Day: July 23, 2024

psi-1-obr

Ako ste se odlučili da postanete vlasnik kućnog ljubimca, razmotrite mogućnost udomljavanja napuštenih pasa koji se nalaze u Prihvatilištu za pse na adresi Topolski put broj 10, preporučuju iz Javnog preduzeća „Kikinda“.

Udomljavanjem pasa iz Prihvatilišta dobijate sterilisanog, vakcinisanog i čipovanog psa i tako štedite na svim ovim neophodnim troškovima.

Na sajtu JP “Kikinda”, u delu „Psi za udomljavanje“, možete da pronađete fotografije i informacije o psima koji čekaju svoj novi dom.

Posetite nas, svakako, u našem objektu Prihvatilišta i odaberite svog novog najboljeg prijatelja, jer svaki od ovih ljubimaca zaslužuje topao dom i neizmernu ljubav koju će Vam sigurno uzvratiti.

Čast je i privilegija biti odgovoran vlasnik kućnog ljubimca, jer je radost koju nam oni donose nemerljiva, navode u JP „Kikinda“.

saobracajka-suvacarska

Muškarac (78) smrtno je stradao u Suvačarskoj ulici 42 oko 10 sati i 35 minuta. Stariji sugrađanin vozio je bicikl kada ga je zakačio bager koji je vozio Kikinđanin (28). Bager je firme „Eko gradnja“, gde je mladić i zaposlen, a nemio događaj dogodio se nedaleko od gradilišta na kom je angažovana pomenuta firma.

Uviđaj su obavili Osnovno javno tužilaštvo i Saobraćajna policija. Kako saznajemo u Policijskoj upravi shodno utvrđenim okolnostima preduzeće se odgovarajuće mere i radnje protiv vozača.

ofk-kikinda

Protekle su dve sedmice priprema na Gradskom stadionu, a novi šef struke OFK Kikinde Zdravko Trivković, isprobao je i dve postave u prvoj proveri u kojoj je srpskoligaš, rezultatom 4:0, lagano savladao Mladost iz Turije, člana vojvođanskog „Severa”.
– Momci su uvideli kako ćemo raditi i funkcionisati, ali upoznavali smo se i međusobno, gledajući ljudske kvalitete. Imali smo određeni broj igrača na probi, promenili smo dosta fudbalera u rosteru i to zahteva vreme da bi se sve ukomponovalo. Preduslov koji je prvi i najbitniji, ispunjen je. Svi igrači radni su i imaju ambiciju da se bore za nove uspehe – kaže Trivković.
Šef struke osvrće se i na premijerni test.
– Delimično sam zadovoljan igrom u pojedinim trenutcima, ali moramo dosta toga što pre ispraviti da bi se igralo kako želim i u skladu s onim što na treninzima uvežbavamo. Proces stvaranja igre zahteva vreme, ali igrači koji nisu u mogućnosti da sve to isprate, neće biti s nama, jer nemamo vremena za gubljenje na periferne stvari. Već posle prve utakmice moglo se videti ko koliko može, a naravno moguće su određene korekcije. Najbitnije je da radimo vredno i da sve nedostatke ispravimo do prvog kola, koje nam je u ovom trenutku najvažnije – jasan je Trivković.
D. P.

arhiv 2

Kopije dokumenata razmenjenih između Kraljevine Srbije i Austrougarske monarhije posle Sarajevskog atentata, pre početka Prvog svetskog rata, izložene su, od utorka, u Istorijskom arhivu. Povodom 110 godina od početka Velikog rata Arhiv se pridružuje akciji Ministarstva kulture i Državnog arhiva Srbije u kojem su, do 28. jula, izložena originalna dokumenta.

U tri vitrine postavljeni su: Ultimatum Austrougarske Srbiji i odgovor Kraljevske vlade, oba na desetak stranica, pisana na francuskom jeziku koji se tada koristio u međunarodnoj diplomatiji, i telegram, sa prevodom, kojim je Austrougarska objavila rat Srbiji 28. jula 1914. godine.

– Trzavice sa počele još 1912. godine, kada je Srbija pobedila u Balkanskim ratovima i od tada se očekivalo da će doći do okršaja između dve države, ali ne i da će se pokrenuti lanac događaja i savezništava između Antante i Centralnih sila, što će biti ključ otpočinjanja Prvog svetskog rata – kaže direktor Istorijskog arhiva, Srđan Sivčev. – Tenzije su trajale gotovo dve godine i samo se čekao povod za rat koji se i desio kada je, na Vidovdan 1914, Gavrilo Princip izvršio atentat na austrougarskog prestolonaslednika Franca Ferdinanda i na njegovu suprugu, vojvotkinju Sofiju Čotek. Mesec dana je trajala diplomatska borba Srbije da se očuva mir, da se ne ulazi u rat sa Austrougarskom, ali je Ultimatum bio previše ponižavajući za Srbiju i stavljalo je u kolonijalni položaj. Sve tačke su bile pozitivne osim jedne – učešće austrougarskih policijskih snaga u istrazi na teritoriji Kraljevine Srbije, što je bilo nedopustivo za jednu nezavisnu državu. Austrougarska nije prihvatila odgovor na Ultimatum i krvavi sukob je započeo. Očekivalo se da će to biti kratkotrajna akcija, da će Srbija brzo biti slomljena, ali su pokrenuti lanci savezništava i taj krvavi sukob je trajao četiri godine.

Na predlog Arhiva Srbije, Unesko je, 2015. godine Telegram objave rata Austrougarske Srbiji upisao u Međunarodni registar “Sećanje sveta”.

U holu Istorijskog arhiva dokumenta su dostupna do 28. jula, do datuma izbijanja Prvog svetskog rata.

S. V. O.

lubenice-molnar-hram-(4)

Lubenice i dinje, usled tropskih temperatura koje su zahvatile našu zemlju, stigle su skoro mesec dana ranije. Tako je berba domaćeg bostana uranila i umesto da je u jeku privodi se kraju. Na teritoriji grada malo je proizvođača koji uzgajaju lubenice i dinje, a jedan od njih je Robert Molnar.

-Naše poljoprivredno gazdinstvo ima dugu tradiciju. Ranije smo uzgajali lubenice za naše potrebe. Imali smo staru sortu, svi smo ih zvali crne lubenice i svako ko je imao parče zemlje uzgajao je te lubenice.  Stare sorte nema, pa smo i mi kao i mnogi prešli na hibride koji mogu da se kupe – kaže Molnar.

Lubenice i dinje uzgaja na pola jutra. Uzgoj je zahtevan i potreban je svakodnevni rad i nega, a rod najviše zavisi od ćudljivih vremenskih uslova.

-Vreme nije pogodovalo uzgoju. Suša je učinila svoje. Kod lubenice je specifično da čim loza padne i ona se vidi nazire se kraj zrenja i proizvodnje. Da bi rod bio dobar treba joj navodnjavanje, prihrana, nega. Težak je to posao i nimalo jednostavan. Lubenice su sada 40 i 50 dinara za kilogram i predviđam da će do kraja meseca poskupeti jer ih neće biti. Sve će izgoreti. Kada dobije na površini žutu fleku, ožegotinu, to je kraj – pojašnjava naš sagovornik.

Gazdinstvo Molnar uspelo je da sačuva pojedine stare sorte dinje.

-Kakav rod ćemo imati od dinja ostaje da se vidi kada se podvuče crta. Imali smo probleme sa glodarima, miševi su poharali njivu, a prošle godine uništili su polovinu roda –  otkrio nam je Robert Molnar.

Kako naš sugrađanin ističe i pored dobrog zasada, pune agrotehnike i zalivnih sistema, potrebna je i malo sreće prilikom uzgoja i tada uspeh ne može da izostane.

A.Đ.

Prijem Pedagoska 2

U Visokoj školi za obrazovanje vaspitača (VŠSSOV), za upis na osnovne studije u septembarskom roku ostalo je 35 slobodnih mesta na smeru „strukovni vaspitač dece predškolskog uzrasta“, od kojih čak 20 na budžetu. U prvom, junskom roku, primljeno je 36 brucoša – 31 na budžetu i petoro samofinansirajućih koji su u tom statusu jer su već jednom bili upisani na budžetsko školovanje.

Studenti koji nastavljaju školovanje na master studijama, u junu su popunili 30 od ukupno 50 slobodnih mesta na prvoj godini. Samo prvo dvoje na rang listi imaće plaćeno školovanje u sledećoj nastavnoj godini.

U ovoj visokoškolskoj ustanovi počelo je i prijavljivanje za doškolovanje – upis na treću godinu osnovnih studija kandidata koji imaju završenu Višu školu za obrazovanje vaspitača (smer – vaspitač u predškolskim ustanovama). Oni se, bez prijemnog ispita, upisuju do 1. oktobra, a za ovo dodatno obrazovanje nisu predviđena mesta na budžetu.

– Zainteresovanost je na nivou prošle godine, možda malo manja – kaže direktorica VŠSSOV, dr Angela Mesaroš Živkov. – Očekujemo da će sva mesta biti popunjena u septembarskom upisnom roku.

Prijavljivanje za upis na prvu godinu osnovnih studija je 2, 3. i 4. septembra, a na prvu godinu master studija – od 20. avgusta do 30. septembra.

Samofinansirajući studenti na osnovnim studijama i oni na doškolovanju godinu plaćaju 54 hiljade, a master studije godišnje koštaju 75 hiljada dinara i Škola odobrava plaćanje u deset mesečnih rata.

Za 2024/2025. godinu nije predviđen upis na smeru strukovni vaspitač za tradicionalne igre.

– Istekla nam je sedmogodišnja akreditacija i doneli smo odluku da ne započinjemo ponovo taj proces jer nemamo doktora nauka iz oblasti etnomuzikologije i etnokoreologije. Uz to, već duže vreme opada broj zainteresovanih – ukazuje direktorica. – Međutim, nismo odustali od to smera. Kada se ponovo steknu uslovi, uz reorganizaciju studijskog programa, ući ćemo u novu akreditaciju.

Od oko 300 studenata Visoke škole, na smeru za tradicionalne igre ih ima samo desetak. Ovaj studijski program postoji od 2008. godine, kada je prvu godinu upisivalo i po 35 studenata. VŠSSOV jedina u državi i imala ovaj smer na kojem je visoko obrazovanje steklo stotine koreografa iz Srbije i čitavog regiona.

S. V. O.