фебруар 3, 2026

Dan: 13. januar 2024.

novak matem olimpijada 2

Zlatnu medalju iz matematike osvojio je Novak Despotović (16) iz Kikinde, učenik trećeg razreda Matematičke gimnazije u Beogradu, na jubilarnoj 20. Žautikovskoj olimpijadi iz matematike, fizike i informatike u Kazahstanu. Novak je i najmlađi u timu srpskih matematičara koji su učestvovali na ovom takmičenje koje je treće po značaju u svetu.

-Takmičenje je organizovano u ponedeljak i utorak i zadaci su se radili dva dana po četiri sata. Reč je o izuzetnom zahtevnim zadacima svetskog nivoa. U petak su objavljeni rezultati koji su pokazali da je  Novak od šest zadataka uradio je pet celih i malo mu je nedostajalo da bude apsolutni pobednik Olimpijade. Prezadovoljan je postignutim pošto mu je cilj da ove godine stigne do najbolje svetske matematičke olimpijade IMO – saznajemo od ponosnih tate Milutina i majke Maje Despotović.

Na ovoj olimpijadi učenici Matematičke gimnazije osvojili su sedam medalja, zlato iz matematike i informatike, kao i po dve bronze iz fizike i iz matematike i jednu iz informatike.

Učenici su osvojili i bronzanu medalju na košarkaškom turniru u okviru olimpijade. Novak je i ovde ostvario odličan uspeh jer je proglašen za drugog najboljeg košarkaša turnira.

Na matematičkoj  Olimpijadi učestvovalo je više od 700 učenika iz 17 zemalja.

 

68b7d2e2-adc2-49e3-95ed-bca31ad570d1

Turisti iz Rusije koji žive u Beogradu boravili su u poseti Kikindi. Njih dvadesetak posetilo je Muzej „Tera“ i Narodni muzej, a najviše su se zadržali na Gradskom trgu gde su uživali u najvećem urbanom zimovalištu sova ušara na svetu.

Porodično su u naš grad došli supružnici Arcev i Julija Nikitini sa trojicom sinova Vladislavom, Aleksejem i Vladimirom.

-Već dve godine živimo u Beogradu i rado smo se odazvali pozivu da provedemo dan u vašem gradu i saznamo više o sovama koje ovde borave tokom zime. Zaljubljenici smo u prirodu i prirodne fenomene, a ovo je svakako jedan od njih. Trg okružuju i stare zgrade i veoma nam se svidelo sve što smo videli. Čuli smo da imate i „Dane ludaje“ i da su tikve ogromne tako da ćemo se potruditi da dođemo i na ovu manifestaciju – kazao je Arcev Nikitini.

Sa gostima iz Rusije deo dana proveo je i gradonačelnik Nikola Lukač, koji je i sam živeo i radio u Rusiji. Inicijativu za posetu našem gradu, kako smo saznali, pokrenuo je Aleksej Kalko.

-Sa predstavnicima Turističke organizacije upoznali smo se na sajmu turizma u Novom Sadu i imali smo želju da se upoznamo sa svim kulturnim i prirodnim potencijalima. Videli smo velike terakote, sove koje zimuju na Gradskom trgu, a upoznali smo se i sa mamuticom Kikom. Neki od nas su duže i kraće u Beogradu i želeli smo da upoznamo i ostali deo Srbije. Kikinda je prelep grad, ljudi su ljubazni i sve što smo videli bilo nam je interesantno i zanimljivo. Doći ćemo sigurno i u letnjim mesecima kada sve olista – napomenuo je Aleksej Kalko.

0aabd64e-5665-4d2e-8b72-cd43950d0942

Deci ratnih veterana, već po tradiciji, uoči srpske Nove godine podeljeni su paketići. Da doživljaj bude potpun pobrinuli su se vaspitači vrtića „Plavi čuperak“ koji su na sceni izveli predstavu „Put oko sveta“, a Vladimir Radojčić iz udruženja „Srpski ratni veterani“ podsetio da se ova akcija organizuje od 2015. godine.

-Ovo je deseta i jubilarna godina kako organizujemo dodelu paketića. Ove godine uspeli smo da prikupimo 150 paketića, za decu, ali i unuke poginulih. Ovo nam je prva aktivnost u ovoj godini, a u planu nam je da proširimo našu delatnost u obeležavanju važnih datuma, kao i da privedemo kraju inicijativu da se Kikinda, Kuršumlija i Vranje pobratime – rekao je Radojčić.

 

„Srpski ratni veterani“ imali su pomoć gradske uprave koja je pomogla da se sakupe darovi, a pomogao je i Međuopštinski Savez samostalnog sindikata. Ovom događaju prisustvovali su gradonačelnik Nikola Lukač i predsednik Skupštine grada Mladen Bogdan.

-Podela paketića uvek je lep događaj, a naročito kada su to deca ratnih veterana čiji roditelji su se borili za ovu zemlju i naš grad. Konkretnom pomoću i aktivnostima pokazujemo da nam je važno svako dete i svaki sugrađanin da smo tu da pomognemo. Sugrađanima koji poštuju pravoslavni kalendar čestitam Novu godinu sa željom da bude srećna i uspešna i da nam donese zdravlja i blagostanja – dodao je Mladen Bogdan.

 

s tenis

Memorijalni turnir u stonom tenisu „Zavišić-Vadleve”, ove godine dvodnevni, u organizaciji kikindske Galadske i pod pokroviteljstvom Grada Kikinde, treći put upriličen je u dvorani „Jezero”, a otvorio ga je gradonačelnik Nikola Lukač.

– Kikinda je grad sporta i uvek je zadovoljstvo da u novu godinu uđemo sportom i uz dečje osmehe, a ovaj treći tradicionalan Memorijal, kruna je izvanrednog kampa koji su ljudi iz Galadske organizovali tokom ove sedmice. Naš klub je rasadnik šampiona i sigiran sam da će tako da bude i ubuduće, ovaj turnir iz godine u godinu će da bude sve bolji, a gosti će da vide i upoznaju naš predivan grad. Mi iz gradske uprave i dalje ćemo da pomažemo ovakve događaje, a ja se zahvaljujem ljudima iz Galadske što sve ovo organizuju na ovako visokom nivou i što popularišu svoj predivan sport – rekao je Lukač.

Nadovezao se Nenad Đukić, poptredsednik Galadske:

– Upriličili smo turnir u čast Slobodana Zavišića, našeg trenera koji je stvorio veliki broj stonotenisera dok je Bela Vadleve ostavio dubok trag kao međunarodni sudija. Okupilo su 143. igrača od devet do 19 godina, u obe konkurencije, iz: Bosne i Hercegovine, Rumunije, Mađarske i Srbije, a izostalo je oko 60 stonotenisera, jer ovoga vikenda na rasporedu je još nekoliko turnira u okolnim zemljama, pre svega u Hrvatskoj, pa nam Hrvati ovog puta nisu došli. Dugujemo veliku zahvalnost Gradu Kikindi i SC „Jezero”, jer bez njih ne bismo mogli sve ovo organizovati na ovakvom nivou, kao i Stonoteniskom savezu Vojvodine.

Milan Stanić, predsednik upravo vojvođanskog Saveza, zaključio je:

– Organizacija ovakvih tunrira nije jednostavna, potrebna je podrška lokalne uprave i sposobni ljudi u klubu i zato nema mnogo sličnih stonoteniskih događaja u Vojvodini. Zbog toga smo i mi iz Saveza ovde da podržimo razvoj stonog tenisa.

6375e863-2803-432d-a345-8034e1e71ffb

Sneg koji je pokrio polja povoljno utiče na useve. Nakon izuzetno visokih temperatura u decembru i početkom godine, zahlađenje sa snegom doneo je dugo očekivani scenario za ozime kulture koje su u stanju mirovanja, kaže Aleksandar Pap, savetodavac Poljoprivredne stručne službe.

-Pored toga što nam će sneg pomoći da se poboljša vlaga u zemljištu, zaštititi mlade biljke od mraza i obogatiti zemljište atmosferskim azotom, sprečiće i prekomerno razmnožavanje glodara. Najezda miševa prati ratare tokom cele jeseni i sa dolaskom prave zime očekujemo da će se njihov broj svesti na prihvatljiv nivo. Savetujem proizvođače da obiđu useve. Ukoliko primete više aktivnih rupa nego što je uobičajeno, potrebno je da intervenišu tako što će  postaviti mamke  direktno u rupu, kako bi se izbeglo trovanje divljači i ptica – napominje naš sagovornik.

Pošto se postavi mamak za glodare, rupu je neophodno zatrpati. Usevi koji su bili znatno oštećeni od glodara tokom jeseni polako se oporavljaju.

-Bilo je njiva u ataru gde su upotpunosti popaseni ozimi usevi od strane glodara i oni se oporavljaju. Sa druge strane ima i parcele na kojima se nalazi rupa do rupe i koja je praktično preorana, tu spasa nema. Na takvim oranicima potrebno je što ranije, s proleća, ili nešto usejati ili je ostaviti u stanju kakvom jeste – dodaje Pap.

Sa prihranom pšenice ne treba žuriti. Treba sačekati i videti kakvo će vreme biti u narednom periodu .

-Sa prvom prihranom treba početi u drugoj polovini februara, ne pre. Poljoprivredna stručna služba počeće uzorkovanje zemljišta radi N min metode koja će pokazati kakvo je stanje sa azotom u zemljištu. Očekujemo da će sadržaj azota biti prilično visok jer smo imali povoljne uslove mineralizacije zemljišta tokom jeseni uz dovoljno vlage i toplote – pojašnjava Aleksandar Pap.

Ova analiza određuje tačne količine mineralnog đubriva koje je potrebno primeniti u prihrani. Tokom jeseni poljoprivrednici su zasnovali nešto više pšenice,  oko 17.000 hektara, na uštrb kukuruza.

Hodočašće II, 2023., crtež ugljenom na starom platnu, 130 x 40cm IMG_5174 (1)

Rad  slikara Milorada Stepanova, crtež ugljenom na starom platnu, pod nazivom „Hodočašće“  izabran je u selekciji tradicionalne izložbe „Niški crtež“  koja je otvorena  11. i traje do  27. januara u Galeriji savremene likovne umetnosti u  Nišu.

Izložba radova 60 odabranih umetnika postavljena je u reprezentativnom izlagačkom prostoru Niša  „Oficirskom domu“, dok je  ovogodišnja kolektivna izložba posvećena liku i delu Nadežde Petrović, heroine srpske umetnosti XX veka. Delo Nadežde Petrović bilo i sadržaj rada sa studentima, budućim vaspitačima, u okviru predmeta  „Metodičke aktivnosti iz likovnog“ , kao i vannastavne aktivnosti studenata kroz Kreativnu likovnu radionicu Visoke škole strukovnih studija za obrazovanje vaspitača.

 

fireworks-1880045_1280

Pravoslavna Nova godina, ili  drugačije Srpska Nova godina, praznik je koji se slavi 13. januara, kao početak nove godine po Julijanskom kalendaru. Samim tim ponovo se podiže praznična atmosfera posle dočeka Nove godine. U današnje vreme sve više građana slavi Srpsku Novu godinu pa se širom gradova organizuju proslave.

Zvanično 1919. godine država Srbija prelazi na računanje vremena po Gregorijanskom kalendaru. Kako Srpska pravoslavna crkva nikada nije priznala gregorijanski kalendar, ona je nastavila da obeležava praznike na tadašnji način. Ovako je prvi put proslavljena „Srpska Nova godina“.

Nakon 1923. godine pa sve do danas proslava Nove godine i Srpske Nove godine su definitivno dva praznika koja se obavezno proslavljaju u kafanama, klubovima i restoranima. Iako nije zvaničan praznik, Srbi vrlo rado slave Pravoslavnu Novu godinu. Obe Nove godine su i te kako povod za dobro druženje i slavlje.

Na ovaj dan obeležava se i Obrezanje Isusa Hrista i Sveti Vasilije Veliki. Srbi praznik posvećen obrezanju Isusa Hrista nazivaju i Mali Božić, pa se u mnogim krajevima na ovaj dan ponavljaju neki obredi svojstveni praznovanju Hristovog rođenja. U nekim krajevima se na taj dan spaljuju ostaci badnjaka. Kao što se za Božić mesi pogača česnica, za mali Božić se mesi poseban obredni hleb – „vasilica“. Takođe, veruje se, da na ovaj dan u kuću treba uneti neku novu stvar, kupljenu tog dana, kako bi kuća i ukućani tokom cele godine imali napretka.

 

Don`t copy text!