na duboke korene koji povezuju Kikindu i Norvešku.

– Kikinda je jedan od deset gradova pobratima sa norveškim gradovima. Sve je počelo nakon Drugog svetskog rata, kada su preživeli iz nacističkih logora u Norveškoj nastavili da održavaju veze sa ljudima koji su im pomagali, što je, vremenom, dovelo do  saradnje i bratimljenja gradova. Ovde smo da razgovaramo o stipendijama za mlade koji studiraju norveški jezik u Norveškoj, kao i o poseti Gimnaziji u Sremskim Karlovcima gde je norveški prvi strani jezik. Takođe, norveški istoričar Mihael Stoke završava doktorski rad o stradanjima u Norveškoj, a mi želimo da približimo dve kulture – to je naša misija – poručio je Marković.

On je istakao da je Društvo prijateljstva osnivač katedre za skandinavske jezike na Filološkom fakultetu u Beogradu, kao i da Norveška finansira brojne projekte u Srbiji. Uz stipendije za studente norveškog jezika, podrška stiže i za mlade muzičare.

Predsednik Norveško-srpskog društva, Rolf Fjelestad iz pokrajine Nordland istakao je da je Srbija, a posebno Kikinda, mesto na koje se rado vraća.

– Vaša zemlja mi je bliska i već sam nekoliko puta boravio u Kikindi. Oduševljeni smo „Terom”, ali za mene su poseban doživljaj polja pšenice, taj prelep i nepregledni prostor. Veze između naših gradova vremenom se mogu izgubiti ako ih ne negujemo. Zato ćemo danas razgovarati o obnovi saradnje i budućim posetama. Istoriju treba pamtiti, ali moramo gledati i u budućnost – u mlade koji će ove veze nastaviti – poručio je Fjelestad.

Prilikom posete Narodnom muzeju, gosti su se sreli sa norveškim stipendistima, a u Narodnoj biblioteci „Jovan Popović“ predavanje o norveškoj dečjoj književnosti održaće poznata književnica Renaug Klejva. Ona će, tom prilikom, pokloniti više naslova norveških pisaca prevedenih na srpski jezik.

Gradonačelnik Kikinde Mladen Bogdan istakao je važnost obnove prijateljstava koja imaju istorijski značaj.

– Želimo da pokažemo koliko nam znači ova poseta. Kikinda i Narvik su potpisali povelju o bratimljenju još 1966. godine – jednu od prvih te vrste. Naši gosti znaju za svedočenja porodica koje su pomagale našim ljudima tokom rata. Uz nedavne posete gradonačelnika Narvika i predstavnika pokrajine Nordland, ovo je korak više ka produbljivanju saradnje. Negovanje prijateljstva otvara vrata i za buduće projekte i poslovne prilike – rekao je Bogdan.

Na kraju prijema, domaćini i gosti razmenili su simbolične poklone i obećali da ovo neće biti poslednji susret, već korak ka novoj etapi prijateljstva i saradnje.

S. V. O.

erceg-ugovor-(4)

Grad Kikinda bio je domaćin pokrajinskom sekretaru za urbanizam i zaštitu životne sredine, Nemanji Ercegu, koji je sa predstavnicima našeg grada i opština Ada, Bečej i Nova Crnja potpisao ugovor o davanju na korišćenje opreme za sakupljanje i reciklažu otpada. Kako je ovom prilikom istaknuto 120 miliona dinara opredeljeno je za nabavku 41.000  kanti za primarnu separaciju.

-Izabrali smo Svetski dan zaštite životne sredine, 5. jun, da potpišemo ugovore, kako bi i na ovaj način istakli značaj njenog očuvanja. Predviđeno je da svako domaćinstvo, u pomenute četiri lokalne samouprave, dobije kante koje će služiti za primarnu separaciju otpada u koji spadaju limenke, plastična ambalaža, karton, papir. Pored toga, što će se na ovaj način smanjiti količina otpada koji se deponuje, svaka sredina će selektiranjem ostvariti i prihod. Cilj je da se poveća reciklaža odnosno iskorišćenost komunalnog otpada – naveo je Erceg.

U proteklom periodu pomenuti pokrajinski sekretarijat pomogao je izgradnju klaster stanica u lokalnim samoupravama sa kojima je ugovor potpisan.

-Upravljanje otpadom je zahtevna oblast i samo je jedan segment zaštite životne sredine. Važan je i zbog praćenja smernica i obaveza prema poglavlju 27 pristupanja Evropskoj uniji – precizirao je Nemanja Erceg.

Za naš grad opredeljeno je 20.000 kanti, od kojih će 11.000 dobiti domaćinstva u gradu, a 9.000 biće raspodeljeno u svim selima. Podela će početi u narednom periodu.

-Primarnom separacijom otpad će se reciklirati što će doprineti da naš grad bude zdravija sredina za život. Drago mi je što nam je pripala čast da budemo domaćini potpisivanju ugovora naročito što Ada, Bečej i Nova Crnja gravitiraju ka regionalnoj deponiji u Kikindi. Pokrajinski sekretarijat za urbanizam i zaštitu životne sredine u nama ima dobrog partnera. Apliciramo na svakom konkursu jer nam je cilj da živimo u što zdravijem okruženju – dodao je gradonačelnik Kikinde Mladen Bogdan.

I u opštini Bečej zadovoljni su što će započeti primarnu selekciju otpada.

-Za našu opštinu opredeljeno je 1.500 kanti – rekao je predsednik Opštine Vuk Radojević. -One će doprineti u podizanju kvaliteta upravljanja komunalnim otpadom.

Pokrajinski sekretarijat za urbanizam i zaštitu životne sredine raspisao je još dva konkursa. Prvi je namenjen lokalnim samoupravama i odnosi se na nabavku kamiona, auto smećara, koji će sakupljati reciklirani otpad koji građani odvoje. Za ovu namenu planirano je 100 miliona dinara.  Drugi konkurs odnosi se na zaštićena prirodna dobra.

-Kikinda ima Specijalni rezervat prirode „Pašnjaci velike droplje“ koji obuhvata Mokrin i deo opštine Čoka. Konstantnim ulaganjem u obnovu mobilijara i edukativnih tabli omogućujemo građanima da posete prirodna dobra i upoznaju se sa svim lepotama koje imamo – zaključio je Nemanja Erceg.

A.Đ.

kuglanje-sp.-HRV-SRB.-madjarska

Na Svetskom prvenstvu u Sekešfehervaru (Mađarska), u selekciji Srbije nastupile su i tri kuglašice kikindske Kike 0230: Nada Komanov, Ljiljana Frenc i Jelena Santo, a nakon pobeda u grupi nad Slovačkom i Danskom te poraza od Nemačke, Srbija je u susretu četvrtfinala poražena 1:7 (3.496:3.601) od Hrvatske.
– Dobro smo ušle u susret pa je ostao žal zbog poraza, iako su Hrvatice baš jake i bile su favoritkinje protiv nas. Inače, u celini gledano, nisam zadovoljna svojim rezultatima na Svetskom prvenstvu i Ljiljana je mogla bolje, a Jelena je premalo odigrala za konačan sud – kaže Komanov.
D. P.

Ana-Brnabic

Predsednica Skupštine Srbije Ana Brnabić posetila je danas u Pionirskom parku studente koji žele da uče, a koji su noćas napadnuti, kako bi im zahvalila na borbi i istakla da su oni ti koji su stali u odbranu Srbije, vladavine prava, Ustava Srbije, ljudskih prava.

Brnabić je ukazala da joj je najjeziviji bio snimak sa društvenih mreža na kojima im stariji čovek govori “šta vam je ovo trebalo, deco” ističući da su blokaderi, kako je rekla, fašistička falanga, računali na to da će svi dobri ljudi ćutati u strahu da ne budu oni ili njihove porodice maltretirani.

Ona je rekla i da su u napadu nacističkih falangi dok su ih gađali limenkama, staklenim flašama, mogli i da ih ubiju, a pokazali su i da su najgore kukavice.

“Nikada ne mogu jedan na jedan ili 10 na jedan, već 200 na jednog. Tada su hrabri i to se dešava svaki put i u Nišu i Novom Sadu i drugim gradovima. To su najgore kukavice, pravi nacisti”, naglasila je Brnabić.

Kako kaže, Srbija studentima koji žele da uče treba da bude večno zahvalna, jer su junaci jer su se usprotivili i podigli glas.

“Vi ste junaci, jer zlo u društvu trijumfuje kada dobri ćute i na to su računali sedam meseci. Računali su na strah, ali ste vi podigli glas, računali su da su fašističke falange, da imaju bajkere, lažne veterane, da su mnogo opasni i da će svi ostali reći da se ‘pomerim ja, da ćutim, ako se suprotstavim maltretiraće me, targetirati porodicu’. Stali ste u odbranu Srbije, vladavine prava, Ustava Srbije, ljudskih prava, jer niko nema prava da vam kaže da li možete da studirate, da li možete da sedite u nekom kafiću. To je fašizam. Cela Srbija je uz vas”, istakla je Brnabić.

Kako je dodala, postoji još “pumpadžija koji po medijima iznose laži”, ali to će, kako ističe, država da reši.

Tanjug

CK-gradsko-takmicenje-(7)

Crveni krst Kikinda organizovao je juče Gradsko takmičenje u pružanju prve pomoći, jednu od svojih tradicionalnih i najvažnijih aktivnosti. U nadmetanju, koje je održano u prostorijama ove organizacije, učestvovalo je ukupno 30 takmičara.

– Ove godine takmičile su se četiri ekipe u kategoriji podmlatka – učenika osnovnih škola, dok su se dve ekipe nadmetale u kategoriji realističkog prikaza povreda, stanja i oboljenja. Osnovci iz škola „Milivoj Omorac“ iz Iđoša, „Vasa Stajić“ iz Mokrina, i „Žarko Zrenjanin“ i „Jovan Popović“ iz Kikinde, pokazali su svoje znanje, brzinu i snalažljivost – rekla je sekretarka kikindskog Crvenog krsta, Danijela Bjeljac.

Najuspešniji su bili učenici iz Mokrina, koji će predstavljati kikindski Crveni krst na pokrajinskom takmičenju u Novom Sadu, zakazanom za 28. jun.

S. V. O.

 

odbojka

Minulog vikenda, mali odbojkaši, pretpioniri Severnog Banata u Zrenjaninu su na završnom turniru Prvenstva Srbije zauzeli treće mesto, a danas je za njih prijem organizovan kod gradonačelnika Mladena Bogdana.
– I danas imamo lep događaj i veliki uspeh kikindskih mladih sportista. Bio sam i svedok kako su se spremali, prisustvovao sam njihovom treningu i video koliko im je sve to značilo da se pripreme. Tada, kada smo pričali, poželeli smo im da osvoje neka najveća odličja, a oni su se vratili s bronzom, iako mogu da kažem da su za mene šampioni, za mene su zlatni. Svako ko uradi nešto veliko, mi želimo da to uvažimo i da pokažemo da grad misli na njega odnosno na njih i da im se zahvalimo na tome što promovišu svoj grad na najbolji mogući način, a kada je sport u pitanju to je promocija nečeg najboljeg i zdravog načina života – rekao je Bogdan.
Trener Milan Radosavčev nadovezao se.
– Ovi dečaci su najmlađa generacija u našem klubu koja je ostvarila ovakav uspeh. Pre su to uradili pioniri, kadeti i juniori. Zadovoljan sam kako su igrali, a jedine utakmice izgubili smo od dve beogradske ekipe, ali kada znamo da je tamo veliki broj dece koji se bave odbojkom, mi smo zadovoljni. Zahvaljujem se lokalnoj samoupravi i gradonačelniku Bogdanu, koji su nam mnogo pomogli i bez njih sigurno ne bismo mogli ovo da izguramo, jer nije ovo lako, svi znaju kakva je finansijska situacija da treba to sve ispratiti.
Kapiten malih kikindskih odbojkaša Filip Makivić dodao je:
– Imam 12 godina i ponosan sam na sve nas, bilo je teško i tokom priprema i na takmičenju, a najlepše je bilo kada smo dobijali medalje.
D. P.

DEJAN VUK STANKOVIC

Ministar prosvete Dejan Vuk Stanković izjavio je danas da će fakulteti koji nadoknade nastavu dobiti kvote za upis nove generacije studenata i da će moći da sprovedu upis, a da fakulteti koji ne sprovedu nadoknadu i izgube godinu neće moći da sprovedu upis novih studenata.

Stanković je gostujući na K1 televiziji, rekao da će fakulteti koji ne uđu u „čamac za spasavanje“, izbrisati sebe sa akademske mape i upozorio da ponestaje vremena i da na fakultetima treba da budu ozbiljniji i odgovorniji kada je reč o rokovima.

„Može još da se kupe karte, ali mislim da ih ponestaje. Mislim da ponestaje vremena. Predugo sve ovo traje, a ulog je ogroman – opstanak obrazovanja. Ima još onih koji žive u nekom specifičnom političkom stanju koje spaja fantazmu i neki inat i beg od odgovornosti za ovo što je urađeno proteklih meseci“, rekao je Stanković.

Ocenio je da je vreme da svako ko je na univerzitetu, bez obzira kako je politički opredeljen, podvuče crtu ističući da je prioritet svih prioriteta da Srbija ima funkcionalan visokoškolski sistem.

Stanković je rekao da je onlajn nastava iznuđeno i privremeno rešenje za ovu školsku godinu i da je posledica okolnosti u kojima se nalazimo.

„Tako je kako je, bolje i onlajn nastava, bolje možda i veća dinamika kada govorimo o ispitnim rokovima, ali da studentima i društvu, prosto univerzitet, oduži svoju dug, a to je da prenese znanje i verifikuje to znanje kod studenata“, kazao je Stanković.

Govoreći o rokovima da fakulteti nadoknade nastavu, Stanković je rekao da se planovi nadoknade razlikuju od fakulteta do fakulteta i da fakulteti koji imaju teorijsku nastavu uz malo veći napor volje i angažovanje nastavnika i studenta na radu na onlajn platformama, mogu brže to da završi.

„Razgovarao sam sa ljudima sa Matematičkog fakulteta, njihovi intenzivni kurs kojim bi najveći deo gradiva prve godine završili, traje deset nedelja. Oni su već započeli i već im se to na određeni način isplati, jer država svakoga ko je spreman da nadoknadi nastavu pravično nagradi zaradom koja mu pripada. Mi želimo politiku čistih računa“, kazao je Stanković.

Naglasio je da oni koji budu želeli da ostanu deo procesa problema da će biti „izbačeni iz čamca za spasavanje“ i da će te institucije same sebe rasformirati.

Upozorio je da su pojedini fakulteti pred ozbiljnim finansijskim i organizacionim izazovima koji mogu ugroziti njihov opstanak i ukazao da se finansiranje fakulteta bazira na broju novih studenta, kao i da već postoje dugovi određenih institucija.

„Ako nemate nove studente, i nemate osnove da dobijate novac, kako će da prežive. Medicinski fakultet ima 1000 stranih studenta čija školarina košta više hiljada evra. Neisporučena usluga podrazumeva zahtev za kompenzaciju. Uz zatezne kamate. Ko pokriva taj dug? Da li imaju tolike sopstvene prihode da mogu da kompenzuju tu šteta? Domaći studenti koji su, takođe, na samom finansiranju, a koji nisu dobili uslugu, mogu da pokrenu to“, rekao je Stanković.

On je kazao da o tome treba da razmišljaju dekani i uprave fakulteta, a da je su ministarstvo i vlada stvaraju organizaciono-finansijski i normativne pretpostavke i naglasio da su spremni da pomognu svakom fakultetu.

Stanković je rekao da, uprkos blokadama, veliki broj visokoškolskih ustanova nastavlja sa radom, da u Kragujevcu rade svi fakulteti, da u Novom Sadu u kontinuitetu radi Učiteljski fakultet, a u Subotici se nastava odvija na mađarskom jeziku.

Dodao je da novosadski univerzitet ima 13 fakulteta, od kojih sedam već funkcioniše, dok je još jedan fakultet na putu da proradi.

Kako je rekao, u Beogradu je više od dve trećine fakulteta dobilo dozvolu za onlajn nastavu.

Stanković je rekao da se očekuje da i oni koji su do sada bili među najtvrđim protivnicima prelaska na onlajn model promene stav.

„Biće još nekih koji su bili radikalni u tom frontu odbijanja onlajn nastave, jer je to racionalno rešenje u datim okolnostima“, kazao je Stanković.

Kako je rekao, u Beogradu je više od dve trećine fakulteta dobilo dozvolu za onlajn nastavu.

Stanković je rekao da se očekuje da i oni koji su do sada bili među najtvrđim protivnicima prelaska na onlajn model promene stav.

„Biće još nekih koji su bili radikalni u tom frontu odbijanja onlajn nastave, jer je to racionalno rešenje u datim okolnostima“, kazao je Stanković.

Dodao je da bi, da su fakulteti odmah prihvatili moratorijum od 120 dana što je bio predlog na prvom sastanku premijera Đura Macuta i rektora Univerziteta u Beogradu Vladana Đokića, do sada nadoknadili trećinu ili četvrtinu nastave i da bi možda bio organizovan i jedan ispitni rok.

Međutim, kako kaže, pojedine visokoškolske institucije odbile su ovu ponudu, što je Stanković ocenio kao propuštenu priliku za stabilizaciju sistema, a da je svaki izgubljeni dan novi udar na akademsku zajednicu, ali i na budućnost studenata.

On je još jednom apelovao na razdvajanje obrazovanja od političke naglasivši da smo na ivici da nam nešto propadne, a to se posle jako teško sastavlja.

„Može da se sastavi, ali su rizici i troškovi mnogo veći i opasnost mnogo veća da to ne uspe. Bolje da sačuvamo postojeće i da ga postepeno unapređujemo. Da izbegnemo zamku konfrontacije, koja ima itekako dnevno-političku aromu, gde se prelazi iz priče o odbrani autonomije univerziteta u kontranapad u odnosu na vladu, na ministarstvo, na predsednika Republike“, rekao je Stanković.

(Izvor: RTV)

mali-maturantski-ples-(7)

„Mali maturantski ples“ biće održan u ponedeljak, 9. juna, u 11 sati biće. Na trećem plesu, u KSC „Jezero“, nastupiće oko 350 učenika četvrtih razreda iz gradskih škola. Manifestacija se realizuje na inicijativu ADZNM „Gusle“ čiji su umetnički rukovodioci i asistenti radili sa đacima.

-Učenje tradicionalnih igara iz svih krajeva Srbije realizovano je u okviru časova fizičkog vaspitanja tokom čitave školske godine. Ovo je pravi način da se očuva plesna tradicija naše zemlje sa posebnim naglaskom na „Malo kolo“ koje su „Gusle“ upisale u Nacionalni registar nematerijalnog kulturnog nasleđa 2021. godine – rekla je umetnički rukovodilac Magdalena Popov.

A.Đ.

 

djaci-(2)

U školama je počela prijava za besplatne udžbenike za određene kategorije učenika osnovnih škola koje obezbeđuje Ministarstvo prosvete, a roditelji mogu da prijave učenike do utorka, 10. juna, saopštilo je Ministarstvo prosvete.

Pravo na besplatne udžbenike imaju učenici iz socijalno/materijalno ugroženih porodica (primaoci novčane socijalne pomoći), učenici koji osnovnoškolsko obrazovanje i vaspitanje stiču po individualnom obrazovnom planu, uključujući i IOP3, učenici sa smetnjama u razvoju i invaliditetom, koji se obrazuju po individualnom obrazovnom planu, a potrebni su im prilagođeni udžbenici, kao i učenici koji obrazovno-vaspitni rad ne ostvaruju po individualnom obrazovnom planu, a kojima je potrebno prilagođavanje (uvećan font, Brajevo pismo, elektronski format).

Pravo na besplatne udžbenike imaju i učenici iz porodica u kojima je troje i više dece u sistemu obrazovanja i vaspitanja, s tim da navedeno pravo ostvaruje dete/deca koja su učenici osnovne škole.

Ako sva ili više dece pohađa javnu osnovnu školu, besplatne udžbenike dobija dete/deca koja su prva počela da stiču osnovno obrazovanje i vaspitanje, izuzev ako se roditelj opredeli da besplatne udžbenike dobije dete/ deca, koja su kasnije počela da stiču osnovno obrazovanje i vaspitanje, o čemu o pisanom obliku obaveštava školu.

Takođe, pravo na besplatne udžbenike imaju i učenici iz porodica u kojima samo jedan roditelj vrši roditeljsko pravo zbog toga što je drugi roditelj preminuo ili je nepoznat, učenici koji boluju od retke bolesti; učenici koji ostvaruju pravo na tuđu negu i pomoć, učenici prvog i drugog razreda javne osnovne škole sa delimičnim ili trajnim oštećenjem sluha, a kojima su potrebni prilagođeni udžbenici u elektronskom formatu, sa video sadržajima na srpskom znakovnom jeziku.

Škole preko odeljenjskih starešina i učitelja, putem uspostavljenih kanala komunikacije, blagovremeno obaveštavaju roditelje, odnosno druge zakonske zastupnike učenika o proceduri, neophodnoj dokumentaciji i rokovima.

Imajući u vidu važnost dostupnosti obrazovanja za sve, Ministarstvo prosvete obezbeđuje besplatne udžbenike na jezicima nacionalnih manjina za navedene kategorije učenika.

error: Content is protected !!