јануар 31, 2026

Dan: 29. maj 2024.

image-2024-05-30-110237549
Završna konvencija Srpske napredne stranke, pred lokalne izbore u nedelju, 2. juna, napunila je Sportski centar “Slana bara”, a domaćin događaja je premijer Srbije i predsednik SNS Miloš Vučević.

Posvećen je viziji Aleksandra Vučića i SNS kako Novi Sad i čitava Srbija treba da izgledaju u budućnosti.

Na ovoj konvenciji Miloš Vučević i SNS ukazaće posebnu zahvalnost pojedincima bez kojih ovaj napredak Grada i kvalitetnijeg života ne bi bio moguć, kao i za sve što treba da se realizuje. Među njima su univerzitetski profesori, novosadski studenti i omladina, zdravstveni radnici, sportisti i svi drugi profesionalci koji su dali nesebičan doprinos kako bi Novi Sad postao ono što je danas.

Premijer Srbije Miloš Vučević u svojim javnim obraćanjima neretko podseća da nalik porodici grad i država treba da imaju svoje domaćine. Upravo iz tog razloga, današnja konvencija se razlikuje od svih pređašnjih političkih događaja ovog tipa.

Govornica i tradicionalno obraćanje stranačkih lidera, ustupili su mesto domaćinskoj atmosferi i prijateljskim razgovorima Novosađana koji dele viziju Srpske napredne stranke.

NS Uživo

selakovic-(14)

Ministar kulture Nikola Selaković u okviru posete Kikindi potpisao je ugovore o konkursnom finansiranju sa Narodnim muzejem i Centrom za likovnu i primenjenu umetnost „Tera“, a obišao je i Kulturni centar za koji je pomenuto ministarstvo izdvojilo sredstva za radove. Zajedno sa gradonačelnikom Nikolom Lukačem, članicom Gradskog veća Valentinom Mickovski, načelnikom Severnobanatskog upravnog okruga Miroslavom Dučićem i direktorima Lidijom Milašinović, Aleksandrom Lipovanovim i Markom Markovljevim, ministar Selaković je razgovarao o budućoj saradnji.

 

Prikaži ovu objavu u aplikaciji Instagram

 

Objava koju deli Kikindski portal (@portalkikindski)

-Ugovori su vredni 7,3 miliona dinara, ali to nije sve što ćemo u ovoj godini finansirati u Kikindi. Narodnom muzeju odobreno je ukupno šest, a „Teri“ 4,5 miliona dinara. Od 2021. do 2024. za Kikindu je, iz svih konkursnih linija, obezbeđen 81 milion dinara za 67 projekata i ta podrška biće nastavljena i u budućnosti. Preko konkursa „Gradovi u fokusu“ vaš grad je, naročito projektima Kulturnog centra, bio stalni i lojalni partner našem ministarstvu. U istom periodu kroz samostalne i zajedničke projekte sa ministarstvom Kikinda je izdvojila još 107 miliona dinara. Kada se sve sabere to je blizu 200 miliona dinara koji su utrošeni za kulturu – istakao je ministar Nikola Selaković.

Titula Nacionalne prestonice kulture, za koju se grad opravdano nada da će je poneti 2027. godine, donosi mnogobrojne pogodnosti našoj sredini. Pitali smo ministra zašto je za Srbiju važno da Kikinda to i postane.

-Bilo bi važno jer će omogućiti da se Srbija upozna sa bogatom kulturno-istorijskom baštinom ovog kraja naše države. Oživelo bi puno toga u gradu, a Kikinda bi u svoj svojoj punoći pokazala čitavoj zemlji šta nudi. Naročito je značajno za mesta koja se nalaze na granici jer tada mogu da privuku mnogo više ljudi. Ako Kikinda  postane prestonica kulture 2027. to će biti obostrano korisno jer se tada održava specijalizovana Svetska izložba „Ekspo“ i državu će posetiti oko tri miliona ljudi od kojih će veliki broj poželeti da dođe u Kikindu koja će bogatim običajima prikazati ono najbolje što ima – odgovorio je Selaković.

Gradonačelnik Nikola Lukač izrazio je zadovoljstvo posetom ministra Selakovića i zahvalio se na pomoći.

-Sve što smo uradili daje nam kredibilitet da konkurišemo amo i postanemo Nacionalna prestonica kulture 2027. Podrška koju imamo od Ministarstva kulture je značajna i siguran sam da će je sve institucije iskoristiti na pravi način i pomoći da kapacitete grada podignemo na viši nivo – naveo je Lukač.

Ministru Selakoviću uručen je logo projekta „Jaki“ koji jača kulturne kapacitete grada i tom prilikom napomenuo je pomoć koju je pružila sada predsednica Pokrajinske vlade, doskorašnja ministarka kulture Maja Gojković, ali i zalaganje narodnog poslanika Milenka Jovanova koji se trude da uvek i na svakom mestu na najbolji način promovišu Kikindu.

Narodni muzej sredstvima Ministarstva kulture realizovaće pet, a „Tera“ četiri projekta .

A.Đ.

KC-veterani-(4)

Udruženje „Veterani 72. specijalne brigade“ danas su, u dvorištu Kulturnog centra, realizovali projekat „Veterani za male heroje“. Aktivnosti se sprovode kako bi se đaci upoznali sa mladim herojima naše istorije i, na taj način, probudila patriotska osećanja kod mlade populacije.

Predsednik Gradskog parlamenta, Mladen Bogdan koji je prisustvovao događaju, istakao je da će Grad uvek podržati programe kojima se jača patriotizam mladih.

– Kikindska sekcija ovog udruženja prepoznata je da izuzetno dobro radi i zato je naš grad jedan od deset koji u kojima se održavaju tribine kako bi se mladi upoznali sa tim kako se treba ponašati u vanrednim situacijama. Mi smo na putu mira i stabilnosti i ne želimo rat, naš grad je grad mira, prosperiteta i razvoja, ali treba i da znamo kako da delujemo kada treba pomoći svakom našem sugrađaninu, svakoj osobi koja se nađe u stanju neke nepogode ili potrebe i da se, na taj način, spasavajući jedni druge, svoj grad, svoje mesto, kuće i porodice, stavimo u službu svog grada i svoje države, u prvim linijama odbrane – rekao je Bogdan.

Tribina i pokazne vežbe odvijaju se pod pokroviteljstvom Ministarstva za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja. Školska omladina nema dovoljno znanja o ovoj važnoj temi, istakao je predsednik udruženja „Veterani 72. specijalne brigade“, potpukovnik u penziji Srđan Hadžić.

– Đaci su veoma zainteresovani i postavljaju mnogo pitanja, žele da znaju više o herojima iz naše prošlosti, o našoj istoriji, i da steknu nova znanja o postupcima u raznim situacijama. Predstavljamo im sve male heroje iz prethodnih ratova, zaključno sa najnovijim ratom koji se desio na našim prostorima. Takođe, uz pomoć izviđača, ronilaca i Crvenog krsta, decu usmeravamo na to kako da reaguju u različitim situacijama – rekao je Hadžić.

Kikinda je, posle Zrenjanina, drugi grad u kojem se realizuje ovaj projekat. Sa đacima iz škola koje su se odazvale pozivu: Ekonomsko-trgovinske, Tehničke, i osnovnih škola “Đura Jakšić”, “Jovan Popović” i “Žarko Zrenjanin”, razgovarali su i predstavili im svoje aktivnosti članovi Crvenog krsta,  Izviđačkog odreda „Proka S. Plavi“ i Ronilačkog kluba „Orka“. Kroz predavanja i demonstracije učenici su se upoznali sa postupcima u vanrednim situacijama u kojima mogu da se nađu (požar, zemljotres, poplava), i sa pružanjem prve pomoći u slučaju ekoloških katastrofa, terorističkog napada, saobraćajne nesreće i slično.

Iz Udruženja, nosioca projekta, najavljuju novu aktivnost – tribine za školarce pod nazivom „Vojnička kapa na glavi svakog đaka“, radi podrške ponovnom uvođenju vojnog roka.

S. V. O.

LUKAC-DEPONIJAa

U Iđošu je u toku čišćenje divlje deponije, a u Banatskom Velikom Selu ovaj posao je završen. Za pomenute radove izdvojeno je više od sedam miliona dinara od čega je Ministarstvo zaštite životne sredine opredelilo četiri, a grad više od tri miliona dinara. Kako posao napreduje na licu mesta uverili su se gradonačelnik Nikola Lukač, član Gradskog veća Nebojša Jovanov, direktor JP „Kikinda“ Čedo Gvero, sekretarka Sekretarijata za zaštitu životne sredine, poljoprivredu i ruralni razvoj Miroslava Narančić i predstavnici Saveta MZ Iđoš i Banatsko Veliko Selo.

 

-Krajem prošle godine očišćene su divlje deponije u Sajanu, Ruskom Selu i Novim Kozarcima. Godinama unazad lokalna samouprava i nadležni pokrajinski i republički organi obezbeđuju sredstva za uređenje deponija i pristupnih puteva ka njima, što je jedan od segmenata upravljanja otpadom. Čitavu deceniju radimo na edukaciji najmlađih i već sada imamo rezultate o odlaganju otpada kod dece, ali i najstarijih sugrađana. Trudimo se da kod svih uzrasta iskorenimo loše navike, da komunalni otpad ne završi na divljim deponijama i da ih bude što manje – rekla je Miroslava Narančić.

Goran Stančul, član Saveta MZ Iđoš dodao je da su problem deponije apostrofirali meštani.

 

-Na deponiji je odlagan komunalni otpad, šut, ali i svo drugo smeće. Pozvao bih Iđošane da vode računa, kako ne bi opet došli u situaciju da se značajan novac izdvaja za uklanjanje deponije, nego bi mogli da ga utrošimo za investicije u selu – kazao je Stančul

Predsednica Saveta MZ Banatsko Veliko Selo Mira Pećanac uputila je isti apel .

-Svi znamo koliko je novca potrebno da se deponija očisti i na nama je da budemo savesni. Do deponije se stiže putem kroz ekonomiju „Delta agrara“ koji je takođe bio zatrpan smećem. Molim moje meštane da to ne rade jer postoji mogućnost da se zbog takvog ponašanja zabrani prolaz do deponije koja će na jesen dobrim delom biti pošumljena – precizirala je Mira Pećanac.

Posao uklanjanja deponija poveren je JP „Kikinda“, a na tenderu je za izvođača radova izabrana firma „Eko gradnja“ iz Zrenjanina.

-Čišćenje deponija trebalo bi da se završi sredinom sledeće nedelje. Sa iđoške deponije biće odneta velika količina smeća, jer je posle 12 godina ovo prvo značajnije čišćenje. Apelujem na sve da se domaćinski odnose prema javnim površinama i da čuvaju životnu okolinu – istakao je Čedo Gvero.

U toku je i akcija prikupljanja kabastog otpada u gradu i selima, tako da svi imaju mogućnost da u kontejnere odlože sve ono što bi završilo na divljim deponijama. Pokrajinski sekretarijat za urbanizam i zaštitu životne sredine krajem meseca dodeliće gradu 580 novih kanti od 120 litara i 40 kontejnera zapremine 1,1 kubika za odlaganje otpada.

A.Đ.

 

 

bojkot

Izbora za najveću opozicionu stranku SSP neće biti drugog juna, poručuju oni sa svojih društvenih mreža. Borba za prevlast u opoziciji se nastavlja, jedni idu na izbore, a drugi bojkotuju, a gde, u kojim opštinama i gradovima, to ni sami verovatno ne znaju.

Iako su raspisani redovni lokalni izbori u Republici Srbiji, deo opozicionih partija, koje predvode SSP Dragana Đilasa i Marinike Tepić, kao i Novi DSS Miloša Jovanovića neće izaći na njih.

Na izborima u decembru, opozicija je osvojila više glasova od vladajuće većine, u šest centralnih gradskih opština u Beogradu, ali su sada odlučili da baš na tim opštinama ne izlaze. Ni to nije bilo dovoljno, već su preko svojih poslanika u Republičkom parlamentu izglasali promenu Zakona o biračkom spisku, a razgovori sa ODIHR-om su svakodnevni i predvode ih CRTA i druge NVO, bliske SSP, zajedno sa poslanicima narodne Skupštine Srbije. I sada, kada su bar po njima, uspeli da obezbede bolje uslove za izbore, oni ne izlaze.

Nesporno je da je veliki broj građana Beograda glasao upravo za opoziciju, ali to najveću opozicionu stranku SSP ne interesuje. Njima je važno da preko svojih medija vrše pritisak na vlast, a to šta građani misle i žele njima nije važno. Dolazak na vlast je prioritet, kako u opoziciji, tako i u državi, a da to pravo osvoje na izborima, e, to nije prioritet.

Iako demokratija podrazumeva razmenu mišljenja i stavova, sa argumentima, opoziciji to nije važno. Mišljenja i želje građana nisu važne, izlazak na redovne izbore, za koje su mogli da se spremaju tokom 4 godine, nisu važni, važno je samo izboriti lidersku poziciju u okviru opozicije, minirati sve što je postignuto u dijalogu vlasti i opozicije u Narodnoj Skupštini i pozvati svoje birače na bojkot.

Izvor: Vojvodina uživo

prestonica-kulture-predstavljanje-(1)

Projekat „Kikinda – prestonica kulture 2027.“ predstavljen je na sastanku kom su prisustvovali Nikola Lukač, gradonačelnik, Dijana Jakšić Kiurski, zamenica gradonačelnika, Valentina Mickovski, članica Gradskog veća i direktori ustanova kulture. Na skupu je bio i Nemanja Milenković, direktor Fondacije „Novi Sad – Evropska prestonica kulture“ koji je ukazao na to kako kultura, kada bude u središtu pažnje grada ili opštine, može da bude pokretač razvoja tog mesta.

 

-Sa titulom za koju se konkuriše i pristupom koji je odabran, u godini kada je Srbija domaćin „Ekspo“ izložbe u Beogradu, i decentralizacijom kulture na sever Banata, Kikinda sebe stavlja u središte. Na ovaj način obogatiće se kulturna scena, institucije kulture, nevladin sektor i praktično sve što postoji u lokalnoj zajednici, a nije iz domena kulture. Ozbiljno se pristupilo konkurisanju, prateći Strategiju kulture kroz aplikacioni dokument, kako bi se na ovim principima grad nadalje gradio. I manji gradovi u Srbiji imaju potencijal i to je ono što Kikinda može da pokaže – rekao je Milenković.

Prateći razvoj Srbije i Pokrajine i naš grad pokazaće sve svoje potencijale, naveo je gradonačelnik Lukač.

-Na nama je da iskoristimo ono što imamo i da vizije i realizujemo. Kikinda je prepoznata po kulturi, institucijama, manifestacijama, događajima zbog kojih vredi doći u naš grad. Velika je razvojna šansa u okviru projekta „Kikinda – prestonica kulture 2027.“ i na nama je da pripremimo sve kako bi brendirali našu sredinu i dobili titulu Nacionalne prestonice kulture. Ona će nam pomoći da unapredimo kulturne, turističke, privredne, razvojne, ali i sve druge kapacitete – precizirao je prvi čovek grada.

Proglašenje Narodnog muzeja za Muzej godine, dobra je osnova da dobijemo titulu prestonice kulture. Lidija Milašinović, direktorica, napominje da je dragoceno što je nagrada stigla od kolega.

-Kikinđani su dobro reagovali na ovo priznanje i doživljavaju Narodni muzej kao svoj. U znak zahvalnosti za podršku, do kraja juna, ulazak u našu ustanovu biće besplatan za sve sugrađane. Osim toga u subotu, 1. juna, od 20 do 23 sata organizujemo druženje sa našim saradnicima i građanima i pozivam ih sve da dođu – rekla je Lidija Milašinović.

A.Đ.

 

 

 

 

 

 

Muzej

Kao prateći program izložbe „Sedam decenija posvećenosti – Galerija Doma Vojske Srbije 1953-2023“, u Narodnom muzeju će se, u četvrtak, 30. maja, od 18.30, održati radionica za odrasle.

Cilj radionice je kreiranje pratećeg programa izložbe dela srpskih i jugoslovenskih umetnika XX veka. Radionicu će voditi Dragan Kiurski, viši kustos – muzejski pedagog i Jelena Ciganović, istoričarka umetnosti.

Povodom osvajanja titule Muzej godine za 2023. godinu, koju je Narodni muzej dobio od ICOM-a Srbije – strukovnog udruženja muzeja i muzejskih radnika, ova ustanova časti sugrađane produženim radnim vremenom, do 23 sata, u subotu, 1. juna, i, do kraja juna, besplatnim ulaskom.

zdravlje-usta-i-zuba-(3)-(1)

Stomatološka služba Doma zdravlja i ove godine obeležava „Nedelju zdravlja usta i zuba“ pod sloganom „Čuvam svoje zube, ponosim se osmehom”. Cilj je da se ukaže na značaj oralnog zdravlja higijenom, posetama stomatologu, ali i smanjenom unosu šećera, alkohola i duvana.

-Zdravlje usta i zuba umnogome utiče na opšte stanje organizma. Zubi ne služe samo za žvakanje hrane, nego i za disanje i govor, ali i lep, beli, osmeh – istakla je stomatolog dr Maja Vasić.

Istraživanje  rađeno u našoj zemlji pokazuje da 13,5 odsto dece između jedne i tri godine ima karijes na mlečnom zubu, a više od 50 procenata mališana u vrtićkom uzrastu ima karijes ili komplikaciju.

-Korona virus je, na neki način, usporio edukacije po školama i vrtićima. Na sreću, ponovo organizujemo radionice i predavanja u obrazovnim ustanovama kako bismo decu upoznali sa važnošću koje imaju zdravi zubi. Preventiva je najvažnija, a na teritoriji grada svi stomatolozi se trude da ukažu na njen značaj – napominje naša sagovornica.

Tokom kampanje stomatolozi su posetili vrtiće gde su razgovarali sa decom i pokazivali im tehniku pranja zuba, a ovom prilikom urađeni su i pregledi. Pacijenti, naročito oni najmlađi, u najvećem broju slučajeva redovno dolaze u stomatološke ambulante.

-Krajem godine počela je da radi specijalista dečije stomatologije dr Ivana Zeljković, a od aprila ponovo je otvorena stomatološka ambulanta u Osnovnoj školi „Sveti Sava“. Mali sugrađani imaju mogućnost dobre usluge i ukoliko ih od najmlađih dana naučimo značaju oralne higijene imamo pacijenta koji bez bojazni posećuje stomatologa. Važno je da dete ode na pregled dok nema bol ili komplikaciju jer tada neće imati strah od zubara – navela je dr Maja Vasić.

U školskoj stomatološkoj ambulanti mogu da se pregledaju svi učenici iz škola „Sveti Sava“ i „Žarko Zrenjanin, kao i mališani iz vrtića „Miki“, „Kolibri“ i „Naša radost“. Otvorena je radnim danima od 7.30 do 12.30 sati. Dr Vasić je posebno apelovala je na roditelje dece uzrasta šest i sedam godina da posete stomatologa kako bi utvrdili kakvo je stanje zuba.

A.Đ.

 

 

 

Don`t copy text!