фебруар 3, 2026

Dan: 31. maj 2024.

Veselin Mandarin (23) predstavio je u Kulturnom centru svoju drugu zbirku poezije pod nazivom „Nisam ti rekao“. U knjizi  su se našle pesme koje je napisao kada je imao 15 godina.

-Najviše je  pesama sa ljubavnom tematikom, ali ima i rodoljubivih, duhovnih, ali i poezije koja kroz svaki stih mogu da dotaknu čitaoca. Strpljivo sam čekao momenat da ih objavim i moje pesme koje sam pisao kao našle su put do publike – kaže Mandarin.

Veselin pesme piše od svoje dvanaeste godine, te ne čudi što je drugu knjigu objavio vrlo brzo nakon prve.

-Kada čitam rime koje sam sastavljao pre osam godina spoznajem da sam prerano sazreo, a ti stihovi poručuju meni i svima ostalima da nikada ne treba odustajati od svojih snova i težnji. Najvažnije je prepoznati za šta smo predodređeni i negovati to. Ukoliko svako veruje u sebe, kad tad će i okolina prepoznati te vrednosti – dodaje mladi pesnik koji živi i radi u Iđošu.

Inspiracije mu ne manjka i već priprema dve nove knjige.

-U planu je da izdam još jednu zbirku poezije za koju se nadam da će biti izdata do kraja sledeće godine. Uporedo pišem porodični roman u kom svaki mladi čovek može da se pronađe – otkrio je Veselin Mandarin.

I prvu i drugu zbirku pesama izdao je „Banatski kulturni centar“ iz Novog Miloševa, a podršku je dobio i od lokalne samouprave. Članice Gradskog veća Melita Gombar i Valentina Mickovski prisustvovale su književnoj večeri.

-Naš prioritet je da pomognemo mladim i talentovanim sugrađanima, a Veselin je jedan od njih. Jedan je od ambasadora i promotera našeg grada. Od kada se vratio u Iđoš pomaže da se obogati kulturni život u ovom mesti – napomenula je Valentina Mickovski.

Mandarin je član Kluba književnika „Duško Trifunović“ i cilj mu je da promoviše književnost i pisanu reč. Prva knjiga pod nazivom „Večnost je kriva“ prevedena je i na nemački jezik, a nakon što ispromoviše novu zbirku u Srbiji planira da je predstavi publici u Nemačkoj. Nada se da će i ova zbirka biti dostupna Nemcima na njihovom jeziku.

A.Đ.

dan-polja-strnine-(6)

Rod pšenice biće umanjen, a žetva ozimih kultura će biti završena u vreme kada je ranijih godina počinjala, zaključak je tradicionalnog Dana polja ozimih strnina u organizaciji Poljoprivredne stručne službe „Kikinda“. Na oglednom polju poljoprivrednici, stručnjaci, predstavnici semenarskih kuća imali su priliku da vide kako je vremenske (ne) prilike podnela 61 sorta pšenice, od kojih je trećina nova, 14 sorti ječma, četiri sorte tritikalea. Ove godine na oglednom polju uočljiva je jasna razlika koje sorte dobro podnose sušu i nestabilne klimatske uslove.

Iako će prinosi varirati od njive do njive, zaključak je da će za 30 odsto biti niži u odnosu na prošlu godinu. Tako se očekuje da će ječma biti maksimalno do šest tona po hektaru, jer on bolje reaguje na sušu, dok će pšenice biti u proseku tri do četiri tone po hektaru.

-Žetva ječma je počela, a za desetak dana očekuje se da započne ozbiljnije košenje pšenice. Do tada će se žito žnjeti sporadično na parcelama koje su na peskovitom tlu i lošijeg kvaliteta – precizira Zoran Simić, savetodavac PSS.

Pored umanjenog roda, poljoprivrednici se, i ove godine, žale na cenu koja je trenutno od 22 do 23 dinara za kilogram žita ovogodišnjeg roda.

-Još uvek nisam počeo sa žetvom. Očekujem da će prvi otkosi pasti za desetak dana. Pod pšenicom imamo oko 70 jutara i ono što joj je obeležje je da je suva. Kiša je stigla, ali kasno i zrno se nije nalilo. Ne očekujem da prinos bude više od tri tone po jutru, a prošle godine bio je od četiri do pet tona. Cena, o kojoj se trenutno govori je niska. Zbog nižeg prinosa mi smo u gubitku – naveo je poljoprivrednik Kikinde Ivan Jović.

Milan Bogojević iz Novih Kozaraca dodaje da je kiša koja je pala poboljšala stanje na njegovoj parceli.

-I pored toga prinos će biti desetkovan i verovatno će prinos biti do tri po jutru. Cenu još uvek ne znamo, predviđa se da će biti do 23 dinara, a po mojoj proceni minimalna cena koja bi morala biti je 25, 26 dinara za kilogram. Ona bi koliko-toliko pokrila gubitke odnosno ulaganja – saznajemo od Bogojevića.

Lokalna samouprava i ove godine pomaže lokalne poljoprivrednike i ove godine obezbeđeno je 15, 2 miliona dinara za subvencije, rekao je član Gradskog veća Ljuban Sredić koji je prisustvovao ovoj manifestaciji.

-Imamo 18 mera i kod pojedinih su predviđena sredstva skoro utrošena. To pokazuje da je našim poljoprivrednicima značajna podrška grada i novac koji se izdvaja za unapređenje proizvodnje. Cilj je da pomognemo mala i srednja gazdinstva koja će kupiti deo opreme, mehanizacije,plastenike, postaviti sistem za navodnjavanje, osigurati useve i slično. Svake godine sve je više zainteresovanih za konkurs, a mere koje sufinansiramo, donosimo u dogovoru sa proizvođačima – napomenuo je Sredić.

Direktor PSS Mladen Đuran podsetio je da je kikindska jedna od retkih poljoprivrednih službi koji već više od dve decenije u kontinuitetu organizuje Dan polja. Godina je specifična sa toplotnim „udarima“ tokom proleća, tako da će ostati upamćena po tome da su prvi otkosi pali već u maju i da će biti završena u vreme kada je, ranijih godina počinjala  zaključio je Đuran.

U kikindskom ataru pod pšenicom je oko 16.000 hektara, ječma ima na oko 2.000, dok je uljana repica zastupljena na oko 3.000 hektara, na uštrb hlebnog zrna koje je ranijih godine bilo zasnovano na većim površinama.

A.Đ.

 

 

 

 

Savez samostalnih sindikata Srbije (SSSS) organizovalo je, u prostorijama Veća u Kikindi, radionicu o bezbednosti i zdravlju na radu. Učesnici su obučavani o tome kako da, radi primene odredaba novog Zakona o bezbednosti i zdravlju na radu, formiraju Odbore za bezbednosti i zdravlje na radu u svojim preduzećima

Odluka o formiranju Odbora u preduzećima, ustanovama i organizacijama koje ih još uvek nemaju, doneta je u ovom sindikatu početkom godine, kaže Duško Vuković, potpredsednik SSSS.

– Analize pokazuju da su, tamo gde postoje odbori, radna mesta bezbednija, da se događa manje povreda, posebno onih sa smrtnim ishodom. Samo zajedničkim učešćem, podizanjem svesti, informisanjem i komunikacijom između poslodavaca i Sindikata, odnosno zaposlenih, možemo unaprediti ovu oblast. Moramo obezbediti sve mere sadržane u Zakonu o bezbednosti i zdravlju na radu – od formiranja odbora do primene procedura za bezbedan i zdrav rad, i uključivanja u donošenje akata, korišćenja sredstava zaštite i slanja zaposlenih na rekreativni odmor – objašnjava Vuković.

Seminaru u Kikindi prisustvovalo je 25 predsednika sindikalnih organizacija, predstavnika postojećih odbora, poslodavaca i pravnih službi kojima je, takođe, predočeno, da će imati podršku SSSS u osnivanju odbora i saradnji sa poslodavcima.

Potrebu za osnivanjem ovih novi tela potkrepljuje poražavajući podatak da svake godine u Srbiji na radnom mestu pogine više od 50 radnika, što, takođe, govori o nedovoljnoj svesti i nedovoljnom angažovanju, ukazao je Vuković.

– Mi imamo poslodavce koji su društveno neodgovorni i ne dozvoljavaju formiranje odbora, i na ovoj obuci upoznali smo sindikalce sa zakonskim prerogativima koji im to omogućavaju – dodao je.

Vuković priznaje da samo manjina poslodavaca pristaje da osigura zaposlene, što dovodi do toga da se nadoknade u slučajevima povređivanja na radu ostvaruju tek posle dugotrajnih parnica, između ostalog i zato što ne postoji namenski fond.

– Ovo je veliki propust i radnici često nisu osigurani. Mi nemamo poseban zakon o nadoknadi štete u slučaju povrede na radu i profesionalnih oboljenja. Uz to, problem je i što imamo samo dve stotine inspektora rada na više od 400 hiljada radnika, ali novi odbori mogu da pomognu, da ukažu poslodavcima na opasnosti i štetnosti. Radnici i sindikati, naravno, imaju i pravo da nezakonistosti prijavljuju inspekciji.

Važna odredba novog zakona u vezi sa odborima za bezbednosti i zdravlje na radu u preduzećima jeste i da u njima radnici imaju pravo na jednog člana više u odnosu na broj predstavnika poslodavca.

Kako bi se sindikalci i poslodavci koji su za to zainteresovani, što bolje informisali o ovim novinama, Sindikat je priredio i priručnik sa detaljnim instrukcijama za formiranje odbora i pravilima kojima se obezbeđuju bezbednost i zdravlje na radu.

S. V. O.

setnja-multipla-(8)

Povodom Svetskog dana posvećenog obolelima i borbi protiv multiple skleroze na Starom jezeru organizovana je šetnja pod nazivom „Svaki korak je pobeda“.  Članovi udruženja Multiple skleroze Kikinda, korisnici Centra za pružanje socijalne zaštite, predstavnici udruženja invalida, građani, rodbina i srednjoškolci podržali su akciju koja je organizovana treći put.

-Šetnja je simbolična i šetamo za one koji to ne mogu. Za sve nas koji bolujemo od multiple skleroze svaki korak je pobeda jer ima dana kada ne možemo da napravimo ni jedan korak. Udruženje ima 53 člana, ali se taj broj, na žalost, konstantno menja s obzirom na to da nam vrlo često dolaze novi članovi. Okupljanja nam puno znače, a naše udruženje jedno je od najaktivnijih na teritoriji grada. Na nama je da se izborimo da budemo vidljivi svakom članu društva  – istakla je Brankica Miškov, predsednica udruženja.

Skupu je prisustvovala i predsednica Društva multiple skleroze Vojvodine Zorana Budak.

-Tu sam da podržim ovu manifestaciju i čast mi je zadovoljstvo što sam deo nje. Svake godine ova akcija je sve kvalitetnija, zahvaljujući predstavnicima kikindskog udruženja. U našem sastavu ono je najmlađe, ali najbolje radi. Pomažu ne samo obolelima od multiple skleroze nego i svim ostalim invalidima – navela je Zorana Budak.

Ovom prilikom simbolično su pušteni narandžasti baloni u znak podrške obolelima.

Multipla skleroza je hronična neurološka autoimuna bolest koja se dva puta češće javlja kod žena nego kod muškaraca. Broj obolelih u Srbiji je u porastu, i trenutno oko 9.000 pacijenata živi sa multipla sklerozom. Najčešće se javlja između 20-te i 40-te godine života. Praktično se javljaju smetnje vida, slabost ekstremiteta, hoda, gutanja. Čest pratilac multiple skleroze je depresija,tremor, spazam, nevoljni pokreti te treba imati stalnu empatiju za potrebe i patnje ovih ljudi. Ono što je važno jeste da više od polovine bolesnika sa ovom dijagnozom dobija dobru i efikasnu terapiju.

A.Đ.

Dan-bez-duvanskog-dima-(6)

Na dan kada se u čitavom svetu posebno i još jednom skreće pažnja na nezdrave navike pre svega mladih, poslednjih godina priča se i o novim proizvodima koji se nude mladima kao manje štetni. Industrija elektronskih cigareta je ogromna u čitavom svetu, a i mladi u Srbiji, i to veoma rano, počinju da ih koriste.

Slogan Svetskog dana bez duvanskog dima na nacionalnom nivou je „Zaštitimo mlade od duvanskog dima“, dok Svetska zdravstvena organizacija šalje poruku „Zakorači, podigni glas i zaštiti mlade od nikotina“.

– Poruka je da treba zaštititi mlade prvenstveno od nikotina i od onog što se naziva „little tobacco“. Industrija duvana na perfidan način dolazi do naših mladih, stvarajući od njih nikotinske zavisnike proizvodnjom vrlo popularnih elektronskih cigareta, „vejpova“ koji sadrže nikotin. Na svetskom nivou razvijeno je 16 hiljada aroma, a ovaj proizvod se reklamira kao bezbedan i zdrav, što nije tačno jer postoji visoka doza nikotina koji stvara fizičku i psihičku zavisnost – rekao je dr Branislav Hačko, načelnik Službe za promociju zdravlja Zavoda za javno zdravlje u Kikindi.

On je ukazao da je studija Instituta za javno zdravlje „Batut“ iz 2022. godine  pokazala da je svaki deseti đak u osmom razredu probao „vejp“, visok procenat zabeležen je i među petacima, što je, kako je rekao, regrutovanje budućih pušača.  Takođe, procenjuje se da 37 miliona mladih uzrasta od 13 do 15 godina u svetu koristi duvan.

Na kikindskom trgu danas se odvijaju tradicionalne akcije „Jabuka za cigaretu“ – mada se čini da nikada nije bilo manje prolaznika pušača, pa su jabuke dobijali svi, i merenje pritiska i šećera u krvi, koje sprovode volonteri Crvenog krsta, zaposleni u Domu zdravlja i Zavod za javno zdravlje u saradnji sa Turističkom organizacijom Grada.

Štandovi kod fontane biće postavljeni do podneva.

U nedelju, 2. juna, u 89 gradova i opština u Srbiji biće održani lokalni izbori. Kako saznajemo u Gradskoj izbornoj komisiji, na dan 27.maja, na teritoriji Grada Kikinde ukupno je 46.880 upisanih birača.

-U odnosu na prethodne lokalne izbore, koji su održani 21. juna, kada je bilo upisano 48.911, imamo manje 2.031 upisanog birača. Odlukom o određivanju biračkih mesta za glasanje na izborima raspisanim za odbornike Skupštine grada Kikinde, u gradu i devet sela, imamo 60 biračkih mesta. Od tog broja 35 je u gradu, a 25 na selima – istakao je predsednik Gradske izborne komisije Petar Žigić.

Naš sagovornik podseća da Zakon dozvoljava mogućnost da birač glasa van biračkog mesta usled teške bolesti, starosti ili invaliditeta. Shodno navedenom, glasanje van biračkog mesta nije dozvoljeno licima koja zbog prirode posla, koji obavljaju, nisu u mogućnosti da u vreme dok je biračko mesto otvoreno obave glasanje. Zakonom je propisano, da birač koji nije u mogućnosti da glasa na biračkom mestu, a želi da obavi svoju građansku dužnost, može da obavesti izbornu komisiju najranije 72 časa pre dana glasanja, a najkasnije do 11 časova na dan glasanja, odnosno birački odbor na dan glasanja, kako bi komisija izašla na teren. Broj telefona  za ovu namenu je 064/868-83-67.

Pozivi za glasanje su poslati svima i već su stigli na adrese. Ko nije dobio poziv, a upisan je u birački spisak na biračko meto može da dođe sa važećim ličnom kartom ili pasošem.

Gradska izborna komisija izdala je ovlašćenje stranim posmatračima, kojim se ovlašćuju posmatrači Kancelarije za demokratske institucije i ljudska prava Organizacije za evropsku bezbednost i saradnju (OSCE/ODIHR) Election Observation Mission to Serbia, da  prate rad organa za sprovođenje izbora za odbornike Skupštine grada Kikinde.

A.Đ.

 

cigarette-gcde12b937_1920

U organizaciji Zavoda za javno zdravlje, Doma zdravlja i Crvenog krsta, i uz podršku Grada, sutra (petak, 31. maj) će, na Gradskom trgu, od 10 do 12 sati, biti obeležen Svetski dan bez duvanskog dima. Slogan ovogodišnje akcije je „Donesi odluku, ostavi duvan“, a tema Svetskog dana bez duvana je „Zaštitimo decu od uticaja duvanske industrije“.

Ovogodišnja kampanja sprovodi se radi informisanja javnosti o opasnostima upotrebe duvana, kao i o poslovnim praksama duvanskih kompanija usmerenim na mlade, s obzirom na to da se procenjuje da 37 miliona mladih uzrasta od 13 do 15 godina u svetu koristi duvan.

Takođe, kampanja je usmerena na aktivnosti koje treba preduzeti kako bi ljudi širom sveta mogli da ostvare svoje pravo na zdravlje i zdrav život i da bi se zaštite buduće generacije.

Don`t copy text!