фебруар 2, 2026

Dan: 21. februar 2024.

branimir-nestorovic

Dr Branimir Nestorović i Aleksandar Pavić napustili su pokret „MI – Glas iz naroda“, saopštio je taj pokret.

„U toku procesa preobražaja Pokreta MI – Glas iz naroda došlo je do izvesnih nesporazuma unutar rukovodstva, grupi od sedam osnivača, i Dr Branimir Nestorović i Aleksandar Pavić su juče, 20. februara 2024. godine, demonstrativno napustili Pokret MI – Glas iz naroda“, saopšteno je na sajtu pokreta.

Kako se navodi, „u senci nesporazuma i insinuacija protiv nekih od osnivača“ dr Branimir Nestorović je ultimativno tražio da on bude predsednik te stranke iako je bilo dogovoreno da se ostane pri izvornom principu kolektivnog rukovodstva koje čini sedam osnivača.

Na glasanju taj ultimatum dr Nestorovića nije dobio podršku većine osnivača i on je potom demonstrativno napustio Pokret, a za njim i Aleksandar Pavić.

„Pokret, međutim, nastavlja sa planiranim radom i preobražajem u političku stranku. Njime će rukovoditi Veće Pokreta koje čini pet osnivača, Siniša Ljepojević prof. dr Mitar Kovač, prof. dr Jovan Janjić, Branko Pavlović i Dragan Stanojević, prema tome, u radu Pokreta sve ostaje po starom i planirani ciljevi se ostvaruju“, navodi se u saopštenju.

fudbal.-kup

Lakši trening, na otvaranju zvanične sezone, imao je srpskoligaš protiv člana vojvođanskog „Istoka” koji je ove zime ostao bez celoga jesenjeg tima: ŽAK – OFK Kikinda 0:7.

Na početak serije čekalo se manje od dva minuta, Barbul je izveo korner, a Mojsilović s prve stative doneo prednost. Molnar je, u 19, bokom ugurao nabačenu loptu za 0:2, a treći pogodak (22. minut) bio je preslikani prvi, bili su isti i akteri. Barbul je i četvrti put asistirao (29.) potom se Mirkov poklonio za 0:4, a do odmora (35.) još je Molnar zabio, pošto je prošao po sredini, te Vemić (37.) kada ga je pronašao Radovanović. U nastavku, gosti su spustili gas, pa je jedino Benke (71.), udarcem iskosa, stavio tačku.

ŽAK: Kuzmanovski, Baba, Hodik (Boškov), Zarić (Almaši), Malogajski (Šanta), Petrović (Vrbaški), Utržen, Labus, Radu (Sekereš), Berbakov, Lakić.

OFK KIKINDA: Francuski (Žilić), Lukić, Kecman, Mirkov (Veljković), Molnar (Vilovski), Nađpal, Vemić, Mojsilović (Jokić), Barbul, Lolić (Benke), Radovanović.

D. P.

raspisan-konkurs-za-nagradu-dusan-vasiljev-za-2022-godinu

Na konkurs koji je raspisao Grad Kikinda za najbolju knjigu na srpskom jeziku u 2023. godini, a povodom obeležavanja sto godina od smrti Dušana Vasiljeva, pristigla su 152 naslova koje je žiri uzeo u razmatranje. Početkom marta biće objavljena prva selekcija u širem izboru.

Žiri radi u sastavu: Radovan Vlahović, predsednik, dr Zoran Đerić, potpredsednik, i Đorđe
Pisarev, član. Grad Kikinda i žiri se zahvaljuju svim izdavačima i književnicima koji su
poslali svoje knjige na konkurs.Dodela nagrade planirana je  na svečanoj akademiji u okviru šireg programa obeležavanja stogodišnjice smrti Dušana Vasiljeva. Nagrada se sastoji od povelje i novčanog iznosa od 1.500 evra.

Tokom proteklih četvrt veka, nagradu „Dušan Vasiljev” su dobili: Jovan Zivlak, Stevan Raičković, Jovica Aćin, Milorad Pavić, Milisav Savić, Gojko Tešić, Franja Petrinović, David Albahari, Zvonko Karanović, Mića Vujičić, Selimir Radulović i drugi.

novac

Nacionalna služba za zapošljavanje obaveštava da je danas, preko Banke Poštanska štedionica, počela isplatu redovne novčane naknade nezaposlenima za januar. Privremena novčana naknada za isti mesec, korisnicima koji žive na i izvan teritorije AP Kosova i Metohije, biće isplaćena sutra (četvrtak, 22. februar).

DDOR-sadnice-(3)

U akciji “Za šumu u tvom kraju”, koju sprovodi DDOR osiguranje, danas je u četvrtom rejonu u Kikindi posađeno 70 stabala. Kikinda je jedan od sedam gradova u kojima će ove godine biti organizovana sadnja stabala.

Sadnji su prisustvovali gradonačelnik Nikola Lukač i direktor filijale DDOR Kikinda Aleksandar Dragić, kao i zaposleni u gradskom Sekretarijatu za zaštitu životne sredine, poljoprivredu i ruralni razvoj.

– Drago mi je da su sugrađani glasali da Kikinda dobije sadnice, a DDOR prepoznao značaj zaštite okoline i pošumljavanja, i da će nastaviti akciju jer je ova aktivnost uvrštena trogodišnji plan – rekao je Dragić.

Ukupno 70 sadnica javora, lipe, jarebike i ukrasnog bresta zasađeno je na  prostorima na uglu ulica Stevana Sremca i Braće Opsenice i Braće Opsenice i Braće Sredojev.

– Drago mi je što smo izabrali baš ove dve lokacije i siguran sam da doprinosimo novom načinu razmišljanja o zaštiti prirode – rekao je gradonačelnik Lukač, zahvaljujući Kompaniji DDOR na donaciji. – Ovde su se i građani okupili da pomognu u sadnji jer je i njima važno da im okolina bude lepša. Grad Kikinda daje obećanje da će voditi računa o novom zelenilu. Verujem da ćemo, sa ovom kompanijom, realizovati još neke projekte.

DDOR osiguranje pokrenulo je akciju „Za šumu u tvom kraju“ 2022. godine sa ciljem da, pored podizanja svesti o značaju brige o zelenilu u urbanim sredinama, gradove u Srbiji obogati novim sadnicama drveća.

Kako bi se pružila prilika građanima da aktivno učestvuju u ovoj akciji, na sajtu DDOR-a, svake godine imaju priliku da glasaju za gradove u kojima će se akcija i realizovati. Nakon sadnje u Novom Sadu u decembru 2023. u ovog godini će, osim u Kikindi, biti preduzeta i u Bačkoj Palanci, Ćupriji, Staroj Pazovi, Nišu i Beogradu.

Praistorijski covek (2)

Projekat „Projekat Metahjuman“ – digitalno oživljen čovek koji je pre 10.000 godina zaista živeo u Lepenskom viru, posetioci Narodnog muzeja u Kikindi moći će da vide do 16. marta.Svi posetioci izložbe postaće deo naučne i digitalne revolucije, budući da je u pitanju inovativni projekat srpskih naučnika i inovatora, realizovan uz podršku nacionalne platforme Srbija stvara, prvi put predstavljen svetskoj javnosti na Svetskoj izložbi Ekspo 2020 u Dubaiju.

Ovaj projekat prvi put u istoriji je verno prikazao digitalno lice praistorijskog čoveka iz Lepenskog Vira, animirano i oživljeno uz pomoć vrhunske Metahuman tehnologije, razvijene u Srbiji. Grupa naučnika i inovatora iz Srbije, na čelu sa profesorkom sa Filozofskog fakulteta u Beogradu Sofijom Stefanović, prvo je na bazi analize iskopanih kostiju uradila realističan 3D model lobanje praistorijskog čoveka, a potom je uz pomoć vrhunske Metahjuman tehnologije koju je razvila domaća gejming kompanija „3lateral“ iz Novog Sada (deo Epik gejmsa) i Anril Endžina softvera – praistorijski čovek virtuleno i oživeo.

U sklopu predstavljanja projekta, planiran je i razgovor sa profesorkom Stefanović. Viša savetnica predsednice Vlade Srbije za kreativne industrije i turizam, koja predvodi tim nacionalne platforme Srbija stvara, Ana Ilić, ističe da je Metahuman projekat neverovatan spoj nauke i gejming industrije koji će u budućnosti imati veliki uticaj u brojnim drugim granama kreativnih industrija.

„To je upravo misija za koju se zalaže „Srbija stvara” – razvoj i podrška multidisciplinarnost, saradnje u oblasti inovacija i kreativnih industrija, podrška talentima, ali i predstavljanje Srbije u svetu kao moderne i inovativne zemlje“, izjavila je ona.

Izložbu Metahjuman pratiće i dodatne aktivnosti u vidu radionica i predavanja a do sada od zvaničnog otvaranja izložbe početkom februara postavku je videlo više od 450 posetilaca.

toza

R.G. star 57 godina iz Kikinde doživeo je strujni udar na radnom mestu u fabrici „Toza Marković“. Kao radnik na održavanju, dok je otklanjao kvar na strujnim kablovima, došlo je do povrede u vidu opekotina.

Vrlo brzo, prebačen je u Opštu bolnicu gde mu je ukazana pomoć nakon koje je zadržan na Odeljenju intenzivne nege. Povređeni radnik ima opekotine glave, vrata i šake. Nije vitalno ugrožen, respiratorno hemodinamski je stabilan, svestan je i komunicira saznajemo u Bolnici.

O nemilom događaju obaveštena je policija i zaposleni u Policijskoj upravi obavili su uviđaj tokom kog je konstatovano da je došlo do povrede na radu. O događaju koji se desio u fabrici crepa obavešteno je i nadležno Javno tužilaštvo.

1708504408099

U Osnovnoj školi „Sveti Sava“ u toku su radovi za koje su sredstva zajednički obezbedili Pokrajina i lokalna samouprava. Kako posao napreduje uverili su se pokrajinska poslanica Stanislava Hrnjak, gradonačelnik Nikola Lukač i članica Gradskog veća Valentina Mickovski koji su zajedno sa direktoricom škole Gordanom Rackov obišli radove. Ulaganja u ovu školu, samo su deo ukupnih investicija u obrazovanje za koje je u ovoj godini planirano oko milijardu dinara.

-Pokrajinski sekretarijat za obrazovanje i Grad obezbedili su 13 miliona dinara samo za školu „Sveti Sava“. Raduje me što je ova ustanova na listi prioriteta kada je reč o projektima sa kojima je konkurisano kod različitih sekretarijata Pokrajinske vlade. Prošla godina bila je plodonosna i iz budžeta Vlade Vojvodine obezbeđena su 203 miliona dinara za ustanove obrazovanja na teritoriji Grada. Osim ove ulaže se i u škole: „Žarko Zrenjanin“, „Miloš Crnjanski“, „Vuk Karadžić“, „Feješ Klaru“, „Milivoj Omorac“ u Iđošu, „1. oktobar“ u Bašaidu, „Vasa Stajić“ u Mokrinu, Gimnaziju „Dušan Vasiljev“ i Tehničku školu. Trudili smo se da podržimo naše škole, jer kada se uzme u obzir da ima 45 lokalnih samouprava u Vojvodini, treba se izboriti da ustanove obrazovanja u našem gradu imaju podršku. Ovo nisu male investicije i u prethodnih deset godina bilo je značajnih ulaganja u osnovne i srednje škole, ali i u Predškolsku ustanovu – istakla je Stanislava Hrnjak.

U školi „Sveti Sava“ kompletno se rekonstruišu sanitarni čvorovi na prvom, drugom i na trećem spratu posle 60 godina.

-Vidimo šta još treba da se uradi u ovoj ustanovi, ali to nije jedina škola u gradu nego je jedna od dvadeset. U saradnji sa Gradom, NIS-om i kroz razne druge projekte nastavićemo sa ozbiljnim investicijama. Ulažemo i u objekte koji su namenski građeni, ali i u one koji nisu. Zgrada u kojoj je škola u Novim Kozarcima stara je više od jednog veka i mnogo toga je urađeno da bude bolja. Ne pravimo razliku između škola sa 80 i onih sa 400 učenika jer je naš fokus na obrazovanju – dodala je Hrnjakova.

Gradonačelnik Lukač naveo je odličnu saradnju sa republičkim i pokrajinskim organima koji su doprineli da se realizuju kvalitetni projekti u svim oblastima.

-Hvala pokrajinskoj i republičkoj administraciji, ali i našim poslanicima koji se zajedno sa lokalnom samoupravom bore da stvorimo što bolje uslove za rad i učenje. Grad će biti podrška i sufinansiraće projekte škola i u narednom periodu kako bi sve obrazovne institucije bile još bolje i savremenije opremljene. Svake godine u gradskoj kasi opredelimo od 200 do 300 miliona dinara za ulaganja u obrazovanje, za stipendiranje studenata, podržavamo talente, sportiste, ali i manifestacije za decu i mlade – precizirao je Nikola Lukač.

Radovi su počeli u februaru i bili su preko potrebni.

-Pored zamene cevi, postaviće se nove sanitarije, pločice i stolarija, a projektom su obuhvaćeni i molersko – farbarski radovi. Završen je i posao u hodniku prema fiskulturnoj sali, a prošle godine sanirane su svlačionice. Preostaje još sanitarni čvor. Fiskulturnu salu i svlačionice, osim učenika koriste i sportski klubovi koji ovde treniraju – napomenula je Gordana Rackov.

Kikinda u fokusu

Ovih dana završen je konkurs Pokrajinskog sekretarijata za obrazovanje za nov krug ulaganja.

-Škole su aplicirale za sredstva, a ja i kolega Miodrag Bulajić založićemo se da Kikinda opet bude u fokusu. Sigurna sam da ćemo obezbediti finansije za dalja ulaganja – precizirala je Stanislava Hrnjak.

Pokrajinska vlada za tekuća i kapitalna ulaganja u Kikindi tokom 2023. godine obezbedila je 503.964.930 dinara, dok direktno školama od strane Pokrajine obezbeđeno 203.020.250 dinara, što je ukupno za grad i škole 707 miliona dinara.

A.Đ.

Tijana-i-Dorotea-(1)

Tijana Levnajić, balerina, koreografkinja i osnivačica škole modernog plesa „Step Up“, i Dorotea Borenović, plesačica, putuju na stručno usavršavanje u Dubai.

– Veoma sam uzbuđena jer ću obogatiti svoje znanje – kaže Tijana. – Svaka radionica puno znači, učimo nove korake koje posle možemo da primenimo.

Obuka je internacionalna, traje pet dana i biće to prilika i za učenje i za sticanje novih iskustava, kaže Tijana i dodaje da se u školi plesa već pripremaju za nova takmičenja.

U Školi „Step Up“ koja radi u Kulturnom centru i sali „Gusala“, plesom se bavi četrdesetak dece i mladih, uzrasta od tri do 13 godina. Novost je da je Tijana školu modernog plesa odnedavno pokrenula i u Novom Sadu.

 

428673276-885186146949389-6445394416502393340-n

Prateći program instalacije „Meta hjuman“ u Narodnom muzeju je Festival arheološkog filma.  Program počinje danas 21. i traje do petka, 23. februara. Projekcije filmova počinju u 18 sati, dok su reprizni termini za školske grupe, istim danima, od 10 do 17 sati.

Danas su na programu dva filma i to  „Srednjokovna moda“ i „Toplica u srednjem veku“ autorke Svetlane Ilić. Sutra su filmovi „Antička žena na Balkanu“ i „Video igre arheologije autora Bojana vokrkapića odnosno Fondacije „Neozoik“. Poslednjeg dana, u petak,  mogu se pogledati projekcije filma „Novo brdo: Grad srebrni i usitinu zlatni“ autorke Svetlane Ilić i „Kad su kamile šetale Balkanom“ Fondacije „Neozoik“.

Festival se organizuje u saradnji sa Narodnim muzejom Srbije.

Deci predškolskog uzrasta, učenicima nižih razreda osnovnih škola i porodicama su na raspolaganju radionice o praistoriji u muzejskom Klubu. Projekcije filmova i radionice su besplatne.

Don`t copy text!