Day: January 20, 2024

baby-g8a17553bd_1920

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je večeras da je Srbija spremna za rebalans budžeta kako bi od aprila ili maja mogla da počne da isplaćuje uvećana sredstva za svako rođeno dete.

Predsednik je rekao da će država za svako prvorođeno dete isplaćivati 500.000 dinara, a za drugo rođeno 600.000.

Za treće i četvrto dete mere će biti mnogo ozbiljnije, naglasio je Vučić na predstavljanju programa “Skok u budućnost – Srbija EXPO 2027”.

Do sada je za prvorođeno dete izdvajano 378.000 dianra, rekao je predsednik i dodao da ne priča o novcu koji u tom cilju izdvajaju lokalne samouprave. Podsetio je da se do sada za drugo rođeno dete isplaćivalo 460.000 dinara.

Predsednik je naglasio da će se mnogo raditi i na nagrađivanju majki i porodica koje imaju više dece, poput porodice Filić koja ima 12 dece.

Srbijagas

Najnoviji računi za gas izazvali su nedoumice i, sudeći po reakcijama na društvenim mrežama, i uznemirenje i revolt potrošača. Višestruko uvećan iznos, tvrde korisnici, prvo ih je šokirao, a zatim su objašnjenje pokušali da dobiju u JP „Srbijagas“ i jedni od drugih.

„Mi smo dobili nepunih 16 000 prošlog meseca, a sada skoro 29 000. Centralno je u pitanju i nikad veći račun nismo imali“ – navodi jedna članica grupe na Fejsbuku.

Druga korisnica gasa dodaje da joj je račun, sa novembarskih 13 hiljada, povećan na 29 hiljada dinara što je, kako kaže, „skoro kao tri prethodna meseca zajedno“.

S obzirom na reakcije i na veliki broj poziva kol-centru, JP „Srbjijagas“ oglasilo se, krajem sedmice, sa dva saopštenja, u kojima obaveštavaju svoje potrošače da su računi za decembar ispravni.

Kako navode, do nedoumica je došlo zbog pomeranja roka plaćanja oktobarskog računa, što je, opet, učinjeno zbog štrajka u Pošti.

„Navedenim pomeranjem roka plaćanja oktobarskih računa sa 16. 11. 2023. na 15. 12. 2023. potrošači koji su izmirili svoja dugovanja za oktobar 2023. zaključno sa 30. 11. 2023. na novembarskom računu dobili su iskazanu pretplatu, samim tim je i dug za novembar umanjen za iznos pretplate“, navode u “Srbijagasu” i pojašnjavaju da je, zbog ovih okolnosti, veliki broj potrošača uplatio umanjen iznos za novembar.

Nakon 15. decembra navedena preplata postala je dugovanje za oktobarski račun, koje se sada pojavilo na računima za decembar.

Zatim je ovo preduzeće izdalo je još jedno saopštenje u kom pojašnjavaju zašto je došlo do nesporazuma.

„Ponavljamo, da su fakture za oktobar stigle na kućne adrese kupaca početkom novembra (kada uvek i stižu, pre isteka valute-roka plaćanja), imale bi valutu 15. novembar i ne bi bilo potrebe za pomeranje valute i tretiranje uplata za oktobar kao preplate. Ovo je učinjeno da se izađe u susret kupcima i nema nikakve veze sa izborima kako je navedeno u tekstu na nekim sajtovima“, stoji u saopštenju “Srbijagasa”.

Ustupak kupcima učinjen je, kako napominju, jer bi im se, u suprotnom, obračunavala kamata za kašnjenje u plaćanju. Inače, u novembru su iz ovog preduzeća potrošačima najavili da neće obračunavati kamatu na oktobarske račune. Takođe, poručuju kupcima da treba pažljivo da gledaju na svakom računu šta je potrošnja za tekući mesec, a šta iznos za uplatu.

Potrošačima, pored teško razumljivog i prilično nejasnog objašnjenja (osim da ne vredi da reklamiraju račune), ostaje i pitanje šta će se zaista dogoditi sa zateznom kamatom.

„Neko je debelo pogrešio, a sada svi plaćamo tu zateznu kamatu i eto njima zarada na njihovu grešku“, tvrdi jedna Kikinđanka i dodaje da se u kol-centru i dalje niko ne javlja kako bi razjasnio sve nedoumice svojih potrošača.

Distributer, međutim, ostaje pri stavu da je kupcima samo učinio uslugu i kao potvrdu toga objavljuje konkretne račune za kupca za potrošnju za poslednja četiri meseca prošle godine, koji uredno izmiruje svoje obaveze, a koje možete da pogledate ovde.

dejvid lindo 3

Pored Milana Ružića, izvršnog direktora Društva za zaštitu i proučavanje ptica Srbije, zaslužan za planetarno promovisanje Kikinde kao najvećeg urbanog zimovališta sova ušara je Dejvid Lindo, britanski ekspert za proučavanje ptica, novinar i veliki zaljubljenik u prirodu. Upravo je Dejvid „krivac” što su kikindske sove stigle do stranica prestižnih britanskih i svetskih magazina, ali i do čuvenog BiBiSija, te na taj način uspešno popularizovane širom sveta.

Još kada je prvi put došao u naš grad, oduševio se retkim prirodnim fenomenom i postao nezvanični „ambasador” ovdašnje urbane prirode.

– U Kikindu dolazim 14 godina. Bila je mala pauza tokom pandemije. Obično dođem u januaru, ali sada sam bio u decembru. Uvek se radujem da dođem kod vas i uživam u prirodnom fenomenu najvećeg zimovališta sova ušara. Videti sove u divljem staništu nije retkost, ali videte toliki broj jedinki na jednom urbanom prostoru je zaista fantastično- ističe Lindo.

Ovaj rođeni Londonac, koji u proteklih osam godina živi na relaciji London- Ekstramadura (Španija), putuje širom sveta proučavajući ptice. Njegova poruka je da ne moramo biti daleko od gradske vreve kako bismo uživali u prirodi i njenoj lepoti.

Prijatelji i poznanici nazvali su ga „sin Kikinde” jer redovno dolazi u naš grad, uvek iznova oduševljen sovama. Neumorno i sa mnogo entuzijazma promoviše ovaj prirodni fenomen koji je proslavio mali grad na severu Banata. Lindo je i napisao više reportaža o kikindskim utinama, a ovde dovodi i turiste.

– Ljudi u Kikindi i generalno u Srbiji su veoma srdačni. Gde god da sam, u bilo kom kraju sveta, uvek rado pričam o Srbiji, koja mi je jedna od omiljenih zemalja, i naravno o Kikindi i sovama. Već imam formiranu grupu turista koja će doći u vaš grad u decembru 2024. godine, a ja se uvek radujem da ponovo dođem- kaže Lindo.

Stava je da bi Turistička organizacija i nadležni u Srbiji, Kikindu trebalo mnogo više da promovišu što bi, smatra, doprinelo da postanemo centar eko- turizma.

– Ljudi su radoznali, čuli su za ovaj prirodni fenomen i žele uživo da ga vide. Većina njih voli da posmatra ptice, uživa u prirodi. Turisti koje sam dovodio i koji su zainteresovani da dođu u vaš grad su uglavnom iz Velike Britanije, ali i ostalih krajeva Evrope, SAD i celog sveta. Srbija je izuzetna destinacija, voleo bih da uvidi kakvo blago ima i koliko je to dragoceno. Ovaj fenomen zasigurno će privući mnogo više posetilaca što će pozitivno uticati na lokalnu ekonomiju. Jer pre 14 godina, Kikinda je bila nepoznato mesto. Danas kada pričam sa mnogima u Engleskoj, čuli su za Kikindu i sove- kažu: da znamo, to je onaj grad u Srbiji. Trebalo bi da male sove utine postanu zvanično simbol Srbije, jer ne treba propustiti priliku da se fenomen popularizuje i time privuče mnogo turista- ukazuje naš sagovornik.

I dok su nama skupine malih, pernatih stvorenja skrivenih visoko u krošnjama drveća u centru grada sasvim uobičajen prizor, na koji retko i obraćamo pažnju, zaljubljenici u ptice i prirodu iz svih krajeva sveta ostanu zadivljeni pred retkim prirodnim fenomenom.

– Kikinda je učinila odličan posao da zaštiti sove, to je divan primer za ceo svet. Ponosan sam na to i uvek pričam o tome. Možda u nekim drugim mestima, ljude i dalje misle da su sove loše, ali su zapravo veoma korisne, hrane se miševima i pacovima koji onda ne moraju da se suzbijaju pesticida što je ekološki pristup- napominje Lindo.

I ORAO KRSTAŠ NA KIKINDSKOM NEBU

Prilikom poslednje posete Kikindi, prošlog meseca, Lindo je imao retku i dragocenu priliku da vidi orla krstaša. Zadivljujući prizor uspeo je da ovekoveči fotografijom. Očuvanje krstaša deo je aktivnosti i kampanje koju uspešno sprovodi Društva za zaštitu i proučavanje ptica Srbije i Pokrajinski zavod za zaštitu prirode, uz podršku evropskih partnera.

– Koliko znam, to je zvanično ptica simbol Srbije. Retkost je videti ga. Prvi put sam tu vrstu orla video pre deset godina sa Milanom Ružićem- kaže Dejvid.

 

 

mup srbija

Ministarstvo unutrašnjih poslova objavilo je da u periodu 26.01.2024. godine od 20:00, do 31.01.2024. godine do 07:00, neće biti omogućen prijem zahteva za izdavanjem ID dokumenata po hitnom postupku, niti će biti omogućeno izdavanje i obnova sertifikata, kao i deblokada PIN-a, zbog planiranog unapređenja i prelaska na novi sistem za personalizaciju ID dokumenata.

Prijem i obrada zahteva za izdavanjem ID dokumenata u redovnom postupku, će se obavljati nesmetano, i u rokovima definisanim Zakonom, navodi se u obaveštenju za građane na sajtu MUP-a.

Sveti Jovan Preteca i Krstitelj

Dan posle Bogojavljenja, 20. januara, pravoslavni vernici slave Sabor Svetog Jovana, Preteče i Krstitelja, praznik u čast onome koji je poslužio tajni božanskog krštenja. Jovanjdan je jedna od najzastupljenijih slava u Srbiji.

Sveti Jovan, u narodu poznat kao Preteča Hristov, rodio se u domu prvosveštenika Zaharije i njegove žene Jelisavete koji su, iako već starci, od Boga izmolili dete koje je kasnije poslužilo svetoj tajni krštenja. Ovaj svetitelj, veliki propovednik i prorok, proveo je svoju mladost u pustinji, a potom je počeo da poziva narod na pokajanje.

Izuzetne moralne čistote, od Boga je dobio dar da može da krštava ljude i oslobađa ih njihovih grehova. Bez straha je kritikovao i narod i starešine, a njegova ljubav prema istini i pravdi na kraju ga je odvela u smrt.

Za ovaj dan vezuje se i događaj sa rukom Pretečinom. Jevanđelist Luka hteo je da prenese telo Jovanovo iz Sevastije gde je velikog proroka posekao car Irod. Uspeo je samo da prenese jednu ruku u Antiohiju, svoje rodno mesto, gde je čuvana do desetog veka, a posle je preneta u Carigrad, odakle je nestala u vreme Turaka.

Crkva Svetog Jovana Krstitelja u Grdelici (Leskovac)

U našem narodu Sveti Jovan je izuzetno cenjen. Pri sklapanju kumstva i pobratimstva obavezno se pominje ime ovog sveca, često se slavi i kao krsno ime. Praznik se naziva Saborom zbog toga što se ljudi danas sabiraju u crkvama slaveći Svetog Jovana Krstitelja.

Narodni običaji kažu da danas žene nikako ne treba da diraju pletivo, makaze niti igle “da im miševi ne bi grizli veš”. Ovo je idealan dan za polazak na put jer će biti pod zaštitom ovog sveca.

U narodu postoji običaj da se ljudi na ovaj dan bratime i kume jer se Jovan smatra uzorom karaktera i poštenja. Na današnji dan ne jede se i ne pije ništa što je crveno, jer boja simbolizuje nevino prolivenu svetiteljevu krv.

Na svetog Jovana vernici, po mogućstvu, u ruke ne uzimaju nož, u znak sećanja na stradanje Jovanovo.