јануар 31, 2026

Dan: 4. decembar 2024.

Koncert-saksofoni-(1)

Izuzetnu priliku imala je večeras kikindska publika – da uživa u zvuku saksofona na koncertu za ovaj instrument đaka iz tri muzičke škole. Nastup pod nazivom „Tri škole – jedan zvuk“ organizovala je profesorica Nikolina Suvajdžić, uz pomoć kolega, profesora Sandre Dropo Ramaji i Darka Davidovića iz novosadskih muzičkih škola „Isidor Bajić“ i „Josip Slavenski“ i uz podršku svoje kuće, Osnovne muzičke škole „Slobodan Malbaški“.

– Koncert je proizašao iz našeg prijateljstva – kaže profesorica Suvajdžić. – Odlučili smo da okupimo svu našu decu, da se upoznaju i da se druže, i to smo krunisali koncertom na kojem sviraju kompozicije koji klasičan saksofon predstavljaju u najboljem svetlu.

U prepunoj sali Narodnog muzeja 15 polaznika odseka za saksofon, od drugog razreda osnovne do trećeg srednje škole, izvelo je dela Mocarta, Klerisa, Bramsa, Rodrigeza i drugih kompozitora, pisanih za ovaj instrument, uz klavirsku saradnju profesora Apolonije Koso, Jelene Bajić, Natalije Pušić i Ele Banković Savčuk.

– Na ovaj način širimo popularnost instrumenta i publika ima priliku da uživa u nastupima naših đaka. I za njih je značajno da što više koncertriraju u drugim mestima – rekla je profesorica Dropo Ramaji iz Muzičke škole „Isidor Bajić“.

Profesor Davidović, nastavnik saksofona i klarineta u Muzičkoj školi „Josip Slavenski“ slaže se da je ovakva saradnja za decu višestruko korisna.

– Ceo dan smo proveli u Kikindi, posetili smo „Teru“ i obišli Muzej. Moji đaci nastupaju i u kvartetu sa temom iz filma „Porodica Adams“.

Klasa saksofona najnovija je u kikindskoj Muzičkoj školi. Osnovana je septembra prošle godine, i već ima 11 polaznika, što je izuzetan uspeh, dodala je profesorica Suvajdžić. Posle koncerta malih i velikih saksofonista i saksofonistkinja, u planu je uzvratna poseta i koncert u Novom Sadu.

S. V. O.

Norbert-Bus-(1)

Proizvodnja mikrobilja, jestivih, mladih biljaka iz semena povrća, žitarica ili drugih biljaka koje se uzgajaju do faze sa kotiledonima, prvim listovima koji izbijaju iz zemlje kada se biljka razvije, još uvek je retkost u Srbiji. Dvadesetdvogodišnji Kikinđanin Norbert Buš jedan od malobrojnih koji se odlučio za njihovu proizvodnju.

Po završetku Tehničke škole na smeru elektrotehničar za elektroniku na vozilima, boravio je u Holandiji, gde se upoznao sa proizvodnjom mikrobilja u kontrolisanim uslovima, i odvažio da, po povratku, upravo to bude njegovo opredeljenje.

– Hteo sam da probam da ga uzgajam kod kuće. Svidelo mi se, kao i mojoj porodici, i tako je počelo. Za sada imam rotkvice kupus, grašak, luk, začinsko bilje – objašnjava Norbert. – Biljka izraste do 10 centimetara i za jelo se koristi sve osim korena koji je, takođe, jestiv. Iako nema ploda, prepoznaje se po ukusu.

Mikrobilje se gaji u zatvorenim uslovima i stalno su mu potrebni svetlo, grejanje i vlaga.

– Temperatura u prostoriji treba da bude 24 stepena, osvetljava se lampama, po ciklusima – kaže Norbert i dodaje da je, prethodno, dobro istražio ceo proces.

– Nisu zahtevne za uzgajanje, mogu da budu u saksijama, plastičnim posudama, čak i u tetrapaku. I zalivaju se svakodnevno. Seme kupujem u Beogradu, a zemlja mora da bude čista, netretirana. Ovo je organski proizvod, ali još uvek ne može da dobije sertifikat jer ga nema u propisima.

Istraživanja su pokazala da biljke baš u ovoj fazi obiluju nutrijentima – hranljivim materijama, vitaminima i mineralima, poput vitamina, C, E i K, luteina i beta-karotena. Zanimljivo je da sadrži 40 puta više hranljivih sastojaka od zrelih listova istih biljaka.

– Koristi se kao dodatak jelu, kao dekoracija, stavlja se u sendviče i smutije. Najbolje je da se konzumira sirovo, kako ne bi izgubilo ono što je najkorisnije u njemu. Zanimljivo je deci, ako ne vole povrće, ovo je odlična zamena – kaže Norbert koji je svoj proizvod brendirao kao „Bush mikrobilje“.

Prodaje ga sečeno, u kutijicama od 35 do 40 grama ili u saksijama, redovno i restoranima u kojima su prepoznali kvalitet i upotrebu mikrobilja. Narudžbine prima na Instagramu, @bush_mikrobilje, a dostava za Kikindu je besplatna.

Iako mu je za sada samo hobi, Norbert se nada da će uspeti da proširi proizvodnju i ustanovi je kao jedini izvor prihoda. „Od mehaničara do poljoprivrednika“, kaže u šali, međutim, do sada je već pokazao da je vredan i spreman da uči. Preostaje samo strpljenje i da sve uloženo i donese rezultate koje očekuje.

S. V. O.

Lena

Koncert Lene Kovačević koji je bio zakazan za subotu 7. decembar u Narodnom pozorištu u Kikindi, otkazan je. Kako saznajemo, za nastup poznate pevačice pred kikindskom publikom biće određen novi datum, u idućoj godini.

Novi album Lene Kovačević nosi simboličan naziv „9“, omaž je dens pesmama devedesetih i predstavlja ovu pevačicu u sasvim novom svetlu, s obzirom da Lenini pratioci ovu umetnicu uglavnom percipiraju kroz balade. Novi nosač zvuka donosi zaokret u tempu, jer je ritam prilično ubrzan u odnosu na većinu ranijih Leninih songova.

 

 

Vavedenje-presvete-bogorodice

Pravoslavni vernici danas slave Vavedenje Presvete Bogorodice. Jedan je od pet velikih Bogorodičinih praznika i označava ulazak (uvođenje) Presvete Bogorodice u hram.

Marija je, kao trogodišnje dete, u skladu sa zavetom roditelja, Joakima i Ane, da će, ako dobiju porod, dete predati Bogu u hram, dovedena iz Nazareta u Jerusalim, gde ju je, na samom ulazu, dočekao otac Jovana Preteče, prvosveštenik Zaharije. Ulazak Marije u hram praćen je svečanom povorkom Joakimovih i Aninih srodnika.

Nakon što su joj roditelji umrli, Mariju su, sa dvanaest godina, predali Josifu, njenom srodniku u Nazaretu, da živi u devstvenosti, iako to nije bio običaj u Izrailju.

Devica Marija bila je prva doživotno zaveštana devojka. U Josifovom domu Presveta Bogorodica Marija je i primila blagovest od arhanđela Gavrila da će roditi Sina Božjeg.

Pretpostavlja se da se ovaj dan praznuje od četvrtog veka, dok pisani tragovi potiču iz osmog veka. Praznik je i hramovna slava srpskog manastira Hilandar na Svetoj Gori, zadužbini Svetog Simeona Mirotočivog i njegovog sina Svetog Save.

Kod Srba se ovaj praznik zove i Sveta Prečista i Ženska Bogorodica. Svetkuju se rodilje i nerotkinje, a mnogi se i pričešćuju.

Takođe je i usečni dan, kada se ne preduzimaju važniji poslovi. Osim onih koji ovaj dan svetkuju kao svoju slavu, slave ga i stočari. Ponegde se veruje da lepo vreme na Vavedenje najavljuje dobru letinu.

Stariji kažu da, ako na Vavedenje Presvete Bogorodice pada kiša – biće rodna godina, ako duva jak vetar – nerodna. Ako je hladno i sa snegom, sledeća godina bila bi blaga i topla.

Na ovaj dan post je obavezan, jer Vavedenje pada u vreme velikog Božićnog posta.

indonezija-1jpg

Članovi Društva srpsko-indonežanskog prijateljstva „Nusantara“ posetili su Kikindu, Banatsko Veliko Selo, Nove Kozarce i Rusko Selo. Turistička organizacija grada sa pomenutim društvom sarađuje od 2018. godine, kada su prvi put bili u turističkoj poseti za „Dane ludaje“.

-I 2022. godine takođe su bili gosti našeg grada kada su se upoznali sa turističkim obeležjima Kikinde. Sada smo ugostili 60 članova koji su mogli da se uvere zašto je Kikinda najveće urbano zimovalište sova ušara – kaže v.d. direktorica Turističke organizacije Jasmina Milankov.

Naša sagovornica dodaje i da su im članovi društva preneli najbolje utiske o obilasku sela:

-U Banatskom Velikom Selu posetili su zavičajnu kuću što im je bio i najupečatljiviji deo posete. Dočekala su ih deca u narodnim nošnjama, folklorci KUD-a „Marija Bursać“ prikazali su im deo svog repertoara, a žene iz udruženja „Orhideja“ priredili su izložbu starina. Posetili su i jezero „Laguna“. U Novim Kozarcima videlu su ikonu Bogorodice Trojeručice, dok su u Ruskom Selu obišli pravoslavnu crkvu, grobnicu porodice Čarnojević“ i udruženje „Torontal“.

Već sada prave se planovi za posetu koja će biti realizovana sledeće godine. Želja im da je vide i turističku ponudu sela u kojima nisu bili.

A.Đ.

Don`t copy text!