April 17, 2026

Day: September 20, 2024

Karleusa-(2)

Nastup Jelene Karleuše drugog dana 39. „Dana ludaje“ potpuno je napunio kikindski Trg.

– Nikada nisam ni bila ni pevala u Kikindi, ali nadam se da će biti žestoko, rekla je Karleuša pre nastupa. – Prošla godina mi je bila turbulentna, izdala sam dva albuma posle velike diskografske pauze, a ova godina je kruna svega što sam radila pune tri decenije i onoga što sam stvarala za moju publiku. Ništa manje nisam ni očekivala. Ipak, još uvek imam uzbuđenje prvog nastupa u gradovima u kojima nisam bila do sada i zahvalna sam mojim fanovima koji me  svuda dočekuju u velikom broju.

Bez obzira na sve vetrove i oluje, publika je ta koja daje poslednji sud. Svi moji stari hitovi oživljavaju na novim društvenim mrežama i postaju ponovo veliki hitovi među publikom koja se nije bila ni rodila kada su pesme nastale. One sada žive nove živote, pored novih pesama. Nova, mlada publika me i ne doživljava kao starijeg izvođača i uvek ih ima mnogo na mojim nastupima.

Upravo tako bilo je i večeras. Jelena Karleuša nastupila je u maniru najvećih svetskih zvezda. U prvim redovima bili su tinejdžeri koji su  otpevali sve hitove sa pevačicom koju su nemački „Focus“ i američki “W” magazin nazvali „balkanskom Madonom” i „srpskom Lejdi Gagom”.

S. V. O.

karneval-naslovna

Kostimirani mališana iz vrtića Predškolske ustanove „Dragoljub Udicki“, njih 430 i  njihovih drugari iz Stokholma prošetali su Gradskim trgom i poslali najlepšu sliku iz Kikinde. Karneval su pratili  dobošari i akrobate na štulama. Obučeni u kostime od plodova jeseni predškolci su ponosno pozvali svoje sugrađane, ali i goste našeg grada na „Dane ludaje“.

-Srpsko udruženje „Solna“ iz Švedske prvi put se pridružilo „Danima ludaje“. Kao učesnici karnevala oduševljeni smo lepotom Kikinde i manifestacije koja slavi vašu ludaju. Došli smo sa dvadesetak dece, članova folklorne sekcije, koja su se predstavila srpskim igrama.  Utisci su nam  više nego dobri i nadam se da ćemo i naredne godine biti deo vaše prelepe manifestacije. Isto tako očekujemo i uzvratnu posetu – istakla je Dragana Beko, predsednica udruženja „Solna“.

Kao i ranijih i ove godine mame i bake, zajedno sa decom  vaspitačima potrudili su se da kostimi budu savršeni.

-Narandžasti karneval maskiranih predškolaca na najlepši način predstavlja „Dane ludaje“. Posebno nam je drago što smo ove godine imali priliku da ugostimo drugare iz Švedske koji su prvi put imali priliku da  budu deo naše najveće manifestacije – rekla  je Kristina Drljić, direktorica PU „Dragoljub Udicki“.

Mališane maskirane u ludaje, princeze, suncokrete, kauboje, indijance, ispred Gradske kuće  dočekao je gradonačelnik Nikola Lukač sa svojim saradnicima. Deca su ga pozvala na svoju žurku, Kinderbal, u dvorištu Kurije.

-Povorka predškolca najlepši je ukras „Dana ludaja“. Ujedno, ovo je način da tradiciju prenesemo na najmlađe i da oni budu ti koji će jednog dana organizovati našu najznačajniju manifestaciju. Na ovaj način slavimo zajedništvo i ukazujemo da je porodica ključ svega i da su nam deca najvažnija – naveo je gradonačelnik Lukač.

Pored članova pozorišta „Lane“, žurku mališana obogatili su i cirkusanti.

A.Đ.

 

GIZ-(2)

Unapređenje saradnje sa dijasporom, primena dobre prakse iz inostranstva u lokalu i razmatranje potencijala buduće saradnje sa Kikinđanima koji žive i rade u dijaspori, bile su neke od tema na danas održanom okruglom stolu u okviru projekta “Migracije u kontekstu razvoja” koji sprovodi Nemačka organizacija za međunarodnu saradnju (GIZ).

Na sastanku održanom u Centru za stručno usavršavanje predstavljen je i lokalni migracioni profil grada, a Kikinđani iz dijaspore upoznali su se sa naporima koje Grad ulaže u bolju saradnju na ovoj relaciji.

– Projektom, započetim u aprilu, koji sprovodimo u vašem gradu i u opštini Zvezdara, želeli smo da pokažemo koliki može da bude i jeste značaj dijaspore za razvoj lokalne samouprave. U migracionom profilu koji smo izradili sadržane su sve karakteristike migracionih procesa, a ovaj okrugli sto je završetak projekta i na njemu razgovaramo o tome kako ljudi iz dijaspore vide svoju vezu sa lokalnom samoupravom i obrnuto, gde lokalna samouprava vidi prostor za njihovo angažovanje – rekla je Danica Šantić, redovni profesor na Geografskom fakultetu u Beogradu i konsultant u projektu.

Učesnike okruglog stola pozdravio je gradonačelnik Nikola Lukač,

– Uveren sam da i Kikinđani koji više ne žive u svom gradu, žele da doprinesu njegovom boljitku – rekao je Lukač. – Nama će ovaj projekat mnogo značiti kako bismo unapredili privredne, sportske i kulturne konekcije sa dijasporom i da bismo njihova kvalitetna iskustva i primere dobre prakse implementirali na lokalnom nivou.

Željko Radu, član Gradskog veća zadužen za socijalnu politiku, demografiju, osetljive grupe i ljudska prava ocenio je da je učešće Grada u projektu GIZ-a veoma značajno.

– Ovaj okrugli sto sa našom dijasporom pokazatelj je da je Nemačka organizacija za međunarodnu saradnju u Srbiji jedan od najznačajnijih strateških partnera Grada, što se pokazalo i u ovom i u prethodnim projektima. Nadam se da će sa ovog sastanka proisteći nove saradnje i ideje koje će pospešiti lokalni razvoj – izjavio je Radu.

Pored predstavnika dijaspore koji trenutno borave u Kikindi, u diskusiji su učestvovali i sagovornici putem internet konekcije. Učesnici su izneli koje su njihove potrebe i kako vide svoje uključivanje u održivi razvoj lokalne zajednice.

Organizator, Nemačka organizacija za međunarodnu saradnju projekat je sprovela u okviru svog globalnog programa „Migracije u kontekstu razvoja“.

S. V. O.

Savrsen-partner

U Narodnom pozorištu u Kikindi sezona repertoarskog izvođenja počeće u utorak, 1. oktobra, izvođenjem najnovije predstave ove kuće, komada „Savršen partner“.

U petak. 4. oktobra, igraće se predstava „Pa se vidimo u snu”, a u utorak, 8. oktobra “Kovači”.

“Džepovi puni kamenja” na repertoaru su 11. oktobra, a dva dana kasnije ansambl će sa ovom predstavom gostovati u Kumanu.

Za utorak, 15. oktobar, zakazana je “Laža i paralaža”, a za petak, 18, “Savršen partner”.

“Smrt čoveka na Balkanu” igraće se na matičnoj sceni u utorak, 22. oktobra, 26. u Banja Luci i 27. u Prijedoru. Zbog navedenih gostovanja, u petak, 25, neće biti repertoarskog izvođenja u Kikindi.

Poslednje izvođenje u oktobru je u utorak, 29, kada će na repertoaru biti “Ljubavno pismo”.

Predstave se igraju od 20 sati.

S. V. O.

(Foto: Sretenović)

najsladja-ludaja-2024-(1)

Udruženje „Kikindska ludaja“ drugu godinu zaredom organizovalo je nadmetanje za najslađu kikindsku ludaju, tamburicu. Na takmičenju je učestvovalo osam proizvođača, a prvu nagradu osvojio je sugrađanin Dragan Tomić čija ludaja je imala 11,6 odsto šećera u čije ime je nagardu preuzela unuka. Drugo mesto pripalo je Mirku Subotiću koji ludaje uzgaja na voćnjaku ka Nakovu.

-Dugogodšnji sam uzgajivač kikindske ludaje, a za ovu godinu mogu da kaže da je bila veoma teška. Suša je uništila dosta roda, a ono što je ostalo imaćemo za kućnu upotrebu, ali i za seme za narednu godinu. Imali smo i bele ludaje, ali od njih ništa nije ostalo. Nisam očekivao ovu nagradu i da će ludaje imati dobru slast – saznajemo od Tomića.

Eleonora Erdelji iz Bačkih vinograda, koja svoje proizvode prodaje na kikidskoj pijaci, zauzela je treće mesto-

-Ove godine uzgajali smo samo „tamburice“ za razliku od prethodnih kada smo imali više sorti ludaja. Ovo je i potvrda kvaliteta da dobro radimo naš posao. Suša, pogotovo na peskovitom terenu, kakav je naš značajno je uticala na rod. Iako ludaje imaju manje šećera, lepše su i punije, sa tanjom ljuskom – dodala je Eleonora Erdelji

Dodeli nagrada prisustvovao je gradonačelnik Nikola Lukač sa saradnicima koji se ovom prilikom zahvalio učesnicima i dodao da će lokalna samouprava raditi na tome da podstakne sugrađane da proizvode ludaje, kao i da od njih prave razne proizvode.

Nikola Krnić, predsednik udruženja „Kikindska ludaja“ ističe da je cilj promocija najveće gradske manifestacije, ali i ludaje za koju se udruženje zalaže da nosi naziv kikindska.

-Uz pomoć uređaja reflaktometra odredilo smo koliko koja ludaja ima prirodnog šećera odnosno briksa, što je jedinca mere. Za ludaju je to i maksimalna količina šećera. Naš cilj je da se uveća proizvodnja kikindske ludaje. Ove godine imali smo dosta sunca koje povoljno utiče na ludaje i ko je zalivao može da se nada i dobrom rodu– pojasnio je Krnić.

Svake godine „Dani ludaje“ se unapređuju i takmičnje u najslađoj ludaji doprineće da kikindska manifestacija ima još jednu kategoriju za nadmetanje. Nagrade su putovanja tako da će prvoplasirani otići na vikend za dvoje u Žagubici, drugoplasirani u Sombor, a trećeplasirana u Vršac. Dodeljeni su i vaučeri u iznosu od 5.000 dinara za kupovinu u kompaniji „Ananas“.

A.Đ.

 

 

kanali

U toku je izvođenje radova na uređenju kanalske mreže u funkciji odvodnjavanja na teritoriji grada Kikinde za 2024. godinu.

Predviđeno je uređenje 18 kilometara kanalske mreže u četiri katastarske opštine – Kikinda, Rusko Selo, Mokrin i Sajan. Vrednost radova iznosi 50 miliona dinara, a projekat zajednički sprovode Autonomna pokrajina Vojvodina, Grad Kikinda i JVP „Vode Vojvodine“.

Trenutno se u Ruskom Selu završavaju radovi od šest kilometara kanalske mreže, a vrednost radova je devet miliona dinara. Po završetku radova biće uklonjeno 40.000 m2 biljne vegetacije i izmuljano 10.000 m3 mulja.

Završetkom ovih radova značajno će se unaprediti odbrana od unutrašnjih i spoljašnjih voda na teritoriji grada Kikinde.

Radove su obišli Arsen Arsenov, rukovodilac poslovne jedinice Melioracije u VPD Srednji Banat Zrenjanin i Dušan Marjanović, predsednik saveta MZ Rusko Selo.

Mala Gospojina

Mala Gospojina je narodni praznik kojim se slavi rođenje Bogorodice Marije. Posebno ga slave i poštuju žene.

Prema predanju, Sveti Joakim i Ana dobili su ćerku u poznim godinama.  Bogorodica je rođena u Nazaretu, a već u trećoj godini odvedena je u hram u Jerusalimu. U sedmoj godini počela je da učestvuje u molitvama, bogosluženju i čitanju Svetog pisma.

Mala Gospojina predstavlja dan slavlja, sreće i porodičnog okupljanja, a u nekim porodicama u Srbiji proslavlja se kao krsna slava.

Običaj je da se na ovaj dan ne rade fizički poslovi, već da se provede u odmoru i molitvi.

Prema verovanjima, ako je na ovaj praznik vedro nebo, sunce će nas grejati i tokom jeseni i zime.

Na Malu Gospojinu planiraju se i zakazuju venčanja jer, prema starom verovanju, parovi koji su se verili ili venčali na ovaj dan imaju poseban blagoslov.

Mala Gospojina obeležena je crvenim slovom. Slavi se sa mrsnom ili posnom trpezom, sve u zavisnosti da li “pada” u sredu ili petak kada se slavi posno.

pitijada 3

Udruženje žena „Novi Kozarci“ organizovaće tradicionalno takmičenje u pravljenju pita u subotu, 28. septembra.

Na malim sportskim terenima pravljenje najduže pite održaće se od 13 do 14 sati, a za 15 sati zakazano je svečano otvaranje manifestacije. U programu će nastupiti članovi KUD „Petar Kočić“ iz Novih Kozaraca i biće proglašene najbolje pite.

Četrnaestu „Pitijadu“ Udruženje žena organizuje uz podršku Mesne zajednice i Grada.