Day: April 17, 2025

preduzetnici-ugovori-(11)

Vlasnici malih, mikro i srednjih preduzeća sa teritorije grada, koji su na gradskom konkursu aplicirali i ispunjavali uslove, dobili su sredstva za unapređenje proizvodnje. Na konkurs je pristiglo 25 zahteva, a podsticaji su odobreni vlasnicima 20 firmi. Ugovore sa njima potpisao je gradonačelnik Mladen Bogdan.

Firma „Bajša agrar“ uz pomoć lokalne samouprave osavremeniće proizvodnju.

-Prvi put učestvujemo na konkursu i novac ćemo utrošiti za analizator neophodan u klasifikaciji robe. Na ovaj način moći ćemo robu da klasifikujemo po kvalitetu čime ćemo postići bolju cenu na tržištu – rekao je Živa Bajšanski. – Sredstva grada su značajna i uticaće da poboljšamo naš rad.

I Sanja Krnić iz pekare „Trojka“ prvi put je aplicirala za sredstva.

-Kupićemo laminator za lisnato testo. Mašina će nam ubrzati proizvodnju i samim tim podići kvalitet. Pomoć nam puno znači – dodala je Sanja Krnić.

Gradonačelnik Bogdan istakao je da je za podsticajne mere preduzetnicima, malim i srednjim preduzećima u gradskom budžetu izdvojeno pet miliona dinara.

-Najniži odobreni iznos je 75.000 dinara, a najviši 400.000 dinara. Pre svega sufinansiraće se alati i mašine neophodni za rad radi poboljšanja uslova i kvaliteta posla. Lokalne firme nam puno znače i u narednom periodu potrudićemo se da izdvojimo još više sredstava za ovu meru. Iako su privredna kretanja u našem okrugu, prema Ministarstvu privrede, dobra, suočavamo se sa uticajem geopolitičkih kretanja, ali i pokušajem destabilizacije zemlje u poslednjih pet meseci – precizirao je Mladen Bogdan.

Vesna Arambašić, sekretarka Sekretarijata za projekte napomenula je da je preduzetništvo zamajac razvoja lokalne privrede.

-Želimo da pošaljemo poruku da smo uvek tu za sve kikindske lokalne firme čiji rad poštujemo. Pozivam sve da se odazovu našim konkursima jer u nama imaju sigurnog partnera – kazala je Vesna Arambašić.

Javni konkurs za pomoć lokalnim firmama traje od 2017. godine i do sada je opredeljeno 12,8 miliona dinara. Najviše sredstava po konkursima raspodeljeno je na oblasti proizvodnje, hrane i pića, održavanje i popravka motora i u oblasti građevinskih radova.

A.Đ.

UNUTRAŠNJA NESTABILNOST LOŠA ZA PRIVREDU
Potencijalni investitori, zainteresovani za Industrijsku zonu u Kikindi, u drugoj polovini januara odustali su od pregovora.
-Razgovarali smo sa ozbiljnim ljudima, spremnim da ulože u naš grad i bili smo vrlo blizu da potpišemo ugovor za livnički pogon „Alatnica“ i da se već početkom marta započne sa proizvodnjom. Investitori su odustali zbog izazivanja unutrašnje nestabilnosti – naveo je prvi čovek grada.

DDK-april-1-(4)

Na prvu od dve aprilske akcije dobrovoljnog davanja krvi došlo je 60 potencijalnih davalaca, njih 56 je i darivalo krv, od kojih je 13 žena.

I ovoga puta bilo je sugrađana koji su prvi put dali krv – njih petoro postali su novi davaoci.

Naredna akcija dobrovoljnog davalaštva u Nemanjinoj 4 biće održana u ponedeljak, 28. aprila.

jaja-1

Sleduje nam četiri dana praznika, te će i radno vreme prodavnica i javnih službi biti prilagođeno Uskrsu.

Maloprodajni objekti „Univereksporta“, „Ideje“, „Maksija“, „Lidla“, sutra, na Veliki petak biće otvorene do 18 sati. Subota i ponedeljak su redovni radni dani, dok se neće raditi u nedelju na Uskrs.

Tokom četiri dana praznika dežura ambulanta u Drugoj zdravstvenoj ambulanti koja će raditi od 7 do 19 časova, dok će lekari u Hitnoj službi dežurati 24 sata. Od petka, zaključno sa ponedeljkom u Dečijem i Školskom dispanzeru radno vreme biće od 9 do 17 sati.

U Javnom prevozu „Autoprevoz“ u petak, nedelju i ponedeljak autobusi će prevoziti putnike po rasporedu od nedelje. Polasci i dolasci autobusa u subotu su po redovnom voznom redu.

I u JP “Kikinda” za vreme uskršnjih praznika radiće se po izmenjenom rasporedu. Neradni dani su počev od petka 18, zaključno sa ponedeljkom 21. aprilom.

Parkiranje u zoniranim delovima grada neće se naplaćivati 18, 19. i 21. aprila.

Službe vodovoda i kanalizacije dežuraće tokom praznika 24 sata, a za sve informacije ili eventualne kvarove na usluzi je broj Pozivnog centra 062/88-44-888.

Gradska pijaca u Kikindi će u petak, subotu i ponedeljak raditi uobičajeno, dok će u nedelju, za dan Uskrsa biti zatvorena.

Radne jedinice „Pošte“ na teritoriji grada neće raditi na Veliki petak, dok će u subotu, od 8 do 14 sati, biti otvorena glavna Pošta. Neradni dan je i u ponedeljak, a od utorka sve radne jedinice rade uobičajeno radno vreme.

A.Đ.

 

dzudo

Kikindski Džudo klub Partizan, od juče do sutra, organizuje trenažni kamp, 19. po redu, a danas je, u „Jezeru”, džudoke obišao gradski većnik za sport Aleksandar Aćimov.
– Mi smo ugostili preko 300 džudista iz 11 država i ono što će oni nama i građanima Kikinde pda predstave jeste usavršavanje u džudo borilačkoj veštini i nadam se da će se svi da osete gostoprimivo u našem gradu. Učesnici su smešteni u Domu učenika i grad Kikinda će da im pomogne da vide grad. Posebno treba da istaknemo da smo primili goste iz južne srpske pokrajine Kosova i Metohije, iz Gnjilana, i da ćemo za njih da pripremimo jednu turističku turu da se osećaju dobro i da dođu i sledeći put. Sutra ćemo da ih ugostimo u crkvi, da vide kako to kod nas izgleda. Pošto su oni ambasadori, tamo dole, naše Srbije, treba da ih svestrano podržimo. Ovo je jedna velika sportska manifestacija i ovo ćemo da nastavimo kao jednu tradiciju sporta i mladosti – rekao je Aćimov.
Nadovezao se Svetislav Vukmirica, direktor kluba.
– Sve ovo što vidite je impozantno, radi se odlično i ovaj način rada daje mogućnosti da takmičari dostignu svoj maksimum. Svako dete koje dođe na tatami želi da bude što bolje. Jedna krilatica kaže da svaki dan budemo bolji od jučeršnjeg, to je cilj. Neko želi da bude prvak sveta, neko želi da živi zdravo i da nađe mesto u našem sportu. Nije lako da se radi dva puta dnevno po 20 borbi na dan i tako tri dana. To znači puno. Ovu manifestaciju ćemo da završimo turnirom u subotu, a očekujemo da dosta takmičara ostane i da dosta još dođe. To će da bude 40. turnir, a od 2009. to je i memorijal „Dragan Ciganović Ciga”.

vauceri-podela-(2)

Podela vaučera za subvencionisani odmor u Srbiji i ove godine izazvala je veliko interesovanje Kikinđana, pre svega penzionera. U svim radnim jedinicama „Pošte“ na teritoriji Kikinde građani su mogli da konkurišu za vaučer od 8 sati, a red, ispred glavne „Pošte“ u ulici Generala Drapšina, bio je formiran još od pet sati. Vaučeri su podeljeni prvog dana za manje od sat i po vremena, a među sugrađanima koji su uspeli da ga dobiju je i penzionerka Dragica Čudan.

-Koristim vaučere i ovo je treća godina da ću na odmor uz pomoć subvencije. Ovo je ogromna pomoć i svaka čast našem predsedniku Aleksandru Vučiću koji je pružio mogućnost svima nama, sa nižim ličnim primanjima, da možemo sebi da priuštimo odmor. Prethodna dva puta bila sam u Vrnjačkoj Banji, a ove godine odlučila sam se za Soko Banju – saznajemo od Dragice.

Za teritoriju našeg grada, kako nezvanično saznajemo, podeljeno je oko 400 od 30.000 vaučera koliko je opredeljeno za čitavu Srbiju. S obzirom na to da je pomenuta kvota nedovoljna za potrebe građana Srbije, „Moja Srbija“ je uputila zahtev Vladi Srbije da se odmah pusti u opticaj još 200.000 vaučera za odmor.

Podsetimo da vaučer može da se koristi isključivo u ugostiteljskim objektima izvan mesta prebivališta i izvan mesta studiranja korisnika, u trajanju od najmanje pet noćenja i njegov maksimalan iznos je 10.000 dinara.

Pravo na vaučer imaju penzioneri, osobe starije od 65 godina, računajući od dana u kome se podnosi prijava za dodelu vaučera, a koje ne ostvaruju pravo na penziju, nezaposleni i druge osobe sa evidencije Nacionalne službe za zapošljavanje, korisnici prava na dodatak za pomoć i negu drugog lica, zaposleni sa primanjima koja ne prelaze iznos od 80.000 dinara mesečno, ratni vojni invalidi i civilni invalidi rata sa primanjima koja ne prelaze iznos od 80.000 dinara mesečno, korisnici prava na naknadu na porodičnu invalidninu po palom borcu, nosioci aktivnog porodičnog poljoprivrednog gazdinstva koji su se izjasnili da se bave isključivo poljoprivredom, upisani u Registar poljoprivrednih gazdinstava i studenti.

A.Đ.

 

tucanijada-3

Mokrinčani spremno da dočekuju mnogobrojne goste koji će ih posetiti u nedelju, na Uskrs, kako bi prisustvovali jubilarnom, 35. Svetskom prvenstvu u tucanju farbanim vaskršnjim jajima. Potragu za najtvrđim jajetom, takmičari započinju već posle Božića. Pojedini, dok ne otkriju koje je to pobedničko jaje kroz ruke im prođe oko 30.000 jaja. Određuju se po zvuku, jer što je zvuk oštriji to je jaje bolje

Živica Terzić, glavni sudija nadmetanja, podseća da u nadmetanju mogu da učestvuju isključivo kokošija jaja.

-Tročlana komisija verifikuje da su takmičarska jaja kokošija, tako da potencijalne podvale ne mogu da prođu. Za sve ove godine bilo je i onih koji su pokušali da se takmiče sa morčijim jajima, jajima koja su ojačana auto gitom, lakom, tečnim metalom. Dosetili su se Mokrinčani da izvade sadržaj jaja i upumpaju pečatni vosak ili gips, ali bilo kakva vrsta prevare brzo se prepozna – tvrdi Živica Terzić. -Pobedničko jaje obavezno se preseče i jednu polovinu pojede prvak, a drugu sudija. To pravilo uvedeno je baš zbog raznih pokušaja da se veštački dođe do najjačeg jajeta.

Da mokrinsko takmičenje jeste svetsko, potvrđuje veliki broj takmičara koji dolaze iz raznih krajeva sveta, tačnije Mokrinčana koji za uskršnje praznike posete svoje rođake.

-I ove godine očekujemo oko 200 takmičara u obe kategorije, juniori i seniori. Potraga za tvrdim jajima je u završnoj fazi. Sve više je i takmičara iz Republike Srpske koji imaju slično nadmetanje. Dolaze nam gosti iz Ugljevika, Bijeljine, a prošle godine bilo ih je i iz Zenice. Tu su i naši ljudi koji žive u Kanadi i Nemačkoj. Protekle dve godine pobednik je bio Mokrinčan Dušan Radić koji živi i radi u mestu Halmstad u Švedskoj i očekujemo ga i ove godine. Pretpostavljam da će doći i možda postane prvi takmičar koji je tri godine uzastopce osvojio titulu prvaka – kaže Terzić.

Pored centralnog događaja, kada su sve oči uprte u binu na Varoškom trgu, Mokrinčani imaju bogat program koji prati Vaskršnje svečanosti. Prema rečima predsednika Saveta MZ Mokrin Gorana Ristića od Lazareve subote do Drugog dana Vaskrsa obeležava se najradosniji praznik.

Tako će na Veliki petak članice udruženja žena „Mokrin“ i KUD-a „Mokrin“ predstaviti farbanje kokošjih jaja kao nekada i običaje vezane za ovaj dan, a po tradiciji biće ofarban spomenik jajetu na ulazu u selo, a ove godine ta čast pripala je Milošu Srbljinu i članovima mokrinskog Kulturno umetničkog društva. Istog dana u 17 sati biće otvorena izložba likovnih radova na temu Uskrsa mališana iz vrtića „Neven“ i učenika OŠ „Vasa Stajić“, dok je u 20 časova u Galeriji Doma kulture otvaranje izložbe slika Tanje Nožice.

U subotu počinje prijava takmičara, a takođe u 20 sati, u Domu kulture je promocija knjige Radovana Subina.


Prijava takmičara moguća je i na sam Vaskrs, u nedelju, kada će u 9.30 najpre biti kvalifikaciona takmičenja juniora, a sat kasnije i seniora. Oni koji ostanu među 16 najboljih u obe kategorije nadmetanje nastavljaju u podne, da bi u 12.30 sati bilo i super finale i proglašenje pobednika. U ponedeljak u 19 časova u Domu kulture najavljen je i Uskršnji koncert KUD-a Mokrin.

A.Đ.

novac-dinari-isplata

Martovske zarade za 209.000 zaposlenih u državnoj upravi, prosveti, kulturi, policiji, vojsci, biće isplaćene danas, pre uskršnjih praznika, umesto nakon praznika, kada je po dinamici isplata bio planiran konačni obračun plata, izjavio je ministar finansija u Vladi Srbije Siniša Mali i naveo da će plate biti isplaćene ranije na predlog predsednika Srbije Aleksandra Vučića.

“To znači da će drugi deo zarade za mart ovim kategorijama zaposlenih biti na računima već danas, a mi smo srećni što je država konačno dovoljno finansijski stabilna da plate isplaćuje i ranije, jer znamo koliko je to građanima važno u doba obeležavanja velikih verskih praznika”, napisao je on na svom Instagram nalogu.

“Ovo je dobra vest za mnoge porodice kojima želim lepe trenutke za vreme predstojećih praznika”, naveo je Mali.

Zaposleni u zdravstvu su po utvrđenoj dinamici juče, 16. aprila, dobili akontaciju za aprilsku platu.

Predsednik Vučić je juče najavio da će na njegov predlog već danas početi isplata martovske plate, koja je trebalo da bude isplaćena 22. aprila.

“Konačni obračun martovske plate trebalo bi da bude isplaćen 22. aprila, a mi ćemo dati sve od sebe da, u skladu sa odlukama, na moj predlog, a u skladu sa odlukama koje je kabinet Miloša Vučevića doneo, da već sutra krene isplata, to je i za policiju i za vojsku i za prosvetu, za one koji su, naravno, radili, pošto ide krompir onima koji nisu radili – nula”, rekao je Vučić u obraćanju građanima Palati Srbija.

On je dodao da se to odnosi i na zaposlene u zdravstvu, kulturi, državnoj upravi, kako je rekao, za oko 209.000 zaposlenih.

“Predlog je da se isplati plata u četvrtak, 17. aprila, a nekima je plata već krenula danas. Mislim da je to lepa vest za ljude, mnogi će da spajaju praznike, čemu se ja ne radujem inače, ali znam kakvi su običaji u srpskom narodu, pa će biti spajanje od Vaskrsa do 1. maja. Ali svejedno, naše je da pomognemo ljudima i još imamo novce da to možemo da uradimo. Ovo je jedna dobra vest”, istakao je Vučić.

Tanjug

veliki-cetvrtak

Pravoslavni vernici danas obeležavaju Veliki četvrtak – dan kada se sećamo Tajne večere, poslednje Hristove večere sa apostolima, na kojoj je ustanovio Svetu tajnu pričešća. Posebnost ove godine je u tome što se Uskrs proslavlja istovremeno u pravoslavnoj i katoličkoj tradiciji, pa je i Veliki četvrtak zajednički dan duboke duhovne pripreme za vernike oba obreda.

U pravoslavnoj crkvi, Veliki četvrtak se smatra najprikladnijim danom za pričešće. Veruje se da se na ovaj dan, kada je Hristos svojim učenicima oprao noge kao simbol smirenja i ljubavi, sve prašta iskrenom verniku koji se sa pokajanjem i molitvom obrati Bogu. Pričešće na Veliki četvrtak je vekovima duboko ukorenjeno u narodnoj pobožnosti, a mnogi vernici se pripremaju ispovešću i postom kako bi se tog dana sjedinili sa Hristom.

U manastirima se Veliki četvrtak obeležava posebnim bogosluženjima. Rana liturgija Svetog Vasilija Velikog služi se uz posebnu molitvenu sabranost. U nekim manastirima i većim hramovima očuvan je i obred pranja nogu, gde iguman simbolično pere noge dvanaestorici braće, po uzoru na Hrista. Taj čin svedoči o poniznosti, služenju i ljubavi prema bližnjima.

U večernjim časovima služi se jedno od najemotivnijih bogosluženja u toku godine – služba stradanja Hristovog, tokom koje se čita dvanaest jevanđeljskih odlomaka o Hristovom hapšenju, mukama i raspeću. Vernici tada ostaju u tišini i molitvi.

U pojedinim krajevima Srbije, domaćice ujutru na Veliki četvrtak farbaju prva uskršnja jaja, obično crvena, kao simbol Hristove prolivene krvi. Prvo obojeno jaje se zove „čuvarkuća“ i čuva se tokom cele godine, verujući da donosi zdravlje i zaštitu domu. Ovaj običaj, iako narodni, duboko je povezan sa liturgijskim smislom dana.

Katolici takođe obeležavaju Veliki četvrtak svečanim misama i obredima u znak sećanja na ustanovljenje Evharistije. U katoličkim crkvama vrši se obred pranja nogu i Sveta tajna Pričešća ima centralno mesto. Nakon večernje mise, oltar se ogoli, a Presveti Sakrament prenosi na posebno mesto, gde vernici ostaju u tihoj molitvi.

Bez obzira na obred ili tradiciju, Veliki četvrtak zajednički je dan poziva na ljubav, praštanje i duhovnu pripremu za najveći hrišćanski praznik – Uskrs. Za mnoge je upravo ovaj dan prilika da se povuku u tišinu, da razmisle o sebi i da u svetlosti vere koračaju ka Vaskrsenju.