Day: February 5, 2025

31idjos-zene-5

Članice udruženja žena „Iđoš“ pre šest godina došle su na ideju da „ožive“ stari proizvod, pekmez od ludaje. Inicijativa je potekla nakon radionica organizovanih u Regionalnom edukativnom centru „Banat“ u Zrenjaninu koje su se odnosile na brendiranje proizvoda specifičnih za određenu sredinu, podseća Biljana Đurđulov, predsednica udruženja.

-Naše udruženje najpoznatije je po pravljenju krofni, ali ovu poslasticu nije moguće napraviti da stoji i da bude dugotrajna. Tada je predloženo da to bude pekmez i to od ludaje po kojima je naša sredina prepoznatljiva. Sve smo rado prihvatile ovu sugestiju i istrajavamo u pravljenju pekmeza od bundeve već šestu godinu koji je, pored krofni, postao brend našeg udruženja – kaže Biljana Đurđulov.

Proizvod nije zaštićen, jer je za ovaj postupak neophodno dosta sredstava, ali i uslovi koje udruženje nema. Ipak, Iđošankama to nije smetalo da naprave pekmez, koji je sigurno boljeg kvaliteta i dugotrajniji od onog koji su nekada pravile njihove svekrve, majke i bake.

– Pekmez od bundeve brendiran je zahvaljujući udruživanju sa još četiri udruženja iz Lazareva, Belog Blata, Boke, Mokrina i nas iz Iđoša. Tako je nastala mreža „Ženski divan“. Zahvaljujući „Divanu“ mi smo brendirale naš proizvod i prodajemo ga i preko mreže i neposredno. Pekmez je autentičan i ukus mu je drugačiji. Pravi se kao i svaki drugi, ali kako je bundeva zahtevna moramo da budemo pažljivi. Ludaja je osetljiva biljka i kada se kuva strogo moramo da vodimo računa prilikom mešanja, kako ne bi zagorela – napominje naša sagovornica.

Bundeva mora da se očistiti, da se oljušti kora, da se izvade semenke, a zatim mora i da se narenda.

-Same i proizvodimo ludaje, popularne „tamburice“ koje su osnovni sastojak našeg pekmeza. Bundeve sadimo u našim baštama, okopavamo ih, zalivamo, pazimo. Pošto ih naberemo pripremimo sve za kuvanje i od dela narendanih ludaja napravimo pekmez, a deo ostavimo kako bi uvek imale bundeve za pripremu svežeg pekmeza tokom čitave godine. Pekmez je osetljiv i ne može dugo da stoji. Naša Krofnijada ne može da prođe bez ovog namaza – pojasnila nam je predsednica iđoškog udruženja žena.

U promociji pekmeza od ludaje značajnu pomoć udruženje ima od Turističke organizacije grada koja na mnogobrojnim manifestacijama predstavlja ovaj proizvod.

 

-Na „Danima tikve“ u Sarajevu prošle godine, pekmez je bio tražen i odlično se prodavao. Bila sam deo ove manifestacije i kada su domaćini videli da smo iz Kikinde, došli su sa namerom da kupe pekmez od ludaje koji su godinu dana ranije probali na beogradskom sajmu. Imali smo porudžbinu i iz Prijepolja gde smo slali tegle. Za godinu dana prodamo stotinak teglica – dodaje Biljana.

Svi koji ga probaju, iznenađeni su ukusom, ali i zadovoljni ovom poslasticom. Iđošanke su osmislile logo pekmeza i kako dodaju zadovoljne su potražnjom za njihovim proizvodom. Sredstva koja zarade od prodaje pekmeza ulažu u udruženje i u gostovanja na manifestacijama.

A.Đ.

zastava-srbije-nad-kikindom

Tokom februara, povodom obeležavanja Dana državnosti, očekuju nas tri neradna dana. To su 15. 16. i 17. februar, odnosno subota, nedelja i ponedeljak. Ovaj državni praznik ove godine je “pao” tako da slobodni dani mogu da se spoje sa vikendom.

Ove godine računica je takva zbog odluke Vlade da, ako jedan od datuma kada se praznuju državni praznici Republike Srbije „padne“ u nedelju, ne radi se prvog narednog radnog dana.

(Izvor: “Dnevnik”)

krave

Uprava za agrarna plaćanja raspisala je  javni poziv za podnošenje zahteva za ostvarivanje prava na premiju za mleko za četvrti kvartal 2024. godine, a zahtevi se mogu podneti do 6. marta, saopštilo je Ministarstvo poljoprivrede.

Zahtevi se podnose preko platforme eAgrar odnosno portala ePodsticaji. Pravo na premiju za mleko ostvaruje pravno lice, preduzetnik i fizičko lice – nosilac porodičnog poljoprivrednog gazdinstva pod uslovom da su pre podnošenja zahteva za premiju za mleko po ovom javnom pozivu u Registru poljoprivrednih gazdinstava izvršili obnovu registracije za 2024. godinu, navedeno je u saopštenju.

Premija se ostvaruje za kravlje, ovčije i kozje sirovo mleko proizvedeno i isporučeno u četvrtom kvartalu 2024. godine odnosno u periodu od 1. oktobra do 31. decembra 2024. godine.

Ministarstvo poljoprivrede, nastaviće sa objavljivanjem javnih poziva za osnovne podsticaje, direktna plaćanja, kao i za mere ruralnog razvoja i isplatu sredstava poljoprivrednim proizvođačima prema najavljenoj dinamici.

Takođe, Uprava za agrarna plaćanja ovog Ministarstva nastavlja sa isplatom podsticajnih sredstava zahteva čije je podnošenje saglasno javnim pozivima bilo aktuelno krajem 2024. godine. Ta sredstva obuhvataju podsticaje za genetičke resurse, osiguranje useva, plodova, višegodišnjih zasada, rasadnika i životinja, organsku biljnu i stočarsku proizvodnju, kao i sve ostale administrativno uredne zahteve koji ispunjavaju propisane uslove.

Javni pozivi za mere za koje kod poljoprivrednika vlada najveće interesovanje biće objavljeni u narednom periodu.

deca

Osnovni iznos dečjeg dodatka koji se isplaćuje roditeljima i starateljima po detetu od 1. januara ove godine je 4.299,63 dinara, a za samohrane roditelje i staratelje je za 30 odsto veći i iznosi 5.589,5 dinara.

Dečji dodatak za roditelje dece sa smetnjama u razvoju i invaliditetom, kao i za decu koja ostvaruju dodatak za pomoć i negu drugog lica, ovaj dodatak je od januara 6.449,45 dinara ili za 50 odsto veći od osnovnog iznosa, dok je za dete koje ispunjava uslove za povećanje po više osnova, taj dodatak 7.739,33 dinara, što je 80 odsto više od osnovnog iznosa.

Ministarstvo za brigu o porodici i demografiju donelo je rešenje da se od 1. januara 2025. primenjuju i novi cenzusi za ostvarivanje prava na ovu vrstu socijalne pomoći, odnosno odredilo je nove granice prihoda po članu porodice.

Da bi porodica ostvarila pravo na dečji dodatak, njen prosečan mesečni prihod po članu domaćinstva u prethodna tri meseca ne sme prelaziti 12.898,88 dinara, preciznije to je osnovni cenzus za ostvarivanje prava na dečji dodatak.

Za samohrane roditelje ta granica prihoda je 16.768,55 dinara, a za samohrane roditelje kao i za staratelje dece sa smetnjama u razvoju i invaliditetom, pod uslovom da dete ne koristi usluge smeštaja granica je 15.478,60 dinara.

Cenzusi za ostvarivanje prava na dečji dodatak i iznos dečjeg dodatka usklađuju se 1. januara i 1. jula, počev od 2019. godine, na osnovu podataka Republičkog zavoda za statistiku sa kretanjem indeksa potrošačkih cena na teritoriji Srbije u prethodnih šest meseci, a njihove nominalne iznose utvrđuje rešenjem ministar nadležan za socijalna pitanja.

(Izvor: RTV)

ofk-kikinda

Nakon solidnog prvog poluvremena i rezultata 2:2, severnobanatski srpskoligaš u drugoj polovini nastavka pokvario je utisak, pretrpivši visok poraz, 2:7 od omladinaca Crvene zvezde.
Pokraj stadiona „Rajko Mitić” iza južne tribine, od sedam lopti u mreži OFK Kikinde, čak tri završile su zbog velikih nesporazuma golmana i defanzivaca ekipe trenera Dušan Đokića, a još jedna i s bele tačke.
– Posle desetak dana rada imali smo premijerni test i nakon svega viđenog, možemo da budemo zadovoljni prikazanim u prvih sat vremena. Bilo je tada mnogo pozitivnih stvari u našoj igri, od trčanja pa do taktički dobro odrađenih situacija. Pružili smo šansu i kadetima i bez obzira na krajnji rezultat moramo svi da nastavimo da mnogo radimo, jer na dobrom smo putu. Ono što je mene zanimalo video sam protiv Zvezde, a jasno mi je i u kojem pravcu treba dalje da idemo na treninzima – kaže Đokić.
Golman Babalj, desni bek Hromiš, štoper Gajić, vezisti Budai i Đorđević, napadači Stojanov i Pjošta, novi su igrači OFK Kikinde koja će u subotu, u drugoj proveri, gostovati zemunskom Teleoptiku.
D. P.