децембар 6, 2025

Dan: 11. oktobar 2024.

prodavnica

Komisija za zaštitu konkurencije je (KZK) pokrenula je postupak protiv vodećih maloprodajnih lanaca u Srbiji: DELHAIZE SERBIA DOO, MERCATOR-S DOO, UNIVEREXPORT DOO i DIS DOO KRNJEVO, kao i protiv trećeg lica, društva Cenoteka, u čijim su prostorijama takođe izvršeni nenajavljeni uviđaji.

Postupak je pokrenut na osnovu osnovane pretpostavke da su navedena društva prekršila konkurenciju zaključivanjem restriktivnog sporazuma, čime su prekršili član 10. Zakona o zaštiti konkurencije.

Komisija je u okviru Sektorske analize tržišta prehrambenih proizvoda u Srbiji za period od 2018. do 2022. godine utvrdila niz pokazatelja koji su ukazivali na narušavanje tržišne konkurencije. Analiza cena 35 proizvoda kod pomenutih trgovinskih lanaca otkrila je da su cene osnovnih prehrambenih artikala, poput mleka, jogurta, ulja, brašna, šećera, jaja, kafe i banana, bile gotovo identične, bez obzira na različite uslove nabavke. U avgustu 2024. godine, Komisija je dodatno uporedila cene 45 proizvoda kod pomenutih trgovaca, što je dodatno ukazalo na odsustvo međusobnog konkurentskog pritiska.

Komisija je utvrdila da su cene prehrambenih proizvoda kod svih trgovaca bile slične ili identične, čime je praktično eliminisana cenovna konkurencija. Tokom perioda praćenja od aprila do septembra 2024. godine, vrednost potrošačke korpe kod posmatranih učesnika na tržištu se nije značajno razlikovala, osim kod jednog maloprodavca koji posluje pod nepovoljnijim komercijalnim uslovima.

Povreda konkurencije i posledice na potrošače

Na osnovu sprovedenih analiza, Komisija je zaključila da postoji osnovana sumnja da su trgovački lanci zaključili restriktivni sporazum u skladu sa članom 10. Zakona, zbog čega je tržište maloprodaje ostvarilo vrednosni rast u periodu od aprila 2023. do marta 2024. godine, dok je količinski promet blago opao. Takođe, rast cena u maloprodaji je premašio inflatorne pritiske, što ukazuje na odsustvo konkurencije.

U prethodnim izjavama za medije, predstavnici KZK su istakli da se analiza tržišta prehrambenih proizvoda sprovodi sa ciljem utvrđivanja da li narušavanje konkurencije utiče na rast cena. Ova analiza traje još od početka 2023. godine, ali su pojedini učesnici na tržištu odbili da dostave potrebne podatke, zbog čega je proces usporen.

O nedostatku inicijativa i kaznama za povredu konkurencije

Za „Novosti“ su iz KZK ranije objasnili da nisu primili nijednu inicijativu koja bi se odnosila na maloprodajne lance prehrambenih proizvoda, ali naglašavaju da postupci po službenoj dužnosti mogu biti pokrenuti samo na osnovu zakonskog osnova. Medijski navodi i strahovi potrošača nisu dovoljni za pokretanje postupka. Ipak, iz Komisije podsećaju da inicijativu može podneti bilo koje fizičko ili pravno lice, pa čak i anonimno, te da organizacije za zaštitu potrošača i mediji takođe mogu inicirati istragu.

Pored toga, u izjavama za „Novosti“ navedeno je da Komisija do sada nije mogla da prejudicira rezultate postupaka niti da daje dodatne informacije, jer bi to moglo ugroziti istragu. Komisija je pokrenula 120 postupaka od 2006. godine do danas zbog zloupotrebe dominantnog položaja ili zaključivanja restriktivnih sporazuma, a kazne za povredu konkurencije mogle su iznositi i do 10% od ukupnog godišnjeg prihoda učesnika na tržištu. Neki od učesnika su zbog ponavljanja prekršaja suočeni sa kaznama od nekoliko miliona evra, piše 24sedam.

Komisija za zaštitu konkurencije naglašava da nastavlja sa istragom i analizom tržišta maloprodaje prehrambenih proizvoda, a u cilju zaštite potrošača i osiguravanja fer konkurencije na tržištu. Pozivaju sva lica koja raspolažu relevantnim informacijama da ih dostave Komisiji kako bi se utvrdilo činjenično stanje i preduzele odgovarajuće mere.

 

Lane-radovi-(1)

Sezona repertoarskog igranja predstava u Dečijem pozorištu „Lane“ počeće 1. novembra, kada će se formirati i nove grupe dramskih radionica. U jedinom dečijem pozorištu u gradu u toku su završni radovi na krečenju i farbanju stolarije, a nova scenska oprema doprineće kvalitetnijem izvođenju predstava.

– Posle više godina uspeli smo da, uz pomoć Grada, okrečimo celo Pozorište, pa će sezona početi malo kasnije. Takođe, zahvaljujući sredstvima iz Pokrajinske vlade u iznosu od 1,2 miliona dinara koja su dobijena po konkursu uz podršku lokalne samouprave, uspeli smo da kupimo 20 novih reflektora i prateću opremu, što nam je bilo neophodno za izvođenje predstava – kaže direktor „Laneta“, Aleksandar Maletin. – Svi radovi biće završeni do kraja meseca, kada ćemo nastaviti redovno da igramo svoje predstave i da održavamo probe dva nova novogodišnja komada.

Prva premijera očekuje se već polovinom decembra, a od početka tog meseca, kao i uvek, u „Lanetu“ počinje novogodišnja čarolija.

– Od prvog decembra naše dvorište biće okićeno, i ove godine će biti u još lepšem prazničnom ruhu – dodaje Maletin. – Tokom decembra igraćemo samo naše novogodišnje predstave, uz dve nove, premijerne.

U međuvremenu, najmlađa dečija dramska grupa probe održava u prostoru „Čigre“, a iz „Laneta“ najavljuju formiranje još tri grupe – za niži i viši osnovnoškolski uzrast, i za srednjoškolce. Svi zainteresovani mogu da se prijave lično u Pozorištu ili na broj telefona 0641589314.

S. V. O.

 

foto-sns-300x225-(Large)

Perjanica lokalne filijale Đilasove stranke, poslanica Raca, uporno se trudi, već nekoliko dana, da nam objasni šta je ona zapravo htela da kaže. A rekla je sledeće, citiram:

„Za manje od sto dana vlasti, kikindski naprednjaci su, pored niza već poznatih skandala, uspeli da oštete budžet za dodatnih 400 miliona dinara. Tih 400 miliona dinara AP Vojvodina namenila je za kompletno renoviranje OŠ „Feješ Klara“, što je ujedno i jedini projekat za koji je ove godine Grad trebalo da dobije sredstva od Pokrajine“. Kraj citata.

Poštovani građani i građanke Kikinde, od reči do reči sam citirala šta je  Đilasova poslanica, Tanja Raca, izjavila javno. Mogu samo da zaključim da dotična apsolutno ne poznaje terminologiju. Ona – ili nema pojma šta znači „oštetiti budžet“m ili zlonamerno laže. U ovo prvo, prosto, ne mogu da poverujem, jer je nemoguće da, pored toliko iskusnih stručnjaka na tu temu u sopstvenoj stranci, poslanica Raca ne zna šta znači termin „oštetiti budžet“. Pošto ja, zaista, nemam ambiciju da joj objašnjavam značenje, predlažem joj da se, za iscrpno objašnjenje, mnogo puta dokazano u praksi, obrati svom koordinatoru i šefu, lokalnom tajkunu Zoranu Mileševiću, koji sa prijateljem Draganom Đilasom ima višedecenijsko iskustvo i šampion je ove popularne discipline u Stranci slobode i pravde.

Drugo, poslanica je jasno rekla da je to jedini projekat koji je u ovoj godini bio u planu, pa kad je čula da je pokrajinska Vlada u grad Kikindu, po više osnova uložila, samo ove godine, 311.5 miliona dinara, iz sve snage se trudi da objasni šta je ona stvarno mislila da kaže.

Na kraju, imamo činjenice – prva je da poslanica masno laže da je lokalna vlast oštetila budžet i druga da uporno pokušava da nam pojasni šta je htela da kaže, jer je njoj 311.500.000 = NULA! Tipično Đilasovski. Moja topla preporuka njoj je da se uputi pre nego što nešto izjavi, da nešto nauči, jer nije sramota ne znati, sramota je lagati. Svi smo dovoljno pismeni, poslanice Raca, da sa razumevanjem pročitamo vaših nekoliko rečenica. Besmislenih, doduše, stoji u saopštenju koje potpisuje predsednica Gradskog odbora Srpske napredne stranke u Kikindi i poslanica u Skupštini APV Stanislava Hrnjak.

Idjoske djakonije (6)

Udruženja „Vreteno“ organzuje u subotu, 12. oktobra, 8. „Iđoške đakonije“. Manifestacija je osmišljena kako bi se od zaborava sačuvala tradicionalna jela i kako bi se meštani okupili na jednom mestu u vreme kada su poslovi u polju privedeni kraju. Očuvanje tradicije, narodnih običaja i rukotvorina upravo je misija udruženja „Vreteno” iz Iđoša koje je osmislilo ovu manifestaciju, rekla je predsednica Brankica Mikalački.

-Cilj nam je da promovišemo gastronomske specijalitete našeg sela i nematerijalno kulturnog nasleđa. Organizujemo kuvanje pilećeg iđoškog paprikaša, izložbu starinskih kolača, a prijavljeno je i više od 40 obrednih peškira od kojih ćemo izabrati najlepši – istakla je Brankica Mikalački.

Za kuvanju paprikaša prijavljeno je desetak ekipa sa teritorije grada. Gostima, ali i posetiocima biće poslužene čuvene iđoške krofne i mekike.

Prema programu u 10 sati je okupljanje ekipa, a u 11 časova je otvaranje izložbe obrednih peškira.

A.Đ.

krave

Prijave na Javni poziv za zakup poljoprivrednog zemljišta u državnoj svojini bez plaćanja naknade,  po osnovu prava prečeg zakupa, mogu se podneti do 31. oktobra.

– Na sajtu Uprave za poljoprivredno zemljište,  zainteresovani za zakup za 2025. godinu, mogu da preuzmu obrasce zahteva za prijavljivanje. Za stočare je po programu za 2024. godinu opredeljeno 127 hektara od ukupno raspoložive državne zemlje koja je bila predmet licitacije – istakla je Miroslava Narančić, sekretarka Sekretarijata za zaštitu životne sredine poljoprivredu i ruralni razvoj.

Dostupni su zahtevi za ostvarivanje prava korišćenja poljoprivrednog zemljišta u državnoj svojini bez plaćanja naknade, kao i zahtevi za priznavanje prava prečeg zakupa poljoprivrednog zemljišta u državnoj svojini po osnovu vlasništva nad poljoprivrednom infrastrukturom i po osnovu stočarstva.

Popunjeni zahtevi sa dokumentacijom, podnose se Sekretarijatu za zaštitu životne sredine poljoprivredu i ruralni razvoj.

PKS-radionica-(2)

Regionalna privredna komora Severnobanatskog upravnog okruga je, sa Udruženjem finansijskih institucija Privredne komore Srbije i Narodnom bankom Srbije, organizovala radionicu o bezgotovinskim plaćanjima pod nazivom: „Trgovci i bezgotovinska plaćanja“.

Predstavnici Narodne banke Srbije, Aleksandar Stanojević – rukovodilac Sektora razvoja platnog sistema i Bogdan Stanišić – samostalni stručni saradnik istog sektora predstavili su načine za smanjenje troškova prihvatanja bezgotovinskih platnih instrumenata radi povećavanja prometa, naročito kod korisnika koji do sada nisu pružali mogućnost takvog plaćanja, a sve u cilju povećanje fizičkog i finansijskog obima prodaje i prometa, naročito za transakcije niske prosečne vrednosti.

Plaćanje debitnim i kreditnim platnim karticama na POS terminalima je višegodišnji standard i kod nas, dok se putem SoftPOS aplikacija (preko mobilnog telefona ili tableta koji se koriste za prihvatanje platnih kartica), odnosno instant plaćanja (IPS NBS sistem), uveliko praktikuje u razvijenom svetu. Instant plaćanja (IPS NBS sistem) obezbeđuju pružaocima platnih usluga izvršavanje pojedinačnih transfera 24/7 svakog dana u godini, u roku od nekoliko sekundi, rečeno je na skupu.

Predstavnici firmi, preduzetnika, javnih preduzeća i udruženja upoznati su i sa značajem prihvatanja korišćenja domaće DinaCard, s obzirom na nižu naknadu za izvršenu transakciju koju ona pruža. To u praksi znači da transakcija pružaoca usluge za plaćanje sa DinaCard platnom karticom košta 0,89 odsto naplaćenog računa, dok za međunarodne, koje su u opticaju kod, nas trošak je od 2 do 2,5 odsto. Takođe, DinaCard štiti domaći sistem bezgotovinskog plaćanja i on je nezavistan od uticaja i odluke inostranih da li će raditi na nekom tržištu ili ne.

Prisutni u Regionalnoj privrednoj komori Severnobanatskog upravnog okruga imali su mogućnost da, na interaktivnoj radionici, saznaju i druge informacije važne za unapređenje njihovog poslovanja, kao i činjenicu da je bezgotovinsko plaćanje moguće i za registrovana poljoprivredna gazdinstva i za fizička lica koja su pružaoci usluga smeštaja, a registrovani su u sistemu e-Turista.

Don`t copy text!