децембар 6, 2025

Dan: 15. januar 2025.

IMG-1214

Večeras se na Fakultetu tehničkih nauka održava plenum dela studenata koji se nalaze u blokadi.

Međutim, bez ikakvog razloga, neposredno pre održavanja plenuma, grupa studenata je napala novinarsku ekipu koja je došla da izveštava o blokadama i samom plenumu.

Na jednom od snimaka koja je naša ekipa dobila, čuje se kako jedan od studenata dobacuje kako treba da se slomi kamera jednoj od novinarskih ekipa.

Postavlja se pitanje, od koga se studenti kriju i zašto im smetaju novinari koji žele javnost da upoznaju sa blokadama?

Podsećamo, roditelji studenata, kao i 50 hiljada studenata koliko broji UNS imaju pravo da dobiju informaciju o blokadama fakulteta, kao i kada će se normalizovati studentski život na novosadskom Univerzitetu.

Izvor NS uživo

toplana-(3)

Zbog kvara na vodu u ulici Braće Tatić, korisnici daljinskog grejanja u centru grada imali su hladne stanove od petka do kasnih večernjih sati u subotu.

– Havarija je bila teška jer smo morali da obustavimo grejanje svima koji su priključeni na kotlarnicu „Centar“ – kaže za Kikindski portal direktor JP „Toplana“, Dušan Marjanović. – Imali smo pucanja i na napojnoj cevi i na povratu, oba priključka na najnižoj tački oslonca su nam pukla. Problem su nam pravile i instalacije koje se ukrštaju sa našim. Naše cevi su prve instalirane, a sve ostale su iznad njih i smetale su nam prilikom otklanjanja kvara. Zato smo izabrali najbrže rešenje, a to je da zakrpimo ovaj vod jer je mnogo korisnika bilo bez daljinskog grejanja.

Po završetku radova, grejanje je ponovo uključeno u 23 sata u subotu i trajalo je do tri sata ujutru.

– U skladu sa Gradskom odlukom, ispoštovaćemo korisnike koji su bili bez daljinskog grejanja dan i po i umanjićemo račune – poručio je direktor Marjanović i dodao da će ovaj deo toplovoda biti zamenjen po završetku grejne sezone i da, do tada, ne očekuje probleme u snabdevanju.

S. V. O.

Tamara-Vucic-ahondroplazija-(5)

Udruženje „Deca sa ahondroplazijom Srbije“ sa sedištem u Kikindi, organizovalo je, treći put, dodelu novogodišnjih paketića deci svojih članova. Svečanosti u Hotelu “River Inn” u Starim Banovcima prisustvovale su supruga predsednika Srbije Tamara Vučić, i ministarka za brigu o porodici i demografiju, Milica Đurđević Stamenkovski.

Tamara Vučić je poručila da svi treba da budu na istom zadatku kada su u pitanju deca sa retkim bolestima i istakla da je uz dijalog sve moguće, kao i da je saradnja sa Udruženjem već donela rezultate.

Svečanost su otvorile mame, osnivačice Udruženja, Slađana Terzin, Jelena Hađasija i Danijela Stojanović.

– Veoma smo srećni što su naš skup uveličale supruga predsednika i resorna ministarka – rekla je Slađana Terzin, predsednica Udruženja. – Ovo nije prvi put da gospođa Vučić razgovara sa nama i idemo ka tome da sva deca kojima je to potrebno, primaju terapiju.

Skupu su prisustvovale i direktorka Republičkog zavoda za zdravstveno osiguranje, prof. dr Sanja Radojević Škodrić i resorna članica Gradskog veća grada Šapca, Mina Mijailović, kao i predstavnice Nacionalnog saveza za retke bolesti Srbije čije je Udruženje sa sedištem u Kikindi jedno od osnivača.

Udruženje „Deca sa ahondroplazijom Srbije“ uručilo je zahvalnice Tamari Vučić i ministarki Đurđević Stamenkovski. Događaj je finansirala Opština Stara Pazova, a sponzor za paketiće za decu sa ahondroplazijom, ali i njihovu braću i sestre, bila je fabrika „Jafa“.

Paketić su dobili i mala Staša i njen desetogodišnji brat Dragan Terzin koji su na dodelu stigli sa mamom Slađanom i tatom Davorom.

– Naša Staša ima pet godina i jedna je od osmoro dece koja primaju terapiju o trošku Fonda i već se vide rezultati. Lečenje smo započeli pre godinu dana i do sada je Staša porasla pet centimetara – kaže mama Slađana. – I ostala deca koja uzimaju lek ostvarila su napredak. Nadamo se da će ove godine još jedno dete sa ahondroplazijom početi da prima terapiju.

Ahondroplazija je urođeno oboljenje koje izaziva nizak rast i pridružene zdravstvene probleme. Ovog momenta u Srbiji ima 30 dece, kandidata za inovativnu terapiju koja uspešno zamenjuje teške ortopedske operacije produžavanja kostiju. Injekcije za rast koštaju 270 hiljada evra godišnje za jedno dete.

Druženje u Starim Banovcima deci je donelo mnogo radosti, a roditeljima nadu da će njihovi mališani moći da rastu uporedo sa svojim vršnjacima.

(Foto: Tanjug)

 

grip

Prvi slučaj gripa u Kikindi je potvrđen 6. decembra i registrovan je ranije u odnosu na prethodne sezone.

-Od prve nedelje nadzora koja je počela oktobra prošle godine do 12. januara od oboljenja sličnih gripu u Severnobanatskom okrugu registrovano 1.202, a u Kikindi 888 obolelih. Od prvog potvrđenog slučaja gripa do danas, 15. januara, kod 70 osoba laboratorijski potvrđena infekcija ovim virusom. Najveći broj obolelih je u uzrastu od pet do 14 godina – saznajemo od saznajemo od epidemiologa dr Tatjane Pecarski, načelnice Centra za kontrolu i prevenciju bolesti Zavoda za javno zdravlje.

Akutne respiratorne infekcije najviše se beleže u uzrastu od novorođenčeta do četiri godine, a oboljenja slična gripu kod osoba od 15 do 29 godina. Dr Pecarski navodi da respiratorne infekcije najviše imaju tek rođeni do onih od četiri godine s obzirom na to je to uzrast kada oni stiču imunitet.

-U Severnobanatskom okrugu potvrđen je virus tipa AH1. Treba poštovati mere prevencije koje se odnose na to da bolesni treba da ostanu kod kuće, da se izbegavaju veća okupljanja, da se konzumira voće bogato vitaminima, piti dosta tečnosti – dodaje naša sagovornica.

I dalje je na snazi odluka kojom se zabranjuju posete pacijentima na svim odeljenjima Opšte bolnice Kikinda. Istom odlukom uvodi se obavezno nošenje maski za sve pacijente i zaposlene, kako u stacionarnom tako i u polikliničkom delu Bolnice.

Humani metapneumovirus, o kojem se puno priča u poslednje vreme, u našoj zemlji je prisutan više od 20 godina. Utvrđen je 2001. godine u paleti respiratornih virusa. Ovim povodom Verica Jovanović, direktorka Instituta za javno zdravlje „Dr Milan Jovanović Batut“, rekla je da nema razloga za strah od novog virusa i da je epidemijska situacija u Srbiji stabilna.

-Kod tog virusa nema nekakvih značajnih teških manifestacija. Radi se ili o blagim ili umerenim respiratornim simptomima. To su klasični simptomi respiratornih infekcija kao što su povišena temperatura, zatim kašalj, eventualno curenje nosa i upravo svi oni simptomi koji podsećaju na prehladu – navela je Jovanović.

A.Đ.

 

TOZA-5

Od ukupno 46 preduzeća u postupku privatizacije, Ministarstvo privrede je samo za četiri navelo da je moguća objava javnog poziva u 2025. godini. To znači da bi nove vlasnike tokom ove godine mogle da potraže kompanije „Toza Marković“ iz Kikinde , „Progres“ i „Jugoinspekt“ iz Beograda, i JAT-Apartmani Kopaonik iz Raške.

Preduzeće za proizvodnju crepa i cigle „Toza Marković“ iz Kikinde takođe treba da računa na mogućnost da bude objavljen javni poziv za privatizaciju u 2025. godini, a iza sebe već ima poziv investitorima da pošalju pismo o zainteresovanosti iz septembra 2023. koji, kako se čini, nije dao rezultata, pošto nema zvaničnih informacija da li se neko javio ili ne.

Od 4. decembra prošle godine, kako stoji u vlasničkoj strukturi, ova fabrika ima novog rukovodioca. Umesto dosadašnjeg direktora Branislava Bandića, na mesto v.d. direktora postavljen je Miroslav Gajić koji je bio na funkciji komercijalnog direktora.

Inače, kikindska industrija crepa već je bila privatizovana, međutim, ta privatizacija je propala.

rezidba

Temperaturne oscilacije nisu imale negativan uticaj ili niti će ostaviti posledice na voćne vrste istakla je Jelena Kljajić, savetodavac PSS.

-Prošle godine u ovo vreme imali smo temperature do 20 stepeni, te je voće izašlo iz faze mirovanja još u februaru. I u narednim danim prognoziraju se niske temperature i mrazevi, tako da neće biti ranijeg početka vegetacije – saznajemo od Kljajićeve.

Ovo doba godine pravo je vreme za rezidbu voća. Da se ovaj posao kvalitetno uradi omogućuju i trenutni vremenski uslovi. Rezidba je regulator rodnosti i vrlo je važna.

-Ovo je idealan period za rezidbu voća. Prve na red dolaze jabučaste vrste, dok za koštičave vrste treba još malo sačekati jer su one osetljivije na izmrzavanje i niske temperature. Voćari treba da počnu sa rezidbom koja je jedna od najvažnijih agrotehničkih mera jer ona posredno reguliše prinos – napominje Jelena Kljajić.

Rezidba i bujnost stabla međusobno utiču jedno na drugo, ali za sastavljanje dobrog plana rezidbe od velike su važnosti i ostali aspekti tehnologije gajenja. Rezidba rodnih stabala se uglavnom obavlja u periodu mirovanja.

-Savetujem voćare da pre rezidbe prvo pregledaju svoje zasade, obiđu ih utvrde rodni potencijal pupoljaka i tek na osnove toga odrede adekvatnu rezidbu. Grane bi trebalo glatko orezati nakon oštećenja. Nakon toga, na biljci ostaju otvorene rane koje su idealne za prodor raznih bolesti – napominje Jelena Kljajić.

Pojava štetočina i korisnih organizama takođe treba da se prati.

A.Đ.

galerija-nova

Narodni muzej nastavlja održavanje pratećih programa izložbe „Okrug zlatnog lava“ koja je postavljena u Galeriji Nova.

U subotu, 18. januara, od 18 sati, premijerno će biti izveden muzejski teatar „Gledam vas iz Beča“.

Kroz interpretaciju u prvom licu carice Marije Terezije, u izvedbi dugogodišnje saradnice Muzeja, Gordane Perunović Fijat, biće otkriveni detalji caričinog života, njen odnos prema Kikinđanina, kao i zasluge po kojima je pamtimo.

Autori programa su Gordana Perunović Fijat i Dragan Kiurski, viši muzejski pedagog. Ulazak je besplatan.

Don`t copy text!