децембар 6, 2025

Dan: 8. maj 2025.

slava-hora-atendite-(2)

Hor Kulturnog centra „Atendite“ obeležio je slavu Markovdan. Uz rezanje slavskog kolača i u prisustvu prijatelja hora i gostiju iz norveškog grada Narvik priređen je i prigodan program. Za Norvežane je, na njihovom jeziku, izvedena i himna pokrajine Norland.

Ove godine kuma slave bila je članica Gradskog veća Marijana Mirkov.

-Čast mi je i zadovoljstvo što sam kuma slave hora „Atendite“ jer se osećam kao deo porodice. Svi članovi, od najmlađih do najstarijih, ulažu puno truda i ljubavi u ono što rade. Bez toga ne bi bilo zavidnih rezultata koje je hor ostvario do sada – navela je Marijana Mirkov.

V.d. direktor Kulturnog centra Marko Markovljev podsetio je da je hor osnovan 2018. godine.
-Slava je, pored Božića, najvažnije porodično okupljanje. Hor „Atendite“ jeste porodica i ovo je prilika da se okupimo i da se prisetimo i onih koji nisu sa nama. Hvala puno dirigentkinji Biljani Jeremić koja je tu od samog početka i svaki put iznova stvara „čuda“ sa horom. Siguran sam da ćemo još dugo postojati jer ono što radimo donosi sreću, ne samo nama, nego i svima koji vole horsku muziku – rekao je Markovljev.

Slavu je čestitao i sveštenik Nikola Mišković koji je izrazio želju da hor „Atendite“ uskoro bude deo Svete liturgije u crkvi Svetog Nikole.

A.Đ.

Norvezani

Bratski gradovi Kikinda i Narvik, nakon višegodišnje pauze započinju novu etapu saradnje – zaključak je prvog zvaničnog sastanka čelnika dva grada, održanog danas u Kikindi, prvog dana dvodnevne posete visoke delegacije iz Norveške.

Gradonačelnik Kikinde Mladen Bogdan ugostio je u svom kabinetu zamenika gradonačelnika Narvika Runea Ostergrena i Larsa Sigurda Eidea, gradskog menadžera za privredu i poslovanje. Prijemu je prisustvovao i v.d. direktor Kultrnog centra, Marko Markovljev. Tom prilikom istaknuta je obostrana želja za revitalizacijom i unapređenjem odnosa koji traju duže od pola veka.

– Velika je čast što posle mnogo godina od potpisivanja Deklaracije o prijateljstvu i bratimljenju imamo priliku da ugostimo naše drage prijatelje iz Narvika. Prva deklaracija potpisana je 6. oktobra 1966. godine, a obnovljena 2017. godine. Današnji susret označava početak novog poglavlja u našim odnosima – poručio je Bogdan.

On je podsetio na istorijske veze dva naroda, koje datiraju iz perioda Drugog svetskog rata, kada je 46 Kikinđana bilo internirano u logor Bejsford kod Narvika, gde je većina stradala, ali gde su našli podršku i saosećanje norveškog naroda.

– To je temelj našeg bratstva. Norveški narod je tada pokazao humanost i mi to nikada nismo zaboravili. Danas razgovaramo o proširivanju saradnje, pre svega u oblasti privrede, ali i u drugim sektorima. Namera obe lokalne samouprave je da se češće sastajemo i ojačamo sve oblike saradnje – naglasio je gradonačelnik.

Zamenik gradonačelnika Narvika Rune Ostergren izrazio je nadu da će ova poseta označiti početak konkretnije i čvršće saradnje.

– Po mom mišljenju, naša saradnja nije onoliko razvijena koliko bi mogla biti. Veliki deo toga još uvek postoji samo na papiru. Naša poseta ima upravo tu svrhu – da zajednički nađemo nove osnove saradnje. Treba da se posećujemo češće, pokrenemo razmenu studenata i izgradimo trajne mostove u svim važnim oblastima – rekao je Ostergren.

Lars Sigurd Eide podsetio je na stradanje dece u Narviku 1942. godine, kao na simbol večne povezanosti i razumevanja dva naroda.

– Mi smo ovde zbog budućnosti. Naši gradovi dele slične izazove, poput odliva mladih. Vi imate mnogo potencijala koji su za nas zanimljivi. Narvik je univerzitetski grad, tehnološki razvijen, sa snažnom rudarskom industrijom – 80 odsto gvožđa u Norveškoj potiče iz naše regije, ali i proizvodnjom cementa. Uveren sam da možemo razviti snažne ekonomske veze – naveo je Eide.

Simboli prijateljstva dva grada su i „Kikinda plac“ u Narviku, kao i „Park prijateljstva“ u Kikindi, u kojem se nalazi spomenik internircima od kojih se samo sedmoro vratilo kući.

Nakon prijema u Gradskoj kući i razmene poklona, održan je radni sastanak delegacija, kojem su prisustvovali i Dijana Jakšić Kiurski, pomoćnica gradonačelnika, članovi Gradskog veća Đorđe Tešin i Miroslav Dučić, kao i Saša Tanackov iz Regionalne privredne komore.

Tokom popodneva, gosti iz Narvika posetiće Kulturni centar, gde će se upoznati sa kulturnim projektima grada, kao i prisustvovati obeležavanju slave hora „Attendite!“.

Sutra će u Kikindu stići i delegacije Skupštine regije Nordland, Skupštine AP Vojvodine i Narodne skupštine Republike Srbije. Biće deo manifestacije „Besmrtni puk“ povodom Dana pobede, a vence će položiti na Spomenik žrtvama fašizma 1941-1945, gde će se obeležiti 80 godina od pobede nad fašizmom.

Zvanična poseta biće zaključena sastankom o mogućnostima saradnje u okviru „Erasmus+“ programa i budućim kulturnim razmenama.

S. V. O.

Crkva-BVS

Uoči praznika – Svetog Vasilija Ostroškog Čudotvorca koji Srpska pravoslavna crkva slavi 12. maja, u Banatskom Velikom Selu, u kojem je hram posvećen ovom svetitelju, u subotu, 10. maja, biće održana Duhovna akademija.

Program pod nazivom „So zemlji“ biće održan u sali Doma kulture i u njemu će učestvovati: Hor „Attendite!“, multimedijalni umetnik Milan Vašalić, etno umetnik Sara Glišić, KUD „Marija Bursać“ i đaci OŠ „Slavko Rodić“. Duhovnu akademiju priređuje Srpska pravoslavna crkvena opština Banatsko Veliko Selo. Početak je u 18 sati.

crveni-krst-festival-humanosti-(3)

Svetski dan Crvenog krsta i Crvenog polumeseca 8. maj i nedelja Crvenog krsta od 8. do 15. maja počela je XVI Festivalom „Mladosti, humanosti, ljubavi i lepote“. Učenici šestih razreda osnovnih škola imali su priliku da u okviru edukativnih i zabavnih radionica saznaju više o prevenciji bolesti zavisnosti, trgovini ljudima, istoriji Crvenog krsta, bezbednosti u saobraćaju, dobrovoljnog davalaštva krvi, prve pomoći.

Partneri su bili predstavnici Doma zdravlja i Policijske uprave Kikinde.

-Obeležavamo dan rođenja osnivača naše organizacije Anrija Dinana – istakla je Danijela Bjeljac, sekretarka Crvenog krsta. – Najbolji način za to je promovisanjem vrednosti Crvenog krsta, a osnovcima su se priključili i korisnici Centra za pružanje usluga socijalne zaštite. Kao volonterska organizacija negujemo osnovne principe humanosti.

Nedelja Crvenog krsta ove godine obeležava se pod sloganom „Na strani humanosti“ i naglašava trajni značaj principa, sa posebnim fokusom na humanost. Svetski dan u znaku je nepokolebljive posvećenosti miliona volontera i zaposlenih širom sveta, dok se istovremeno podiže svest o sedam osnovnih principa koji vode rad Crvenog krsta.

-Crveni krst Kikinde ima više od stotinu volontera, uključujući i decu. Stariji volonteri angažovani su u upravnim strukturama organizacije, kao i u povereništvima, školama i mesnim zajednicama. Oni su snaga humanosti i oni na terenu realizuju programe za decu, mlade i za najugroženije korisnike – dodala je Danijela Bjeljac.

Sve prisutne pozdravila je predsednica kikindske humane organizacije Marijana Mirkov, a u zanimljivim sadržajima učestvovali su osnovci iz škola: „Jovan Popović“, „Sveti Sava“, „Žarko Zrenjanin“, „Mora Karolj“ iz Sajana, „Vasa Stajić“ iz Mokrina, „Milivoj Omorac“ iz Iđoša i „Petar Kočić“ iz Nakova.

U okviru Nedelje Crvenog krsta biće organizovana svečanost za đake prvake i poseta prvacima u seoskim osnovnim školama, kao i poseta korisnicima programa „Briga o starima“ i akcija dobrovoljnog davanja krvi. Neće izostati ni akcija „Paket za novorođenu bebu“ tokom koje će saradnici i volonteri obići porodice i uručiti bebi pakete.

A.Đ.

 

jezero-(2)

Kulturno-sportski centar „Jezero“ oglasio se saopštenjem za javnost povodom, kako navode, insinuacija koje su se pojavile na nekim portalima i kod određenog broja korisnika Kulturno-sportskog centra „Jezero“ Kikinda.

Zatvoreni bazeni Kulturno-sportskog centra „Jezero“ Kikinda su privremeno zatvoreni za korišćenje sredinom aprila iz nekoliko razloga. Pre svega, napominjemo da je, objekat star više od 40 godina i da su neophodni radovi i popravke kako bi ovakav kompleksan sistem funkcionisao i kako bi mogao da se koristi.

Neophodna je sanacija napojne cevi bazena kako bi uopšte bazen mogao da se puni vodom. Takođe, neophodna je intervencija na prelivnim kanalima oba bazena jer je voda već počela da prodire kroz beton u postrojenje. Kako bi se izbegla dalja opstrukcija sistema, kao i korita bazena, moralo se pribeći sanaciji prelivnih sistema. Iskoristili smo priliku, baš kako bi smanjili broj dana kada nema korisnika, pa smo odlučili da radimo i protivklizne pločice na malom bazenu, a sve u interesu naših korisnika. Mali bazen koriste najmlađi i najstariji korisnici, pa je bezbednost podjednako važna kao i funkcionalnost samog sistema.

Pored toga, iz odgovornog sagledavanja svega i svih aspekata, lokalne samouprave i rukovodstva KSC tražen je elaborat sačinjen od strane najrelevantnijih stručnjaka o stanju rešetkastog nosača krova u celom objektu, ne samo na bazenima, kao i betonske konstrukcije korita svih bazena. Ovo je naloženo od Gradske inspekcije, u skladu sa zakonom, a angažovan je Građevinski fakultet univerziteta u Beogradu, institut za materijale i konstrukciju.

Zbog nemilih i nelegalnih događaja u državi i blokada institucija čekalo se do danas. Postavlja se pitanje rukovodstvu Kulturno-sportskog centra „Jezero“ Kikinda i lokalnoj samoupravi zašto se nije izašlo sa obaveštenjem za medije. Danas smo dobili elaborat elektronskim putem, za par dana stiže zvaničan dokument. Kao odgovorni i ozbiljni ljudi nismo hteli da izlazimo sa polu informacijama i paušalnim ocenama. Naime, ceo objekat je siguran za korišćenje, a rešetkasti nosač iznad velikog bazena mora da se radi, kao i da se instalira ventilacioni sistem zbog isparenja hlora koji nagriza metal iznad bazena.

Takođe neophodni su radovi na betonskom delu korita bazena. Mali bazen, koji ima ventilaciju i „sušač“ vazduha je u odličnom stanju, kao i ostatak objekta, koji podrazumeva halu i sve ostale prostorije. Ovaj elaborat pokazuje da će radovi na velikom bazenu biti nastavljeni, te da će veliki bazen biti zatvoren za korisnike dok se radovi ne izvrše. Kao odgovorna vlast, koja radi u korist svojih građana, lokalna samouprava razmatra mogućnosti i opcije vezano za bazene, u smislu, rekonstrukcije postojećih, izgradnje novih ili „mešavine“ obe solucije, o čemu će javnost biti blagovremeno obaveštena.

Zbog ove situacije, u najkraćem mogućem roku, biće pušteni u rad otvoreni bazeni, a lokalna samouprava razmišlja o mogućnostima, kako da korisnicima obezbedi korišćenje otvorenih bazena i tokom zimskog perioda, ukoliko radovi potraju, uz pomoć balona ili sličnih tehnologija.

Čudi reakcija nekih korisnika bazena, koju je preneo jedan elektronski medij, sa akcentom da nema informacija vezanih za rad bazena, jer je prilikom zatvaranja bazena održan sastanak sa svim klubovima korisnicima bazena Kulturno-sportskog centra „Jezero“ Kikinda, na kojem je saopšteno da bazen neće raditi zbog radova. Korisnici bazena i svi klubovi su obavešteni o radovima i zatvaranju bazena i tada im je rečeno da će dobiti informaciju o terminu otvaranja.

Samim tim najviše čudi reakcija Plivačkog kluba „Velika Kikinda“ i insinuacije u medijima. Zašto su svi ostali klubovi obavestili roditelje korisnika i korisnike, samo Plivački klub nije? Svaki put kada je neophodna sanacija bazena ili bilo kakav prestanak rada bazena, PK je jedini klub koji nema razumevanja. Kako bi svim roditeljima dece koja treniraju plivanje bilo potpuno jasna situacija, ističemo da Plivački klub, kao i svi ostali klubovi koriste kapacitete Kulturno-sportskog centra „Jezero“ Kikinda potpuno besplatno, članarine koje plaćaju roditelji, kako bi deca trenirala plivanje, idu na račun plivačkog kluba, a ne „Jezera“ ili Grada.

Pored toga po informacijama koje imamo iz lokalne samouprave, ovaj klub dobija, samo ove godine, preko 1 milion dinara od Grada za funkcionisanje, kao i plaćenog trenera. Kako Plivački klub „Velika Kikinda“ nema nikakve troškove u smislu plaćanja prema Kulturno-sportskog centra „Jezero“ Kikinda, sem kancelarije koju koriste i plaćaju zakup u iznosu od 2.160,00 dinara mesečno, a ubira članarine od po 2.000,00 dinara mesečno po detetu, čudi nemogućnost da Klub pomogne roditeljima dece, barem one dece, koje imaju isplivane Evropske norme, ako ne i sve dece, da prebrode ovaj problem u najbližim bazenima.

U stalnom smo kontaktu sa lokalnom samoupravom i dobili smo informaciju da će Grad učiniti sve da u najkraćem roku pomogne roditeljima u prevoženju dece do obližnjih bazena, kako bi nastavili sa trenažnim procesom i kako bi naši najbolji i najodlikovaniji plivači, koji su ponos Grada, imali uslove za trening, a Plivačkom klubu „Velika Kikinda“ želimo sve najbolje u daljem funkcionisanju, navodi se u saopštenju.

OIF

Danas se obeležava Svetski dan borbe protiv raka jajnika, najsmrtonosnijeg ginekološkog karcinoma – u svetu godišnje od raka jajnika oboli 250 hiljada žena, a više od polovine izgubi bitku s ovom bolešću.

Već dvanaestu godinu zaredom Svetski dan borbe protiv raka jajnika obeležava se i u Srbiji, gde svakog dana tri žene dobiju dijagnozu, a jedna, nažalost premine od ove opake bolesti.

Ove godine Međunarodni dan borbe protiv kancera jajnika u Srbiji će biti obeležen pod sloganom: „Ko kaže da ribe ne govore“. U našoj zemlji godišnje od raka jajnika oboli oko 800 žena, dok njih 450 izgubi bitku s ovom opakom bolešću. U borbi protiv ovih poražavajućih brojeva ključni su rano otkrivanje bolesti, prepoznavanje simptoma, pravovremena dijagnostika i optimalno lečenje.

Rak jajnika zauzima neslavno osmo mesto od svih maligniteta, a prema najnovijoj statistici jedna od 78 žena suočava se sa ovim problemom.

Sveti-Marko

Pravoslavni vernici danas obeležavaju Markovdan, praznik posvećen Hristovom učeniku i prvom pomoćniku Svetog Petra.

Veruje se da je, zahvaljujući svetom Marku, nastalo prvo jevanđelje. Apostol Marko, poznat i kao sveti Marko Jevanđelista, bio je jedan od četvorice autora jevanđelja u Novom zavetu i jedan od prvih hrišćanskih propovednika. Nije bio jedan od dvanaestorice Isusovih apostola, ali je bio blizak saradnik apostola Petra i Pavla, i smatra se da je svoje jevanđelje napisao na osnovu Petrova svedočenja.

Jovan Marko (Jovan je njegovo jevrejsko ime, a Marko je rimsko) bio je pratilac apostola Petra, koji ga u svojoj poslanici naziva „svojim sinom“ (duhovnim).

Srbi od davnina veruju da će onoga ko se na Markovdan ogreši i ne ispoštuje apostola Marka stići kazna u vidu oluja i gromova koji će mu uništiti imanje.

Zato na ovaj dan zemljoradnici ništa ne rade na svojim njivama. Ovo se smatra „blagim danom“, vremenom za odmor i molitvu.

Tradicija se prenela i na ostala zanimanja – danas nikako ne treba raditi jer se veruje da Sveti Marko hoda svetom sa korpom punom grada, pa onom ko radi šalje nevreme koje će ga pratiti preko cele godine.

Na ovaj dan, veruje narod, nikako ne valja dremati preko dana jer će se onda biti bunovan i pospan preko cele godine. Izuzetak su oni koji su već „zgrešili“ i spavali na Đurđevdan – oni treba da odremaju neko vreme i na Markovdan jer će tako „poništiti dejstvo“ pređašnjeg sna i neće ih stići „kazna“.

Sveti Marko u kalendaru nije upisan crvenim slovom, ali je u mnogim porodicama krsna slava.

Don`t copy text!