фебруар 2, 2026

Dan: 21. april 2025.

gimnazija-spolja-(1)

Učenici Gimnazije „Dušan Vasiljev“ i Ekonomsko trgovinske škole od sutra, utorka, 22. aprila, biće na onlajn nastavi. Kako ističe direktorica Gimnazije Mira Dražić, ovakav vid nastave trajaće do kraja nedelje.

-Od ponedeljka, 28. aprila đaci Gimnazije časove će pohađati u Osnovnoj školi „1.oktobar“ u Bašaidu. Učenici Ekonomsko-trgovinske škole na nastavu će ići u Osnovnnu školu „Petar Kočić“ u Nakovu i delom će se časovi držati u prostorijama ove škole koje se nalaze u ulici Vojvode Putnika. Autobski prevoz za sve učenike će biti obezbeđen i on će biti besplatan. Nastava u seoskim školama odvijaće se do kraja školske godine – saznajemo od Mire Dražić.

Kako je Kikindski portal već pisao, Ministarstvo za javna ulaganja podržalo je kapitalni projekat rekonstrukcije zgrade Gimnazije „Dušan Vasiljev”, te će kompletna obnova reprezentativnog zdanja biti finansirana iz državne kase.

U susret potpisivanju ugovora, a imajući u vidu da je javna nabavka sprovedena, u toku je izmeštanje sitnog školskog inventara i rekvizita u prostorije KSC “Jezero” odakle će se dalje u skladu sa potrebama rasporediti u škole koje će učenici gimnazije i ekonomske škole koristiti do povratka u svoju zgradu.

Zahvaljujući planiranom kapitalnog ulaganju, objekat koji je, zbog svojih arhitektonskih i istorijskih vrednosti, zaštićeno kulturno dobro, zasijaće u punom sjaju. Kompletna obnova zgrade Gimnazije, izgrađene pre 125 godina, odvijaće se u dve faze

Novina će biti prilaz i lift za osobe sa invaliditetom, kao i najsavremeniji sistem protivpožarne zaštite.

Predviđeno je da radovi u unutrašnjosti zgrade, traju 300 radnih dana, a investicija je vredna 455 miliona dinara bez PDV-a.

A.Đ.

plastenik-(2)

Pokrajinski fonda za razvoj poljoprivrede objavio je konkurs za kreditnu podršku za nabavku novih zaštićenih bašta, plastenike i staklenike i opreme za ovu godinu.  Pravo da konkurišu imaju registrovana poljoprivredna gazdinstva – pravna i fizička lica sa teritorije  Vojvodine u aktivnom statusu, zaključno do 31. oktobra.

Fond će odobravati kredite za kupovinu novih zaštićenih bašta plastenika i staklenika i opreme u njima, za izgradnju kompletnog plastenika (aluminijumske ili pocinkovano-čelične konstrukcije) sa višegodišnjom, višeslojnom folijom, zatim za višegodišnje, višeslojne folije za pokrivanje plastenika, folije za senčenje i sprečavanje gubitka toplote, mreže za senčenje plastenika, sisteme za navodnjavanje „kap po kap” i za mikrokišnjenje, za navodnjavanje i prihranu: sistem za fertirigaciju, za filtriranje i pumpe za navodnjavanje, stolove za proizvodnju rasada (aluminijumski, sa kadama i ventilom za pražnjenje) i sisteme za zagrevanje.

Krediti će se davati sa kamatnom stopom od jedan procenat na godišnjem nivou, uz primenu valutne klauzule. Maksimalno se može zadužiti sedam miliona dinara, a neće se odobravati krediti u iznosu manjem od 300.000 dinara.

Rok otplate je pet godina, u koji je uključen grejs period od 12 meseci, računajući dan od prenosa novca. Za vreme grejs perioda neće se obračunavati interkalarna kamata, a novac će se vraćati u polugodišnjim ratama. Prva dospeva po isteku grejs perioda.

Zainteresovani treba da popune i potpišu obrazac prijave koju mogu preuzeti na sajtu www.fondpolj.rs  i originalni predračun sa specifikacijom iskazan u dinarskom iznosu.

 

smiljana-salgo-(1)

Stariji sugrađani se, pre današnjih velikih trgovinskih lanaca, sećaju nekadašnjeg kikindskog lanca trgovina – „Angroprometa”. Sa svojom mrežom prodajnih objekata, „Angroprometove” prodavnice krasili su ukusno aranžirani izlozi, čiji je autor bila naša sagovornica Smiljana Šalgo – slikarka, dekoraterka, grafičarka, dizajnerka i mnogo toga još.

-Slikarski talenat se primeti još u zabavištu, tako je bilo i kod mene. Međutim, možda je moj dar za umetnost prva ozbiljnije primetila moja profesorica likovnog u srednjoj školi, Miroslava Kojić- priča Smiljana.

Bilo je to vreme takozvanih „Šuvarica”, odnosno zajedničkih osnova, da bi se Smiljana nakon završenog 10. razreda upisala u novosadsku Školu za grafički dizajn. Tu je usavršila svoje umetničke sklonosti, a nakon završetke srednje škole pokušala je da upiše Likovnu akademiju, ali, nažalost, nije uspela.

-Nedostajalo mi je malo više upornosti, podrške roditelja i samopouzdanja – dodaje naša sagovornica. Ipak, uprkos tome, nastavila je dalje da se usavršava i izgrađuje svoj vlastiti slikarski stil.

-Moram da priznam da ni sama sebe nisam dovoljno razumela u to vreme. Imala sam kritički odnos prema onom što slikam, i tek vremenom sam se izgradila u svom stvaralaštvu, a to je valjda i normalno- priča, uz osmeh.

-Trebalo bi napomenuti da sam ja u stvari počela da slikam iz neke vrste nezadovoljstva. Kada sam shvatila da svet ne može da bude idealan, da postoji smrt i druge ružne stvari, onda sam na neki način slikarstvom počela da se branim i da ulepšavam stvarnost. Sebe bih okarakterisala kao pitomu, a ta moja pitomost nije uvek nailazila na dobar odjek okoline, tako da sam se pronašla u slikanju, kako bih ovaj svet učinila savršenijim, jer ovo današnje surovo vreme mi se uopšte ne dopada. Zato više volim nerealno, a to mi pruža slikarstvo. Umetnost nastaje kad nešto nemate, kad ste za nešto uskraćeni – tad postajete kreativni.

Inače, Smiljana je, kako i rekosmo, pre nego što se posvetila isključivo slikarstvu bila aranžer-dekorater izloga „Angroprometa”. Nadaleko je bio prepoznatljiv izlog trgovinskog objekta u Galadskoj, koji je upravo ona aranžirala.

-Radila sam 15 godina u „Angroprometu”. Mogu neskromno da kažem da se mnogi i danas sećaju kako su s ukusom bili dekorisani naši izlozi. Čujem i sad ponekad komentare kako ne pamte takvog aranžera u našem gradu. Imala sam potpunu stvaralačku slobodu. Bilo je to divno vreme.

Međutim, „Angropromet” je ugašen, a aranžirane izloge danas sa zamenili samolepljivi plakati. U vreme dok sam ja radila kao aranžer izloga, podizala sam svoje dve ćerke bliznakinje, tako da više od deceniju i po nisam slikala. Danas su mi ćerke na doktorskim studijama hemije i mogu ponovo da se maksimalno posvetim slikanju i da mi to bude egzistencija- dodaje s ponosom, ali i nekom vrstom sete.

Osim što se vratila platnima, Smiljana oslikava i kravate, ešarpe i marame.

-To je posebna tehnika i tu geometrijski oblici nemaju skoro nikakvog značaja, jer sve oslikavam ručno. Radim specijalnim, postojanim bojama koje su otporne na habanje i perive su. Nakon što oslikam neku kravatu ili maramu, sledi peglanje, kako bi slika na kravati ili marami ostala trajno utisnuta. Malo ljudi se danas time bavi.

Svojevremeno je Smiljana Šalgo držala i likovnu radionicu za decu u kikindskom Kulturnom centru. Nakon pandemije kovida, bilo je dosta mališana koji su želeli da savladaju osnove slikanja. Trajalo je to tri godine, a ni danas ovoj slikarki ne nedostaje stvaralačkog zanosa.

-Uglavnom od tehnika koristim akrilik, jer je postojan, a nije otrovan. Imala sam samostalne izložbe u Kikindi, Novim Kozarcima i Kanjiži, a pored toga i nebrojeno kolektivnih. Jednom prilikom su naš grad posetili gosti iz Kine i videvši izložene slike Brace Azarića i mene, ponudili su nam da izlažemo u Hong Kongu i Milanu, što se i ostvarilo, tako da je moje slike videla i inostrana publika. Slikala sam za tu priliku manastir Ljubostinju. A što se tiče slikarskih motiva koji me u poslednje vreme zaokupljaju – to je pre svega Kikinda i te moje slike nailaze na jako dobar odjek kod publike – zaključuje ova umetnica, a budući da nam je proleće obojilo ionako lep grad, možda Smiljana neće ovog puta morati puno da ulepšava stvarnost na svojim slikarskim platnima.


N. Savić

voce-izmrzavanje-(2)

Ove godine neće biti voća na teritoriji grada. Kako saznajemo od savetodavca Poljoprivredne stručne službe Jelene Kljajić, 8. aprila, izmeren je mraz koji je doveo do štete na svim voćnim vrstama.

– U različitim delovima teritorije grada zabeleženi su i različiti minusi. Pomenutog dana, 8. aprila, na automatskoj meteorološkoj stanici zabeleženo je minus 7 stepeni, što je i najniža temperatura, te je u ovom delu atara i najveći procenat izmrznutog voća – napominje naša sagovornica.

Najviše je stradala i najosetljivija voćka.

-Sada definitivno mogu da kažem da kajsije nema na celom terenu. Sve su izmrzle i to na svim potesima naše teritorije. I dunja i kruška su u potpunosti izmrzla, trešnju je mraz uništio u 95 odsto slučajeva, dok je izmrzlo i 90 procenata breskve. Sa druge strane najbolje je prošla višnja kod koje je stanje šaroliko, tako da je šteta od 20 do 80 procenata. Kada je reč o jabukama izmrzavanje zavisi od sortimenta. Najviše je stradala sorta „ajdared“ koja je bila i najviše otvorena. Kod ostalih sorti šteta je od 50 do 90 odsto. Šljiva je takođe uništena u 90 odsto voćnjaka. U delovima gde je bilo minus, 3,4 stepena postoji šansa da bude minimalnog roda – precizira Jelena Kljajić.

Voće je u periodu jakog mraza bilo u različitim razvojnim fazama.

-Dunja, koja je potpuno stradala, bila je u fazi zatvorenog pupoljka jer je osetljiva, višnja je bila u belim balonima, trešnja i šljiva su bile u cvetu, jabuka je bila zatvorena, kruška je bila u punom cvetanju. Breskva je već precvetala, a kajsija je imala male plodove, veličine nokta, koji su i najosetljiviji na niske temperature – pojasnila je Kljajićeva.

Na temperaturama od minus 4,5 pa naniže nijedan tretman, poput zadimljavanja voćnjaka, nije mogao da pomogne da ne dođe do najgoreg. Slična situacija je bila i 2012. godine i tada je sve cvetalo u isto vreme i tako je izmrzlo.
Voćari treba da nastave da prate zdravstveno stanje u svojim zasadima i da shodno tome rade tretmane kako bi i sačuvali rodne potencijale voća za narednu godinu.

A.Đ.

 

vaskrsenje-1

Srpska pravoslavna crkva danas proslavlja Vaskrsni ponedeljak, drugi dan Vaskrsa kojim počinje Svetla nedelja.

Na Vaskrsni ponedeljak se nastavljaju gozbe i veselja, na kojima se ugošćavaju rođaci, kumovi, komšije i prijatelji.

To je vreme kada se okuplja rodbina i iz udaljenijih krajeva, a u mnogim mestima se organizuju litije, uključujući i manastir Hilandar.

U Srbiji, pretežno u vojvođanskim selima, zadržao se običaj polivanja devojaka na Vaskrsni ponedeljak, kada mladi momci obilaze fijakerima ili karucama devojke u selu i sa sobom vode tamburaše ili sami sviraju, ali nose kanticu ili ćup pomoću kojeg će politi devojku.

Simbolično, polivanje vodom predstavlja spiranje pređašnjih devojačkih greha, a to takođe podseća i na to kako je Isus svojim apostolima oprao noge. Pored toga, smatralo se da što više neki momak polije devojku, znači da je veća šansa da će je zaprositi. Nakon toga, devojka ih služi farbanim jajima, kolačima i vinom, a ponekad zaigra s njima i kolo.

Don`t copy text!