фебруар 2, 2026

Dan: 23. avgust 2024.

Ju-rok-nostalgija

Svi hitovi yu rok i pop scene osamdesetih i devedesetih godina odjekuju večeras iz dvorišta Kurije u koje su privukli veliki broj Kikinđana. Mnogi od njih stigli su sa decom, i unucima. I sve ih je u neka dobra, stara vremena vratio dvadesettrogodišnji sugrađanin Luka Momčilov, poznati di-džej, koji se za ovaj program, kaže, posebno pripremao.

– Prvo sam, na osnovu svog dosadašnjeg iskustva, izdvojio najveće hitove, na Youtub-u sam tražio pesme sa najviše pregleda, i pričao sam sa roditeljima, bakom i dekom, i prijateljima, i tako sam napravio najbolju listu za večeras. Moji favoriti su „Dva dinara, druže“ i „Kad hodaš“, od „Riblje čorbe“, i to ću, naravno, puštati večeras – rekao je Luka koji je, mnogo pre 21 sata, za kada je bilo zakazano veče „YU Rock nostalgije“, počeo dobrim zvukom da privlači Kikinđane.

Jedan od njih, Vanja Piškin, zadovoljan je, kaže, što je ponuđen ovakav program.

– Sviđa mi se, Kikinda nije mali grad, ima dosta mladih koji bi rado došli na ovakve događaje. Volim i ovu muziku, mada smo mi slušali „Šedous“, „Bitlse“, „Enimalse“, tu vrstu muzike.

Dalibor Stojanović je na veče „dobrih, starih stvari“ stigao sa sinom u naručju.

– U pitanju je taj bit koji se mnogo promenio od devedesetih do sad – tvrdi Dalibor. – Te devedesete nikada neće biti zaboravljene, po mnogim stvarima, pa i po muzici.

Dok Dalibor neće zaboraviti poslednju deceniju prošlog veka, jugonostalgičari će uvek u srcu nositi malo stariju muziku svoje mladosti.

– Uvek sam nostalgična kad čujem ovakvu muziku, „Bijelo dugme“, „Plavi orkestar“, Čolu. Setim se odmah i naše Mikinice i Đorđa Marjanovića, koji nikada neće biti zaboravljen – rekla je Anica Spasić.

U ime organizatora „Kikindskog leta“, Turističke organizacije, poziv da isprate i naredne događaje, sve do kraja avgusta, uputila je Tatjana Vuković koja nam je priznala da je njen favorit bila i ostala Viktorija.

Bez obzira na to da li, u sjajnoj atmosferi u dvorištu Kurije, odjekuju zvuci pesama Olivera Mandića, „Fosila“, „Divljih jagoda“, grupe „Leb i sol“, „Zane“ ili nekog drugog izvođača iz vremena kada je kvalitetne muzike bilo na pretek, i uprkos generacijskim razlikama prisutnih i tome što se nekih izvođača nismo setili iz prve, muzika, ritam ili bit koji vraća u mladost doneli su sjajno raspoloženje. Ako postoji terapija muzikom, ovo veče „YU Rock nostalgije“, više je nego lekovito. Program će trajati do jedan sat iza ponoći, još uvek ima vremena za povratak lepih, zaboravljenih, emocija i da nekom, možda, kažete onaj refren iz hita „Novih fosila“.

S. V. O.

Toplana-radovi-1

U drugoj fazi remonta, Javno preduzeće „Toplana“ upravo preduzima radove u Braće Tatić ulici, na trasi između brojeva 8 i 10, što je ukupno 160 metara cevi.

– U Mikronaselju smo, takođe, zamenili 160 metara iza Ritejl parka – kaže direktor „Toplane“, Dušan Marjanović. – Završili smo i rekonstrukciju četiri podstanice, zamenu vitalnih delova, i predstoji nam automatizacija tri podstanice, uz remont kotlarnica u Mikronaselju, u centru, Hajduk Veljkovoj i u ulici Svetozara Miletića, kao i u Banatskom Velikom Selu, uz sitne intervencije na mestima na kojima je uočeno da je to potrebno.

Zahvaljujući redovnom održavanju i obnavljanju toplovoda, i prošla sezona prošla je sa minimalno intervencija, jednom havarijom i nekoliko popravki pojedinačnih priključaka, kaže Marjanović i podseća da se svi radovi finansiraju sopstvenim sredstvima.

Već u septembru će ovo javno preduzeće imati pripremljen plan i program za narednu sezonu.

– Ukoliko uspemo da obezbedimo sredstva, spojićemo potez iza „Univera“ sa delom koji smo radili kod Gimnazije, i završićemo remont u Nemanjinoj od „Etalona“ do Kurije – napominje Marjanović. – U pitanju je magistrala i time bismo završili kompletan „prsten“ jer su prethodno remontovani delovi voda u Vuka Karadžića, Đoke Radaka i u delu Nemanjine ulice.

On dodaje da je, u budućim planovima, povezivanje sa toplovodom zgrade pijace i produžavanje voda u Dositejevoj ulici, prema Nacionalnoj službi za zapošljavanje. U prethodnih četiri, pet godina veći deo remonta je urađen, bilo je mnogo manje problema u grejnim sezonama, što je, kako ocenjuje, rezultat dobrog planiranja i rada ovog javnog preduzeća.

S. V. O.

deca-cer

Pedesetak sugrađana, članovi SUBNOR-a, Udruženja veterana posebnih jedinica policije-PJP, Veterani 72. specijalne brigade kao i najmlađi članovi Odreda izviđača Proka S. Plavi prisustvovali su obeležavanju 110. godišnjice čuvene Cerske bitke upriličenom 18. i 19. avgusta u Tekerišu.

– Delegacija SUBNOR-a Kikinde položila je venac na spomen obeležje posvećeno srpskim junacima koji su zahvaljujući požrtvovanju i dobroj komandi, proterali dobro opremljenu i naoružanu Austrougarsku vojsku. Od Savezničke vojske, Srpska vojska je na Ceru izvojevala prvu pobedu u Velikom ratu- navodi Savo Orelj, predsednik kikindskog SUBNOR-a.

Na sam dan obeležavanja 19.avgusta, mnogobrojna kolona krenula je na marš od 25 kilometara, na relaciji Draginje-Tekeriš.

Odlazak Kikinđana na manifestaciju održanu pod sloganom „Hvala Stepi što se seti“ podržala je Gradska uprava.

U selu Draginje, održan je Hajdučki višeboj, gde su članovi IO „Proka S.Plavi“ osvojili treće mesto, a ekipa SUBNOR-a i PJP ,na čelu sa Duškom Kovačevićem, prvo mesto u kuvanju „Hajdučkog kotlića“.

 

347745-miljan-prljeta
„Kikindsko leto” donosi nam u subotu 24. avgusta još jednu predstavu. Reč je o lakoj komediji „Ljubav na seoski način“ koju će izvesti glumci pozorišta „Slavija“, po tekstu i u režiji Radeta Vukotića.
Radi se o komadu iz takozvanog „bulevarskog“ miljea. U glumačkoj podeli videćemo i mnoga poznata lica sa malih i velikih ekrana, među kojima je i Miljan Prljeta, poznat i kao uspešan TV voditelj, najpre kvizova na RTS-u, a u poslednje vreme i jutarnjeg programa na Blic televiziji.
On se možda i najviše raduje dolasku u Kikindu, jer je za Banat posebno vezan.
-Ja sam generacija koja je ’92. godine izbegla iz Mostara. Sticajem okolnosti i određenih rodbinskih veza koje je moja porodica imala, mi smo 1992. godine došli u selo Ravni Topolovac kod Zrenjanina i tu počinje jedna druga faza mog detinjstva. U početku je sve bilo šokantno. Šokantan je rat sam po sebi, šokantno je bežanje od toga ratnog sukoba i dolazak iz brdovite Hercegovine u plodnu i plemenitu ravnicu Vojvodinu. Na stranu sve okolnosti koje su u tom periodu bile, ta sredina me je dočekala božanstveno- priča glumac.
Printskrin jutjub
– Ja kao dete pamtim tu ravnicu kao nešto što je tako široko kao i srca tih ljudi koji su nas dočekali tamo u Ravnom Topolovcu. Tu sam nastavio i završio peti razred osnovne škole, upoznao neku divnu decu koja su mi mnogo pomogla u tim trenucima, kao i njihove roditelje, nastavnike, kao i sve ljude u Ravnom Topolovcu koji su nam pomagali nesebično. Tako da Topolovac pamtim kao jednu prvu bazu nekog drugog, drugačijeg odrastanja i neke borbe za život u koji sam kasnije ušao. Vojvodina od tog trenutka postaje zaista veliki deo moga srca. Vojvodina, kao i ljudi koji žive u njoj su mi nesebično pružili sebe bez obzira na naciju, veru, religiju, na bilo kakvo političko ili neko drugo opredeljenje. Tako da me i dan danas Vojvodina prati, a pratim i ja Vojvodinu, tu ravnicu i tu širinu koju ona pruža – navodi ovaj rođeni Mostarac, dodajući da ima sreću i zadovoljstvo da u svom radu obuhvata i pozorište i televiziju.
– Školovao sam se za pozorište. Akademija umetnosti u Novom Sadu (eto, opet Vojvodina, od koje ne mogu i ne želim da pobegnem; prim. M.P.) je Akademija koja nas je u to vreme najviše školovala za pozorište. Pozorište pamtim od početka, nadam se da ću ga pamtiti i na kraju svog života kao nešto čemu sam se uvek vraćao i sa najvećom mogućom strašću uživao i doživljavao ga. Dobio sam neke lepe nagrade kao potvrdu za dobro urađen posao, ali najlepša stvar za mene je što imam tu čast da radim i u pozorištu i na televiziji- sumira ovaj glumac.
Inače, u komadu “Ljubav na seoski način” radnja je zasnovana na meštaninu Iliji koji saznaje da ga žena vara sa lokalnim veterinarom. Odlučuje da joj se revanšira i da nađe ljubavnicu, kako bi je napravio ljubomornom. Zaplet se događa kad se u priču uključi i komšinica Brana koja priznaje da je već imala kratku vezu sa Ilijom, ali i sa veterinarom. Kad to dozna Branin muž Miloje, doći će do veleobrta.
Predstava ce igra u subotu u 2o sati u dvorištu Kurije, a ulazak je besplatan.
N. Savić
vinograd-Sasla

Vinogradari i vinari iz čitave Vojvodine srešće se u subotu u Iđošu, u organizaciji Udruženja „Šasla“. Radni sastanak, obilazak vinograda i predavanje neće izostati ni ovoga puta, što je posebno važno u sušnoj godini u kojoj je berba počela dosta ranije, kaže predsednik Upravnog odbora Udruženja vinogradara i vinara „Šasla“, organizatora susreta, Branislav Brojčin.

– Pozvali smo naše članove i predstavnike petnaest udruženja sa kojima sarađujemo. Obići ćemo dva vinograda, u jednom ćemo održati sastanak, sagledati situaciju, razmeniti iskustva kako bismo što uspešnije prevazišli uticaj vremenskih okolnosti na vinograde, i razgovaraćemo o tome šta možemo da preduzmemo u situacijama ovakvih žega i suša – kaže Brojčin.

Na Susrete vinogradara i vinara Vojvodine pozvani su i stručnjaci, profesori sa novosadskog Poljoprivrednog fakulteta, iz kikindske Poljoprivredne stručne službe i Gradske uprave, pa je u planu i da se razgovara o predstojećim konkursima. O procesu i tehnologiji prerade grožđa u ovakvim okolnostima, predavanje će održati tehnolog Goran Adžić, stručni saradnik „Šasle“.

– Kako je berba već u toku, mnogi već i prerađuju grožđe, nadam se da će moći da se odazovu svi naši prijatelji i saradnici iz drugih udruženja – dodaje Brojčin.

On napominje da, iako postoje procene da je rod podbacio, prinosi neće biti značajno manji. Takođe, ove godine procenat šećera je veći, ali će se, kako ocenjuje, kvalitet vina održati.

Udruženje vinogradara i vinara „Šasla“ u Iđošu postoji 24 godine i isto toliko organizuje susrete na vojvođanskom nivou. Svakog februara, takođe, organizatori su već tradicionalnih i izuzetno posećenih „Dana vina“.

S. V. O.

Don`t copy text!